VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Trivić: Od 8. novembra i treći let na relaciji Banjaluka-Beograd

    Trivić: Od 8. novembra i treći let na relaciji Banjaluka-Beograd

    Kompanija Er Srbija od početka zimske sezone letenja saobraća tri puta sedmično na relaciji Beograd – Banjaluka – Beograd.

    Treći let će biti uveden zvanično od 8. novembra – istakla je direktorka Aerodroma Republike Srpske Natalija Trivić.

    Do sada su letovi bili ponedjeljkom i petkom, a od sada i srijedom.

    • Idemo na ruku našim građanima i putnicima. Brže i efikasnije će naši građani moći obaviti svoje obaveze – naglasila je Trivićeva u Јutarnjem programu RTRS.

    Naglasila je da su uvažili sugestije i privrednika.

  • Radan Ostojić još četiri godine na čelu BORS-a

    Radan Ostojić još četiri godine na čelu BORS-a

    Aktuelnom predsjedniku Boračke organizacije Republike Srpske Radanu Ostojiću potvrđen je mandat za naredne četiri godine na ovoj funkciji.

    Ostojić je na Izbornoj skupštini BORS-a dobio podršku 120 delegata, dok je njegov protivkandidat predsjednik opštinske Boračke organizacije Bratunac Zoran Gvozdenović dobio sedam glasova. Prilikom izbora tri delegata su bila suzdržana.

    Prije glasanja predsjednik gradske Boračke organizacije Gradiška Milovan Gagić povukao je svoju kandidaturu na ovu funkciju u korist Ostojića.

    To je obrazložio time što smatra da Ostojiću treba pružiti još jednu šansu jer je za godinu dana njegovog rukovođenja BORS-om došlo do značajnog poboljašnja položaja boračke populacije.

  • Karan: MUP neće dozvoliti da se migrantska kriza prelije u Srpsku

    Karan: MUP neće dozvoliti da se migrantska kriza prelije u Srpsku

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uspješno vlada migrantskom krizom i neće dozvoliti da se ona prelije na prostor Srpske, rekao je ministar Siniša Karan.

    Karan je istakao da Srpska autonomno d‌jeluje kada je riječ migrantima i da će MUP učiniti sve da ta kriza ne postane kriza Republike Srpske koju su neki vještački htjeli da nametnu.

    “Od kada imamo pojavu migrantske krize u BiH sve institucije Srpske, posebno MUP, imali su odličnu i sjajnu politiku sa kojom će i nastaviti”, rekao je Karan novinarima u Banjaluci.

    On je ukazao da izvještaj za devet mjeseci ove godine pokazuje podatke o 709 registrovanih migranata, što pokazuje da Srpska uspješno vlada migrantskom krizom, te napomenuo da MUP daje podršku Graničnoj policiji BiH.

    “Ono što je problem u BiH, prije svega u Federaciji BiH, jeste da imamo radikalne rekao bih čak i politike, ideologije koje mogu pospješiti da se ta globalna migrantska kriza prenese i u BiH zato što će nekim radikalnim ekstremnim izjavama nekih politika u FBiH možda pospješiti neke ekstremne grupaciju da smatraju da je BiH sigurno utočšte za siguran boravak ili logistiku za njihovo d‌jelovanje”, rekao je Karan.

    On je ponovio da MUP ima kapacitete i neće dozvoliti da se ta kriza prelije u Republiku Srpsku.

  • Nedovoljan broj letova na liniji Banjaluka-Beograd

    Nedovoljan broj letova na liniji Banjaluka-Beograd

    Aerodrom u Banjaluci je godinama imao dva sedmična leta za Beograd (ponedjeljak i petak). Od ovog zimskog reda letenja imaće tri sedmična leta (ponedjeljak, srijeda i petak). Kako navodi zamaaero, ovo nikako nije dovoljno.

    Linija zapravo nema nikakvog smisla uz ovaj broj letova. Putnik će radije odabrati automobil sa kojim je do Beograda za 3:45 sati. To je tek neznatno više nego ukupno putovanje avionom. No, automobilom putnik može doći do Beograda i nazad u istom danu, tj. otići ujutro, obaviti posao i vratiti se popodne ili naveče.

