Kategorija: Vijesti

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić rekao je danas da će BORS na sve moguće načine pokušati da spriječi najavljeno okupljanje članova SDP-a BiH u Banjaluci povodom obilježavanja dana ZAVNOBiH-a.

Ostojić kaže bi to bila uvreda za sve žive borce Vojske Republike Srpske, ali još veća za poginule borce koji su dali svoje živote za stvaranje Srpske.

On je istakao da će BORS biti u stalnom zasjedanju dok se ova situacija do kraja ne razriješi.

Ostojić je podsjetio da je Policijska uprava Banjaluka donijela rješenje kojim se SDP-u zabranjuje okupljanje radi obilježavanja ZAVNOBiH-a, ali da oni uprkos tome ne odustaju od dolaska u Banjaluku, što je, kaže on, vid provokacije.

• Zbog toga nadležne institucije Republike Srpske takvo okupljanje treba da zabrane u čitavoj Srpskoj – naglasio je Ostojić.

Kada je riječ o izjavama ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza o navodnom postojanju “vojnih kampova za obuku paravojnih formacija na teritoriji Republike Srpske”, Ostojić je rekao da su to čiste izmišljotine i laži i da su takve tvrdnje veoma opasne sa bezbjednosnog aspekta.

Ostojić je poručio da u Srpskoj ne postoji ništa što može da izazove destabilizaciju, dok je poznato da na prostoru FBiH djeluju brojni paradžemati.

Ostojić je pozvao Heleza da zajedno odu i da mu pokaže gdje se tačno u Srspkoj nalaze pomenuti kampovi.

Načelnik opštine Rogatica Milorad Jagodić izjavio je da su netačne tvrdnje ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza da na području opštine Rogatica postoje vojni kampovi za obuku i da posjeduje fotografije o tome.

Jagodić je poručio da je nevjerovatno da na tako ozbiljnoj poziciji može biti čovjek koji širi takve dezinformacije.

– Izjava Zukana Heleza da na području opštine Rogatica postoje vojni kampovi za obuku, za koje tvrdi da posjeduje fotografije su čiste izmišljotine i laži koje samo bolestan um može izmisliti. Nevjerovatno je da ovakav čovjek može biti na tako ozbiljnoj poziciji. Takvim postupcima i manipulisanjem javnosti on uopšte ne doprinosi stabilizaciji prilika u BiH. Pogotovo što kaže da ima i slike, da su dojave i tako dalje – objavio je načelnik Rogatice na Fejsbuku.Dodao je da nikakve podloge o bilo kakvoj istini o tome nema, da bi se moglo takvo nešto izjaviti.

– Takođe što tačno definiše lokacije da je to Rogatica i Maglić. Nismo mi džungla pa da se to ne može vidjeti, to se može provjeriti svaki dan. Čiste laži čovjeka koji ima samo jedan zadatak, a to je da širi ovakve dezinformacije i da radi ovakve prljave stvari – naveo je Jagodić.

Podsjećamo, ministar odbrane BiH Zukan Helez je za Radio Slobodna Evropa izjavio da na području Rogatice i području planine Maglić postoje vojni kampovi za obuku, za koje, kako tvrdi, posjeduje i fotografije.

U Prnjavoru je održan veliki narodni skup “Branimo Srpsku”.Osim brojnih građana iz cijele regije, skupu su prisustvovali i zvaničnici Republike Srpske, ali i srpski predstavnici u zajedničkim institucijama.

I iz Prnjavora poruke jasne. Imovina, institucije i nadležnosti Republike Srpske ustavom zagarantovane, moraju biti odbranjene.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras u Prnjavoru da skupovi “Branimo Srpsku” predstavljaju odgovor naroda na sve pritiske kojima je izložena Republika Srpska.

Višković je zahvalio svim građanima Prnjavora i istakao da je njihov dolazak najopasnija poruka za strance.

• Nemaju odgovor na narod. Mogu da sankcionišu mene ili nekog drugog, ali ne mogu narod – rekao je Višković.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je večeras okupljenima na narodnom skupu “Branimo Srpsku” u Prnjavoru da ne sumnjaju u odlučnost svojih predstavnika da odbrane svaki pedalj Republike Srpske i istakao da predstavnici Srpske nikome nisu dozvolili da ih podijeli.

• Neće nam biti lako, ovo je veliki i otvoreni proces, na najvećoj smo probi i najvećem ispitu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma – rekao je Stevandić.

Gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš rekao je da je posebno važno poslati poruku da se ne može dozvoliti da ijedna od nadležnosti koje je Republika Srpska dobila Dejtonskim mirovnim sporazumom bude narušena i ukinuta.

• Prnjavor, kao i drugi gradovi Republike Srpske, šalje poruku da je uz institucije Srpske i predsjednika. Važno je istaći da su građani tražili da Prnjavor bude domaćin ovakvog skupa i iskaže svoju podršku” – naglasio je Tomaš.

Prema njegovim riječima, ne može se dozvoliti da se poništava i ponižava ono za šta je 626 boraca Vojske Republike Srpske sa područja tadašnje opštine Prnjavor dalo svoje živote.

Ministar enegrgetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je večeras u Prnjavoru da je Srpska nastala iz ljubavi i snažne volje njenog naroda i da će kao takva vječno trajati, što se pokazuje i na skupovima “Branimo Srpsku”.

• Naš narod pokazuje koliko voli Republiku Srpsku, koliko je ona dio svakoga od nas, a ono što je nastalo iz ljubavi trajaće vječno. Svjesni smo činjenice da živimo pod velikim pritiscima koji dolaze najviše sa Zapada, ali su naišli na veliki otpor naroda i institucija Republike Srpske koji samo žele da se poštuje ono što piše u Dejtonskom sporazumu – rekao je Đokić na narodnom skupu “Branimo Srpsku”.

Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac rekao je na večerašnjem narodnom skupu “Branimo Srpsku” u Prnjavoru da srpski narod koji se izborio za svoju slobodu neće dozvoliti da mu pravo na izbor institucija i predsjednika nameće neko drugi.

• Republiku Srpsku su stvorili najbolji sinovi ovog naroda, na nama je da je sada odbranimo tako što ćemo se boriti za pravo da biramo svoje institucije, svog predsjednika – rekao je Banjac.

Branimo Srpsku u Prnjavoru (Foto: RTRS)
Branimo Srpsku u Prnjavoru (Foto: RTRS)

Sa skupova koji su do sada održani u Istočnom Novom Sarajevu, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Doboju, Prijedoru, Gradišci i Derventi poručeno je da su građani odlučni u očuvanju Republike Srpske.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost kojim se povećava granica za registraciju poreskih obveznika sa 50.000 KM na 100.000 KM zbog inflatornih kretanja i povećanja cijena roba i usluga.

Delegat Kluba srpskog naroda Snježana Novaković Bursać, koja je i predsjedavajuća Komsije za finansije i budžet ovog doma, rekla je da je Komisija usvojila ovaj zakonski prijedlog i da nije bilo predloženih amandmana.

Delegat Kluba srpskog naroda Radovan Kovačević je zahvalio svim privrednicima iz Republike Srpske koji su pokazali razumijevanje, te da mu je drago što će danas usvajanjem izmjena i dopuna Zakna o PDV-u biti sačuvana jedna firma ili jedno radno mjesto.

Delegat Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić, predložio je tokom diskusije, da bi Dom naroda, kada se ukaže prilika, trebao razmotriti pomjeranje plaćanja PDV-a na 20. u mjesecu, kako bi se izašlo u susret privrednicima.

Policijska uprava Banjaluka donijela je Rješenje o zabrani javnog skupa u organizaciji Gradske organizacije Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, za 25. novembar sa početkom u 10 časova u Banjaluci, a i mrkonjićka policija je zabranila najavljene skupove istog datuma u njihovom gradu.

“Policijska uprava Banjaluka je Rješenje donijela nakon analize svih bezbjednosnih aspekata i okolnosti ovog javnog skupa, imajući u vidu da je proteklih dana u vezi sa ovim javnim skupom bilo mnogo negativnih rekacija, kao i operativne informacije da se građani od strane pojedinaca javno pozivaju na masovno okupljanje u cilju sprečavanja održavanja ovog javnog skupa”, naveli su iz PU Banjaluka.

Kako su dodali, procijenjeno je da postoji realna mogućnost da na ovom javnom skupu može doći do većeg ugrožavanja ljudi i imovine, te do ozbiljne opasnosti od nasilja ili do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu.

“Policijska uprava Banjaluka apeluje na građane da poštuju pozitivne zakonske propise i da svojim ponašanjem ne dovedu do ugrožavanja drugih”, naveli su iz banjalučke policije.

