Kategorija: Vijesti

Obrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podnijela je Sudu BiH prijedlog da sudski postupak protiv predsjednika Republike i v. d. direktora Službenog glasnika iz Suda BiH bude prenesen u Osnovni sud u Banjaluci, potvrdio je advokat Goran Bubić za RTRS.

Odbrana navodi da je mjesto izvršenja radnji, koje se u optužnici stavljaju na teret Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, na području Osnovnog suda u Banjaluci, gdje obojica imaju i prebivalište. Takođe, od šest svjedoka Tužilaštva BiH predloženih u optužnici, njih pet imaju prebivalište u nadležnosti Osnovnog suda u Banjaluci.

Odbrana predsjednika Dodika zatražila je premještanje procesa u Banjaluku i zbog sumnje u objektivnost i nepristrasnost Suda BiH.

Mediji i javnost u Sarajevu, prenoseći izjave Kristijana Šmita, ambasadora SAD-a i Velike Britanije i zvaničnika u Sarajevu prejudiciraju krivicu i ozbiljno kontaminiraju ovaj slučaj, neprihvatljivim pritiskom na Sud BiH, upozorva odbrana.

Advokat Goran Bubić Sudu BiH je napisao i da je važan razlog da suđenje bude prebačeno u Banjaluku – javna polemika Milorada Dodika i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca.

Mediji su 2020. godine o ovome pisali pod naslovima “Debevec će tužiti Dodika, zbog uvrede”, “Dodik je taj koji nezakonito prisluškuje ljude”, “Neka objavi dokaze o korupciji ili slijedi tužba”.

Nakon ovakvih natpisa, odbrana zaključuje da zbog očigledne netrpeljivosti između Dodika i Debeveca, suđenje ne može biti pravično.

Izmjene Zakona o VSTS-u koje se, između ostalog, tiču provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca trebalo bi da se primjenjuju od 23. decembra, međutim već sada je jasno da od toga neće biti ništa, tako da će imovina sudija i tužilaca i dalje biti skrivena od očiju javnosti, a pitanje je i na koji način će se vršiti dalja imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija u pravosuđu i može li eventualno doći do blokade tog procesa.
Naime, Dom naroda izmjene i dopune Zakona o VSTS-u usvojio je 6. septembra i u njima se navodi da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivaće se istekom 90. dana od dana stupanja na snagu.

Izmjene i dopune Zakona o VSTS-u u “Službenom glasniku” su objavljene 15. septembra, što znači da je zakon stupio na snagu 23. septembra i njegova primjena trebalo bi da počne 23. decembra.

Predloženim izmjenama i dopunama zakona, između ostalog, propisano je osnivanje Odjela za provođenje postupka po izvještajima u okviru Sekretarijata VSTS-a.

Taj odjel u suštini treba da prikuplja izvještaje sudija, tužilaca i članova VSTS-a, zatim vrši provjere, tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka, analizira podatke iz izvještaja u svrhu utvrđivanja nespojivih funkcija ili sukoba interesa, zatim objavljuje rezultate provjera itd.

Problem je u tome što je ovaj odjel pri VSTS-u, odnosno Sekretarijatu, iako formiran, još nepopunjen jer nema novca, i praktično ne postoji teoretska šansa da se taj posao završi do 23. decembra.

“Odjel za provođenje postupka po izvještajima je formiran, dok se popunjavanje predviđenih pozicija u istom očekuje u narednom periodu, što je u praksi proces koji će optimalno potrajati mjesecima”, rekli su “Nezavisnim” u VSTS-u.

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS-a, tokom posljednje sjednice VSTS-a rekao je da se čeka odobravanje finansijskih sredstava od Savjeta ministara BiH kako bi se krenulo u konkursnu proceduru za formiranje novog odjela koji bi trebalo da vrši provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije.

“Mislim da ćemo to brzo dobiti. Dobili smo i jedno mišljenje iz Brisela o tome da li treba eksterno ili jedan dio interno da popunimo u tom odjelu, tako da imamo stvorene pretpostavke da brzo, čim dobijemo odobrenje od Vijeća ministara, možemo ići sa konkursnom procedurom”, pojasnio je Lagumdžija.

Kako je rekao, konkurs će provoditi Agencija za državnu službu, a kandidati koji budu nominovani proći će sigurnosne provjere.

Koliko će taj dio da traje, Lagumdžija navodi da mu nije poznato, ali će u svakoj fazi postupka pisati urgencije i tražiti ubrzanje.