    Isti medij navodi, da avionom mora imati dva ili tri noćenja u Beogradu što je totalno demotivirajuće za većinu putnika. Konačno letovi kako su sada koncipirani imaju jako malo mogućih konekcija preko Beograda.

    Upravo zato Beograd-Banja Luka bi morala imati devet sedmičnih letova i to svakodnevne letova od ponedjeljka do petka u 2. talasu i letove sa noćenjem u Banjaluci i letovima u ponedjeljak, utorak, petak i subotu iz Beograda odmah iza ponoći i povratak rano ujutro.

    Naravno ovo bi značilo da Banjaluka mora raditi od pet do 1:15 sati četiri dana u sedmici, a ne više od šest do 22 sata.

    Konkretno red letenja bi mogao da izgleda ovako:

    Beograd-Banjaluka 12345– 13:35-14:30 Beograd-Banjaluka 12—56- 00:20-01:15 Banjaluka-Beograd 12345– 15:10-16:05 Banjaluka-Beograd 12—56- 05:00-05:55

  • Poskupljuju karte u željezničkom saobraćaju

    Poskupljuju karte u željezničkom saobraćaju

    Direktor Sektora za operacije u željezničkom putničkom saobraćaju Nikola Malinović rekao je za ATV da Željeznice Republike Srpske od svog osnivanja pa sve do danas, u skladu svojih mogućnosti, uredno i odgovorno obavljaju sve dužnosti koje su im u proteklom periodu i date.

    “Kada govorimo konkretno o putničkom saobraćaju svakako najveće potrebe u putničkom saobraćaju jeste obnova voznog parka jer je najveći problem upravo zastarijelost voznog parka, putnička kola koja se sada koriste su starosnog vijeka između 40 i 50 godina”, rekao je Malinović.

    On je istakao da su Željeznice Republike Srpske u proteklom periodu učinile mnogo i ulažu nadljudske napore da upravo taj vozni park održe u ispravnom i bezbjednom stanju kako bi željeznički putnički saobraćaj opstao i dalje funkcionisao.

    “Svakako, modernizacija je neophodna i ona se može uz podršku institucija i Vlada Republike Srpske i rezornog ministarstva se moraju naći odgovaraća finansijska sredstva kako bi se paralelno uložilo u infrastrukturu i putnički soabraćaj i na taj način bi povećali nivo kvaliteta saobraćaja u putničkom saobraćaju”, rekao je Malinović.

    On je istakao da postoji interesovanje putnika u željesničkom putničkom saobraćaju.

    “Ali generalno smatram da bi ono bilo daleko veće kada bi se uložilo u novija i savremenija putnička kola i na taj način bi mogli uvesti i neke nove linije, rekao je Malinović.

    Malinović je rekao da će red vožnje za 2024. godinu biti isti kao i za prethodnu godinu.

    “Od 2018. godine nisu mijenjane cijene karata, međutim, smo svjedoci da u posljednjih par godina je bilo poskupljenje u svakom segmentu društva, mi ćemo biti prinuđeni da u novom periodu predložimo Ministrastvu saobraćaja i veza povećanje za korekciju cijena”, rekao je Malinović.

    On je istakao da povećanje neće biti nešto veliko i to putnici to neće osjetiti na svom džepu.

    Malinović kaže da Željeznice nude putnicima veliki izbor povlastica.

    “U narednom periodu će institucije naći mogućnost da obezbijede finansijska sredtva da se ŽRS pomogne i u infrastrukturi za povećanje brzina, a samim tim i za obnovu putničkog saobraćaja kako bi svojim građanima priužili kvalitetniji nivo usluge”, rekao je Malinić.

  • Krišto: Von der lajenprepoznaje naš trud, regija će dobiti dvije milijarde evra bespovratno

    Krišto: Von der lajenprepoznaje naš trud, regija će dobiti dvije milijarde evra bespovratno

    Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto obratila se danas na konferenciji za medije, a nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.

    Krišto je na početku svog obraćanja izrazila duboku zahvalnost i zadovoljstvo što ima priliku biti domaćin von der Leyen u okviru njene turneje po regiji.
    “Ova posjeta je doista značajan korak na putu BiH ka članstvu u EU. Ovo je prilika da se predstavi novi plan rasta EU za zemlje ove regije. Ovo je bitno za sve nas u BiH i mislim da svi trebamo iskoristiti priliku, kako bi sve zemlje u regiji, tako i mi u BiH, da napravimo jedan značajan iskorak temeljem ovog plana rasta na području osiguranja kvalitetnijih uslova života – u svim segmentima života”, poručila je Krišto.