S druge strane, Policijska uprava Mrkonjić Grad je donijela Rješenje o zabrani javnog skupa u organizaciji SABNOR-a BiH, za 25. novembar u Mrkonjić Gradu.

“Takođe, Policijska uprava Mrkonjić Grad, donijela je Rješenje o zabrani javnog skupa u organizaciji Opštinske boračke organizacije Mrkonjić Grad, za dan 25. novembra u Mrkonjić Gradu”, saopštila je mrkonjićka policija.

Policijska uprava Mrkonjić Grad je obrazložila i zašto je ova rješenja donijela.

“Policijska uprava Mrkonjić Grad je Rješenja donijela nakon analize svih bezbjednosnih aspekata i okolnosti ovih javnih skupova. Imajući u vidu da je isti dan na istom mjestu najavljen skup SABNOR-a BiH i Opštinske boračke organizacije Mrkonjić Grad cijenimo da zbog okupljanja većeg broja učesnika i posjetilaca najavljenih skupova, organizovanih od strane organizacija koje imaju različita programska opredjeljenja, postoji stvarna opasnost da bi njihovim održavanjem bila ugrožena bezbjednost ljudi i imovine i da bi došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja ili narušavanja javnog reda i mira u većem obimu”, naveli su iz mrkonjićke policije.

Policijska uprava Mrkonjić Grad apeluje na građane da poštuju pozitivne zakonske propise i da svojim ponašanjem ne dovedu do ugrožavanja drugih.

Zbog sumnje da je počinio krivično djelo terorizam na sarajevskom aerodromu pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) uhapsili su u subotu Adnana Ćatića iz Zenice.

Uhapšenom se na teret stavljaju krivična djela organizovanje terorističke grupe, protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama u vezi sa krivičnim djelom terorizam

Prema pisanju medija, Ćatić je bio pripadnik terorističke organizacije ISIL, iz Sirije se prebacio u Tursku, a potom iz Turske u Sarajevo, gdje je i uhapšen na aerodromu. Kako je ranije objavljeno, Ćatić je otišao u džihad u Siriju 1. jula 2013. godine letom iz Sarajeva u Istanbul, a u avionu s njim su bili i ranije osuđeni Jasmin Jašarević i Munib Ahmetspahić. Ćatić se šerijatski vjenčao sa Adnom Balihodžić. Ćatić je rođen u Zenici, a do 2012. godine boravio je u Gornjoj Maoči.

Zbog povezanosti sa terorističkim napadima u Evropi, poput onog u Parizu iz 2015. godine, kada su francuske vlasti posredstvom Interpola od BiH zatražile informacije o određenim osobama, velikog broja odlazaka na sirijska ratišta, kao i najvećeg broja presuda za terorizam u regionu, BiH je prepoznata kao država visokog rizika. Napad Hamasa na Izrael iz oktobra ove godine pospješio je takve sumnje.

Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević nedavno je upozoravao da je “Muslimansko bratstvo” formiralo Hamas, te da je centar te organizacije u Sarajevu, u kojem djeluje kroz organizaciju “Muslimanska braća”. Podsjetio je da je ta organizacija u ratu formirala odred El mudžahedin koji je činio najsvirepije zločine nad Srbima. Radikalne islamističke ciljeve ima i oko 400 terorista obučavanih na prostoru Kosova i Metohije.

Dodaje da ne postoji sumnja da bi pojedinci iz takvih organizacija na poziv Hamasa, Hezbolaha, ISIS-a bili spremni i otići na to područje da ratuju zajedno sa njima zbog istih ciljeva.

Prema podacima BIRN-a, pet zemalja Zapadnog Balkana do sada su zbog djela terorizma ili odlazaka na strana ratišta izrekle ukupno 133 presude, na ukupno 599 godina trajanja zatvorske kazne. Interesantan podatak je da je teritorijalno manja BiH ima daleko najviše presuda za krivična djela povezana sa terorizmom. Osim toga, zemlje zapadnog Balkana našle su se pod pojačanim međunarodnim pritiskom zbog finansiranja terorizma.

Prema istom izboru, u BiH je do sada donesena 51 presuda, na kaznu trajanja zatvora ukupno 190 godina i to zbog odlaska na sirijska ratišta 34, ukrajinska jednu, a zbog krivično djela povezanog sa terorizmom na teritoriji BiH čak 16.