Lagumdžija je kazao da je raniji odjel za integritet imao mehanizme da samo evidentira imovinu sudija i tužilaca i onih koji su dali saglasnost, da ta imovina bude i objavljena. Sada će to, kako kaže, biti obavezno.

“Kad krene rad ovog odjela, ispitivaće se nasumice određeni broj nosilaca pravosudnih funkcija, čini mi se do deset procenata na nivou godine, a tamo gdje bude određenih prijava, ti postupci će ići prioritetno”, pojasnio je Lagumdžija.

Dakle, suština je u tome da primjena izmjena Zakona o VSTS-u treba da počne 23. decembra, a još nisu odobrena sredstva za formiranje odjela, nakon čega tek kreće procedura zapošljavanja novih radnika, bezbjednosnih provjera i svega ostalog, što može trajati mjesecima.

“Mislim da uskoro nećemo vidjeti konkretne rezultate i da vidimo uopšte koliko će se moći provoditi provjere i kako će funkcionisati njihovo objavljivanje. U svemu tome čeka nas i usvajanje novog Zakona o VSTS-u, koji je predviđen da bude usvojen godinu dana od usvajanja ovih izmjena”, rekla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala BiH” (TI).

Ona kaže da je TI i ranije upozoravao, pri samoj izradi Zakona o VSTS-u, da suštinski nedostaci u samom zakonu mogu dovesti do problema u njegovoj primjeni i to se prije svega odnosi na odredbe koje se tiču provjere imovinskih kartona, odnosno procedura za prikupljanje i razmjenu informacija između institucija koje su neophodne da bi se provjerila tačnost navoda u imovinskim kartonima.

“Poslije su se pojavile i druge proceduralne prepreke u smislu same primjene zakona, spremnosti VSTS-a i uopšte same mogućnosti i kojom brzinom će ići uspostavljanje odjela, zapošljavanje ljudi, provjere koje je neophodno provesti pri imenovanju sudija i tužilaca itd.”, rekla je Korajlićeva.

Ona ističe da je na ranijim sjednicama VSTS-a bilo govora o ovim problemima te da je jedna od ideja, kako ne bi došlo do blokade imenovanja novih sudija i tužilaca, to da se izvrše imenovanja, ali da se odgodi preuzimanje funkcije dok se ne izvrše provjere.

“Ako mi stvarno budemo imali situaciju da neke institucije opstruišu razmjenu informacija neophodnih za provjeru, što se može desiti, možemo doći do toga da zbog izmjena koje su došle u zadnji čas, a koje su predstavljene kao tehničke, dovedemo u pitanje funkcionisanje kompletnog pravosuđa”, istakla je Korajlićeva.

Podsjećanja radi, izmjene Zakona o VSTS-u jedan su od 14 prioriteta Evropske unije i godinama u BiH nije bilo saglasnosti po tom pitanju, ali nakon usvajanja, vlast nije propustila priliku da to predstavi kao veliki uspjeh, iako suštinski još uvijek ništa se nije promijenilo.

Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske prepoznato je među institucijama i policijskim agencijama u regiji i Evropi kao moćna institucija koja je sposobna da rješava najteže oblike međunarodnog kriminaliteta, istakao je danas resorni ministar Siniša Karan.
“MUP Srpske je u regiji i putem međunarodnih organizacija Interpola, Eurodžasta i svih institucija i policijskih agencija u regiji, Evropi i šire prepoznata kao moćna, respektna institucija sposobna da rješava najteže oblike međunarodnog kriminaliteta zajedno s drugim agencijama”, rekao je Karan novinarima u Trebinju komentarišući međunarodnu akciju “DŽad” u kojoj su uhapšene 23 osobe, u kojoj su učestvovali i pripadnici MUP-a.

Karan je naveo da je na osnovu te akcije i još devet drugih međunarodnih akcija, MUP Srpske stekao puno povjerenje svih policijskih agencija.

“Mi smo to povjerenje stekli. Pola od tih devet akcija smo mi direktno vodili, asistirale su nama policije u cijeloj regiji putem Europola, a u ovoj akciji smo mi asistirali”, rekao je Karan.

On je dodao da to najbolje pokazuje mjesto i ulogu MUP-a u regiji i njegovu snagu.

Na području Republike Srpske su u međunarodnoj akciji “DŽad” uhapšena 23 lica, a otkriveno je 20 krivičnih djela, i to najviše iz oblasti trgovine drogom i oružjem.

Opština Sokolac zahvalna je Vladi Srbije, gradu Beogradu, gradonačelniku Aleksandru Šapiću na pomoći koju je do sada imala i koju će i dalje, vjerujemo, imati, istakao je Milovan Bjelica, načelnik opštine Sokolac.