    “Naravno, ova posjeta predstavlja priliku da se upoznamo sa novom odlukom koju je EU donijela, a to je finansijska odluka o pomoći od šest milijardi regiji, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde kroz različite vidove zajma”, saopćila je Krišto.

    Još jednom, Krišto je naglasila da se trebamo zahvaliti EU na ovoj pomoći i naglasiti da sve ostalo, u smislu implementacije u smislu odluke i sredstava, zavisi od svih nas.

    “Želim kazati da smo razgovarali o onome šta je Vijeće ministara uradilo u proteklih deset mjeseci. Uvjerena sam da će i von der Leyen učiniti sve da se prepoznaju naš trud i rad i iskorak te da ćemo biti ohrabreni otvaranjem pregovaračkog procesa za ulazak u EU. Iskorak prošle godine je dodatno doprinio stabilizaciji, a uvjerena sam da bi otvaranje pregovaračkog procesa doprinijelo da BiH napravi novi važan iskorak i da bude stabilna i prosperitetna”, ističe Krišto.

    Za kraj, naglasila je da je pomoć koju imamo od EU nemjerljiva te da svi rezultati koje je BiH napravila – napravila je u saradnji sa Evropskom komisijom te da se nada da će to sve doprinijeti otvaranju pregovaračkog procesa.

  • Fon der Lajen: Reforme uslov za milijarde iz EU

    Fon der Lajen: Reforme uslov za milijarde iz EU

    Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropske komisije nakon posjete BiH i razgovora sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH rekla je da je budućnost BiH u Evropskoj uniji i želimo da BiH bude punopravna članica EU.

    “Pokazali ste kroz formiranje vlasti i sve ono što je urađeno da ova zemlja može imati rezultate”, rekla je Fon der Lajenova.

    Ona je rekla da cilj treba biti na ispunjavanja 14 prioriteta te da je do sada saradnja bila dobra i da treba nastaviti u tom pravcu te da zapadni Balkan treba da otvara svoje granice i zajednički da radi na formiranju jedinstvenog tržišta.

    “Za BiH je to bolje poslovno okruženje i digitalizacija i na tome moramo svi raditi. Kombinacija reformi i investicija je izuzetno snažna i to funkcioniše u Evropskoj uniji i ukoliko bude uspješno realizovan plan rasta ne samo da bi približio naše privrede, već bi približio region Evropskoj uniji. Imamo mogućnost da udvostručimo vaše privrede u roku jedne decenije”, rekla je Fon der Lajenova.

    Govoreći o datumu o početku pregovora Fon der Lajenova je rekla je da je rješavanje svih 14 priorieta veoma važno i to prije svega za BiH.

    “To je onda snažan argument vaše sposobnosti da pravite iskorake i jačate vladavinu prava”, rekla je Fon der Lajenova.

    Kada je riječ o pomoći odnosno planu rasta i činjenici da je EU izdvojila šest mlijardi evra, Fon der Lajenova je rekla da će sve zemlje imati pristup tim sredstvima ali da će uslov biti reforme.

    “Ako se ne realizuju reforme sredstva će se preusmjeriti drugim zemljama zapadnog Balkana”, rekla je Fon der Lajenova.

    Krišto je istakla da je posjeta značajan korak na putu BiH ka EU i posjeta je prilika da se predstavi novi plan rasta Evropske unije za zemlje regije.

    “To je bitno za sve nas i trebamo iskoristiti priliku da napravimo značajan iskorak kroz novi plan rasta. Ova posjeta predstavlja da se upoznamo sa finansijskom odlukom od šest milijardi evra od čega je dve milijarde bespovratno, a ostalo je zajam. Trebamo se zahvaliti zemljama EU na ovoj potpori”, rekla je Krišto.

    Ona je rekla da bi otvaranje pregovaračkog procesa značio za BiH te da bi u kontekstu geopolitičkih procesa BiH postala stabilnija i uspješnija.