Povratnici iz Sirije i Iraka bez nadzora u BiH
Posljednji odlazak u Siriju zabilježen je 2016. godine, a do tada, od 2012. godine, prema zvaničnim podacima vlasti otišlo je “između 250 i 300” državljana BiH.

Uprkos statističkim podacima koji ukazuju na opravdano postojanje sumnje i straha da su terorističke organizacije povezane sa radikalizalnim islamskom zajednicom utočište pronašle u zatvorenim društvenim sredinama u BiH, ova država još uvijek se može pohvaliti sa najmanjim kaznama za djela povezana sa terorizmom. Na sceni su potpuna disproporcija sa kaznama zatvora u zemljama EU.

Identična situacija je i u pogledu nadzora nad povratnicima sa stranih ratišta. Tridesetak muškaraca i pedesetak žena i djece nije obuhvaćeno nikakvim posebnim bezbjednosnim mjerama nakon što su se vratili s ratišta iz Sirije i Iraka u BiH.

Zvanični podaci nadležnih kažu da “smatraju” da su se u BiH dosad vratile 62 punoljetne i 22 maloljetne osobe, te da postoji mogućnost povratka još 173 osobe, među kojima su 42 punoljetna muškarca i 30 žena, te 91 maloljetnik.

Takođe, BiH jedina je od pet zemalja Zapadnog Balkana koja nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma. Izvještaj o uspješnosti sprovođenja petogodišnju Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, koja je zvanično istekla krajem 2020. godine još nije sačinjena, niti je započeta izrada nove.

Punoljetni muškarci, koji su se do sad vratili ili su deportirani, uhapšeni su i 28 ih je osuđeno za neko od krivičnih djela povezanih s terorizmom. Većina je osuđena “za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim organizacijama”, poput tzv. Islamske države ili El-Nusre koje Ujedinjeni narodi smatraju terorističkim organizacijama. Odslužili su u prosjeku dvije godine zatvora i danas su svi na slobodi, osim dvojice koji su 2021. godine presuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora. Žene i djeca vraćeni su u svoje porodice u 18 gradova širom BiH.

Najviša kazna 35 godina
Iako je i od domaćih, ali i međunarodnih bezbjednosnih agencija prepoznata kao zona opasnosti od terorizma, BiH i dalje ne može da se pohvali strogim sankcijama. Osuđeni završavaju na slobodi već nakon nekoliko godina, a zbog svijesti o minimalnim kaznama i snažnim vjerskim ubjeđenjima u opravdanost počinjenog spremni da djelo ponove.

Najviša izrečena kazna zatvora za terorizam u BiH je u trajanju od 35 godina, a na nju je pravosnažno osuđen Haris Čaušević i to za napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine u kojem je život izgubio policajac Tarik Ljubuškić.

Druga po redu, prema godinama trajanja je kazna izrečena Mevlidu Jašareviću za napad na američku ambasadu u Sarajevu 2011. godine, a kojom je pravosnažno presuđen na 15 godina zatvora.

Za vrbovanje za odlazak na sirijska ratišta kazna od sedam godina zatvora izrečena je Bilalu Bosniću 2016. godine. Kaznu je odslužio u septembru 2021. Godine.

Zijad Dervišević, Amel Sefer i Saša Bonić

Dervišević je pravosnažno presuđen na šest godina godina zatvora, Sefer na pet godina i šest mjeseci, a Bonić na pet godina. Osuđeni su za planiranje atentata na HDZ-ovog poslanika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, Ivu Tadića prije devet godina.

Mevlid Jašarević, Emrah Fojnica i Munib Ahmetspahić

Jašarević je pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora, dok su Fojnica i Ahmetspahić oslobođeni. Jašarević je osuđen da je pucao na američku ambasadu u Sarajevu, a Fojnica i Ahmetspahić su prvobitno optuženi da su mu pomogali da bi kasnije bili oslobođeni zbog nedostatka dokaza.

Mirsad Bektašević, Cesur Abdulkadir, Bajro Ikanović i Senad Hasanović

Bektašević je pravosnažno presuđen na osam godina i četiri mjeseca zatvora, Abdulkadir na šest i po godina zatvora, Ikanović na osam godina, a Hasanović na šest mjeseci. Kako je navedeno u optužnici, oni su planirali da na području BiH i nekoliko evropskih zemalja počine teroristički čin napadom na ambasade zapadnih zemalja kako bi ucijenili međunarodne snage da se povuku iz Iraka i Avganistana.