Grad Beograd će sa 30 miliona dinara (pola miliona KM) pomoći izgradnju Gradske kuće u Sokocu, a potpisan je i protokol o donaciji, na sastanku na kojem su bili Aleksandar Šapić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i Milovan Bjelica.

• Projekat Gradske kuće je veoma značajan kada je riječ o kulturi sjećanja i sve ono što se dešavalo na našim prostorima. Sokolac je malobrojna opština koja je platila veliku cijenu u proteklom ratu, a to je prepoznao gradonačelnik Šapić, kada je u julu prošle godine posjetio našu opštinu. To je bila njegova prva posjeta na dužnosti gradonačelnika Beograda. Tada je posjetio srpsko vojničko groblje Mali zejtinlik, kao i nekoliko porodina, čiji članovi su dali živote za Republiku Srpsku – naglasio je Bjelica.

Bjelica je poručio da su Šapić i njegovi saradnici dokazali da su učinili Beograd istinskom prestonicom svih Srba.

On je podsjetio da je Sokolac pokrenuo projekat izgradnje odmarališta Sokolov grad na Ravnoj Romaniji.

• Opština Sokolac, u znak zahvalnosti Beogradu na pomoći i podršci, jedan plac ustupiće gradu Beogradu – istakao je Bjelica.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić smatra da bi Balkan bio stabilniji i manje ljudi bi se iselilo iz BiH da je američka administracija poslušala Henrija Kisindžera da Srbe, Hrvate i Bošnjake ne gura u istu državu.

“Takođe, svako bi u BiH raspolagao svojom imovinom, kreirao bi investicije, jedni drugima ne bi zabijali klipove u točkove, mada to Srpska nije radila. Kisindžer je sigurno dugoročno bolje vidio situaciju u BiH nego američka administracija”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

On kaže da je veoma zanimljivo to što je Kristijan Šmit stavio Henrija Kisindžera na OHR-ov službeni “Tviter” nalog, dodajući “da mu treba reći da stavi i dio o onome što je Kisindžer govorio o BiH.

Nekadašnji šef Stejt departmenta i Savjeta za nacionalnu bezbjednost, te američki državni sekretar Henri Kisindžer preminuo je u 100. godini.

Kisindžer je u intervjuu američkom novinaru Čarliju Rouzu prije 13 godina kritikovao američku politiku na Balkanu, navodeći da se Amerika ponaša kao da silom pokušava da vrati Srbe u nekakvu mitsku Bosnu, koja nije postojala nikada u istoriji.

“Ne postoji bosanski jezik, ne postoji bosanska kultura. Bosna je administrativna jedinica koja se sastoji od Hrvata, muslimana i Srba, vještački stvorena u bivšoj Jugoslaviji i glupavo priznata kao država od zapadnih sila”, rekao je Kisindžer.

On je naveo da su se Srbi 600 godina borili da njima ne vladaju muslimani i upitao zato SAD krši vlastito načelo samoodređivanja naroda i zašto ih mediji nazivaju “srpskim separatistima”?

Demobilisani borci Vojske Republike Srpske (VRS) imaju pravo da se odreknu dvostrukog radnog staža.

Naime, Izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju od februara ove godine omogućeno je da se licu kome je rješenjem Fonda utvrđen poseban staž u dvostrukom trajanju Fond na lični zahtjev ukine to rješenje kojim je taj staž utvrđen, a osiguranik nakon ukidanja rješenja o posebnom stažu u dvostrukom trajanju nema pravo za ponovno utvrđivanje tog staža.

Poseban staž u dvostrukom trajanju utvrđuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske svojim rješenjem, a na osnovu pravosnažnog rješenja o kategorizaciji borca, koje donosi nadležni državni organ. Ovaj staž računa se zaključno sa danom demobilizacije, odnosno sa danom oslobađanja iz zarobljeništva ili završetka liječenja i medicinske rehabilitacije, a najkasnije do 19. juna 1996. godine.

“Od ukupno 281.202 korisnika prava na penziju u matičnoj evidenciji Fonda evidentirano je 122.095 korisnika sa posebnim stažom u dvostrukom trajanju. Oni ukupno imaju 724.154 godine posebnog staža u dvostrukom trajanju ili prosječno 5,93 godine po korisniku prava”, navode iz Fonda PIO RS.

Kako dodaju, pored njih u matičnoj evidenciji osiguranika Fonda je evidentirano i 71.780 osiguranika sa posebnim stažom u dvostrukom trajanju koji nisu korisnici prava na penziju, a oni će svoje pravo na penziju ostvariti u narednom periodu po ispunjavanju uslova u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.