  • BiH zvanično pozvala Evropsku uniju da otvore pregovore za pristupanje

    BiH zvanično pozvala Evropsku uniju da otvore pregovore za pristupanje

    Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici usvojio rezoluciju o potrebi donošenja odluke o otvaranju pregovora Bosne i Hercegovine i Evropske unije o pristupanju EU.

    Rezolucija je usvojena dan uoči posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini. U Uniji postoje oni koji smatraju da bi EU trebala započeti pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Među onima je koji su takvog mišljenja je austrijska ministrica za EU i ustav Karoline Edtstadler. Ukrajina i Moldavija se također spominju kao države s kojima bi pregovori mogli početi.

    Rezoluciju su predložili članovi kolegija Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine – predsjedavajući Marinko Čavara (HDZ) i njegovi zamjenici Denis Zvizdić (NiP) i Nebojša Radmanović (SNSD). Za usvajanje rezolucije je glasalo 36 parlamentaraca, dva su bila suzdržana, dok niko bio protiv.

    Govoreći o tome zašto bi trebalo glasati za usvajanje rezolucije, Zvizdić je konstatovao da su državne vlasti uradile dosta ozbiljnog i zahtjevnog posla. Kao argument u prilog ovoj konstataciji je istakao to da je Bosna i Hercegovina odgovorila na 4.000 pitanja upitnika EU. Tvrdi da su države u regiji imale 50 do 60 posto manje pitanja.

    Zastupnik opozicionog SDS-a Mladen Bosić, kao i ostali opozicioni zastupnici, sumnjaju da pojedini u vlasti zaista misle ono što je sadržano u spomenutoj rezoluciji. Prema njegovim riječima, jedno pričaju u Briselu, a drugo u Bosni i Hercegovini.

    Zastupnik NS-a Predrag Kojović je naveo da će se usvajanjem rezolucije potvrditi da i vlast i opozicija žele u EU. Kako je poručio, usvajanje rezolucije osim jednoglasno bilo bi jako loša poruka.

  • Stevandić najavio tužbe protiv NATO-a i Kristijana Šmita, u postupak uključen ugledni italijanski advokat

    Stevandić najavio tužbe protiv NATO-a i Kristijana Šmita, u postupak uključen ugledni italijanski advokat

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić rekao je danas nakon sastanka sa italijanskim advokatom Anđelom Tartaljom da će Srpska da pripremi medicinsku dokumentaciju kao dokaz oboljevanja njenih građana od malignih bolesti kao posljedice NATO bombardovanja osiromašenim uranijom, ali i da će se poznati italijanski advokat uključiti u postupak koji će Srpska pokrenuti protiv Kristijana Šmita.


    Sastanku u Vladi Srpske sa italijanskim advokatom prisustvovali su, pored predsjednika Stevandića, ministar pravde Miloš Bukejlović, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić i niški advokat Srđan Aleksić, čija kancelarija vodi postupke u Srbiji protiv NATO-a.
    Nakon sastanka predsjednik Stevandić rekao je da je sa advokatom Tartaljom dogovoreno da se prikupi medicinska dokumentacija radi dokazivanja oboljevanja od malignih bolesti kod građana Srpske uzrokovanih NATO bombardovanjem osiromašenim uranijumom.


    “Kada je riječ o NATO bombardovanju, to je proces koji je on u Italiji doveo do kraja i u kome je doneseno više od 350 presuda. U Srbiji je u toku 35 procesa protiv NATO-a koje vodi advokat Aleksić i njegova kancelarija”, rekao je Stevandić.


    Istakao je da je na sastanku razmotren način medicinskog dokumentovanja posljedica NATO bombardovanja kako bi se dobili tačni podaci za vještačenje na stranim institutima.
    “Napravljen je plan da se medicinska dokumentacija sa dokazima obezbijedi preko Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, dok će Ministarstvo pravde sa advokatima omogućiti brzo pokretanje postupka utvrđivanja povrede prava na život. To je potrebno kako bi se sudske tužbe adresirale prema krivcima za bombardovanje, bilo da je riječ o NATO-u ili zemljama njegovim članicama”, precizirao je Stevandić.


    On je dodao da Srpska nema problem sa troškovima finansiranja ovih postupaka, te je pozvao i stanovnike Federacije BiH, kojima je ugroženo zdravlje zbog NATO bombardovanja, da se uključe u ovaj proces.