Rijad Rustempašić, Abdulah Handžić, Edis Velić, Muhamed Rustempašić

Rustempašić je pravosnažno presuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci, a optuženi Abdulah Handžić i Edis Velić na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od po tri godine i četiri mjeseca. Optužnica ih tereti da su namjeravali da izvrše napad na jedan od identfikovanih objekata radi ozbiljnog zastrašivanja stanovništva i ozbiljne destabilizacije osnovnih političkih, ustavnih, privrednih i društvenih struktura BiH.

Adnan Haračić

Haračić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 godina. Njega optužnica tereti za saučesništvo Harisu Čauševiću u napadu na policijsku stanicu u Bugojnu.

Emin Hodžić

Hodžić je pravosnažno presuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Optužnica je teretila Hodžića da je 29. novembra 2017. godine u sarajevskoj ulici Halida Kajtaza, u vozilu kojim je upravljao, držao dvije automatske puške, ručni bacač raketa, improvizovanu odskočnu minu, nekoliko ručnih bombi, preko 600 bojevih metaka i više okvira za automatsku pušku.

Fatih Hasanović

Hasanović je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog pridruživanja “Islamskoj državi Iraka i Levanta.”

Senad Koštić

Koštić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog pridruživanja “Islamskoj državi Iraka i Levanta” u Siriji.

Fikret Hadžić

Pravosnažno je presuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog odlaska na ratište u Siriji.

Mirel Karajić

Pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora zbog protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Almir Džinić

Pravosnažno presuđen na godinu dana zatvora zbog pridruživanja “ISIL-u.”

Haris Čaušević, Naser Palislamović

Čaušević je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od 35 godina, dok je Palislamović ranije oslobođen optužbi. Čaušević je osuđen zbog terorističkog napada na Policijsku stanicu Bugojnu 27.juna 2010. godine. U tom napadu je smrtno stradao policajac Tarik Ljubuškić, teže je ranjena policajka Edina Hindić, dok je pet policijskih službenika zadobilo lakše povrede.

Husein Erdić, Midhat Trako, Nevad Hušidić i Merim Keserović

Erdić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri i po godine, Trako na zatvorsku kaznu zatvora od godinu i po, a Hušidić i Keserović na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Optuženi su za protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Husein Bosnić

Pravosnažno presuđen na sedam godina zatvora. Bosnić je presuđen zbog vrbovanja i javnog podsticanja na terorizam, te zbog organizovanja terorističke grupe.

Nedžad Mujić

Pravosnažno presuđen na jednu godinu zatvora zbog odlaska u Siriju i učestvovanja u aktivnostima “Islamske države” (IDIL/ISIL).

Safet Brkić

Pravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine zbog organizovanja terorističke grupe.

Nermin Šabić

Pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Optužnica Šabića tereti da je pokušao otputovati u Siriju i priključiti se “Islamskoj državi.”

Mehmed Tutmić

Presuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine zbog organizovanja terorističke grupe i učestvovanja na stranim ratištima Sirije i Iraka.

Enes Mešić, Jasmin Jašarević, Mirza Kapić, Salko Imamović, Adem Karamuja, Ibro Delić, Samir Hadžalić

Mešić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, Jašarević na kaznu od jedne godine i četiri mjeseca, Kapić na jedinstvenu kaznu od jedne godine i deset mjeseci, Imamović na kaznu zatvora od jedne godine i četiri mjeseca, Karamuja na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine. Delić je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci, a Hadžalić na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Optužnica ih je teretila za organizovanje terorističke grupe i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.

Osman Abdulaziz Kekić

Pravosnažno je presuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Amir Haskić

Presuđen na godinu i po dana zatvora zbog protivzakonitog gormiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Munib Ahmetspahić

Osuđen je na tri godine zatvora. Presuđen je za ratovanje u Siriji, nakon što je prihvatio sporazum o priznanju krivice koji je potpisao sa Tužilaštvom BiH.

Maksim Božić i Edin Hastor

Božić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, a Hastor na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine. Optužnica ih tereti da su planirali teroristički napad na zgradu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Sud BiH zauzet kreiranjem lažnih optužbi za navodne napade na suverenitet BiH i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma zanemaruje stvarnu opasnost koja proističe iz terorističkih aktivnosti njenih militantnih građana. Mnogi državljani BiH osuđeni za terorizam ili povezani sa srodnim aktivnostima danas su na slobodi, što zbog malih kazni, što zbog nemara ovih pravosudnih institucija.