    Stevandić je naglasio da je na sastanku advokata Tartalje sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, srpskim članom Predsjedništva Željkom Cvijanović i premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem dogovoreno da se uključi i u postupak podnošenja tužbe protiv Krstijana Šmita.


    “Dogovoren je utuženje Šmita kao nelegalne osobe koja je bez mandata Savjeta bezbjednosti UN nametala zakone. Advokat je spreman da članove Savjeta za implementaciju mira u BiH, koji nisu dejtonska kategorija, uključujući i predstavnika Italije u tom tijelu, takođe, tuži za zloupotrebu službenog položaja i podržavanje nelegalnih akata. Dakle, to su dva sudska postupka koja će biti pokrenuta u evropskom zakonodavstvu, u Italiji i Njemačkoj”, rekao je Stevandić.


    Advokat Tartalja je potvrdio da je na sastancima u Banjaluci iskazao interesovanje da učestvuje u pravosudnim postupcima dokazivanja ugrožavanja života i zdravlja stanovnika Srpske kao posljedice NATO bombardovanja, te u proces podnošenja tužbe protiv Šmita.
    „Planiramo da pokrenemo postupak pred evropskim sudovima protiv Kristijana Šmita, ali razlog zašto učestvujem u svemu ovome je zato što gospodin Šmit sve što radi, radi ilegalno. Prvo želim da to učinim, pa ću tek onda obrazložiti strategiju“, rekao je ugledni italijanski advokat.
    Ministar Šeranić rekao je da će Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite pružiti podršku i aktivno učestvovati u predstojećem pravnom procesu dokazivanja uzročno-posljedičnih veza negativnog djelovanja NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom na živote i zdravlje ljudi u Srpskoj.


    On je dodao da pravni proces treba da uslijedi nakon prikupljanja određenih medicinskih podataka i identifikacije ljudi u saradnji sa pravnim strukturama, zdravstvenim i ostalim institucijama Srpske.


    Niški advokat Aleksić rekao je da je u predmetima i analizama na tom planu apsolutno dokazana uzročno-posljedična veza bombardovanja osiromašenim uranijumom na živote i zdravlje ljudi.
    Predsjednik Stevandić je 18. oktobra u Rimu o razgovarao sa Tartaljom o zdravstvenim i ekološkim posljedicama NATO bombardovanja Republike Srpske osiromašenim uranijumom.

  • Tužilaštvo BiH istražuje da li je Dodik prijetio tužiocima, od Suda zatraženi snimci

    Tužilaštvo BiH istražuje da li je Dodik prijetio tužiocima, od Suda zatraženi snimci

    Tužilaštvo BiH provjerava prijetnje koje je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio tužiocima ove institucije Nedimu Ćosiću i Nives Kanevčev na ročištu o izjašnjenju o krivici 16. oktobra.

    Prema informacijama „Avaza“, Dodik je prijetio i vrijeđao postupajuće tužioce koji su protiv njega podigli optužnicu, prije svega Nedima Ćosića, protiv kojeg je podnio i krivičnu prijavu.

    Predsjednik RS uputio je pogrdne riječi tužiocima prilikom ulaska u sudnicu, dok je Ćosiću poručio: „S tobom ću se posebno obračunati“.

    Prema informacijama Avaza, Tužilaštvo BiH, tačnije tužilac koji je određen da radi na provjerama, jutros je zvanično tražio od Suda BiH da mu se dostave snimci sa sudskog ročišta, tačnije snimak iz sudnice.

    Osim toga, Tužilaštvo BiH već je saslušalo nekoliko sudskih policajaca koji su bili ispred i unutar sudnice, a svjedočili su Dodikovim prijetnjama.

    Iako nije počelo snimanje u sudnici, jer zvanično počne tek nakon ulaska sutkinje u prostorije, postoje osobe koje su posvjedočile šta se tačno desilo i šta je i kome Dodik tačno rekao.

    Odbio da ustane
    Provjerava se i šta je Dodik rekao Ćosiću i prije ulaska u sudnicu šest, gdje je ročište održano.

    Lider SNSD, podsjećamo, odbio je ustati u sudnici, a nije se želio ni izjasniti o krivici. On je optužen za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita. Suđenje mu je zakazano za 22. novembar.