Građanima samo preostaje da u strahu očekuje naredne zadatke terorista, očigledno pod zaštitom Suda BiH.

Dušanka Aškraba, koja je kao četrnaestogodišnja djevojčica bila teško ranjena tokom granatiranja Kalinovika 1995. godine, izjavila je da je oslobađajuća presuda nekadašnjem komandantu Četvrtog korpusa takozvane Armije BiH Ramiza Drekovića nije iznenadila jer je postalo praksa Suda BiH da oslobađa odgovorne za ubistva Srba, a posebno srpske djece.

Aškraba je izjavila da je presuda bila očekivana jer je riječ o stradanju Srba i srpske djece.

• Ovo više ne bih nazvala sudom BiH, već samo bošnjačkim, koji samo sudi Srbima i nikome više. Ovo je zločin bez kazne i velika uvreda za nas i naše porodice, a posebno za porodicu naše pokojne drugarice Stanislave /Koprivice/, koja je poginula od granate toga dana – naglasila je Aškraba.

Ona je dodala da je ovo sramna presuda sramnog suda.

• Strašno je. Očekivali smo da će tako da bude, ali strašno je i sramno. Nemam riječi. Mi smo bili djeca od 14 godina, učenici osmog razreda, kada smo stradali. Za ovakvu presudu ovo je veoma bolno. Kada smo mi Srbi u pitanju nama nema koristi. Ispada da smo mi ratovali sami sa sobom i da smo sami sebe granatirali, ranjavali i ubijali – istakla je Aškaraba.

Aškraba je na suđenju Drekoviću u aprilu 2019. godine rekla da se nakon teškog ranjavanja od granatiranja 3. juna 1995. godine u fočanskoj bolnici za njen život borilo 13 hirurga.

• U Domu zdravlja u Kalinoviku pružena mi je prva pomoć, a onda sam prevezena u bolnicu u Foču. Odmah sam upućena na operaciju, a 13 hirurga je tokom četiri, pet časova sve učinilo da me spase. Јako sam krvarila, pluća su mi bila otvorena i u njima, kao i pored kičme, imala sam gelere. Lijeva ruka i nekoliko rebara bili su slomljeni, a tokom operacije izvađena mi je slezena – navela je tada Aškraba.

Ona je dodala da je tokom 15 dana na intenzivnom odjeljenju bila životno ugrožena, te da su joj hirurzi, nakon 22 dana, povremeno vadili drenove.

• Sa mnom u bolnici bili su Јelena Bozalo i Igor Kozomara. Јelena je bila puna gelera, čak i po licu, a oboje su imali oštećene unutrašnje organe, psihički su bili rastrojeni i stalno su plakali. Teško nam je palo kada smo čuli da je Stanislava poginula – rekla je Aškraba.

Ona se prisjetila da je kroz staklo vidjela ljude koji su iz Kalinovika pobjegli od granatiranja, koji su dolazili da pozdrave nju i druge ranjene učenike.

Aškraba je tada rekla da još ima gelere u tijelu i zdravstvene probleme zbog ranjavanja, te da je konstatovano da je 80 odsto invalid.

Aškraba, čije je djevojačko prezime Nišić, imala je samo 14 godina kada je kao učenica osmog razreda sa nekoliko vršnjaka preživjela granatiranje, dok je Stanislava Koprivica na licu mjesta smrtno stradala.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH pravosnažno je oslobodilo nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa takozvane Armije BiH Ramiza Drekovića optužbe za zločine nad srpskim civilima u Kalinoviku 1995. godine.

Drekovićev advokat Mirsad Crnovršanin rekao je Srni da je Apelaciono vijeće odbilo žalbu Tužlaštva BiH kao neosnovanu i potvrdilo oslobađajuću prvostepenu presudu kao pravosnažnu.

Optužnica Tužilaštva BiH teretila je Drekovića da je u proljeće 1995. godine izdao direktnu, strogo povjerljivu naredbu artiljerijskim jedinicama na širem području opštine Konjic da izvrše neselektivno granatiranje Kalinovika, naseljenog Srbima.

U optužnici je navedeno da je u granatiranju tokom maja i juna 1995. godine ubijeno dijete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih lica, te razoreno više objekata.