Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da je napad na srpsku povratnicu Ljeposavu Petković /77/ u Stošnici kod Vozuće rezultat ukupne antisrpske histerije koju stalno podgrijavaju nelegalni visoki predstavnik, bošnjački ekstremisti i ambasadori Savjeta za provođenje mira u BiH.

• Stiče se utisak da se državljani Republike Srpske, povratnici srpske nacionalnosti mogu nekažnjeno uznemiravati i maltretirati zato što su unaprijed okrivljeni. Bilo bi dobro da vidimo kako će se sada ponijeti ambasade velikih zemalja, kancelarija OHR-a i bošnjačke nevladine organizacije koje stalno targetiraju Srpsku – rekao je Stevandić.

On je naveo da je jasno da je svaki Srbin u Republici Srpskoj i Federaciji BiH legitimna meta za iživljavanje i napade, te da je to rezultat stalne harange međunarodnih faktora i bošnjačkih ekstremista.

Srpska povratnica u Stošnici kod Vozuće Ljeposava Petković /77/ pretučena je u porodičnoj kući, nakon što su joj dva lica sjekirom provalila u kuću i prijetila joj da će je ubiti.

Petkovićeva je rekla Srni da su noćas oko 2.00 časa dva mlađa lica sjekirom razvalila ulazna vrata kuće, te prijeteći da će je ubiti tražili od nje novac.

Morao sam otići u prijevremenu penziju. Od Ustavnog suda BiH se pravi meta, žrtva i greška. Ne postoji etnički princip za Ustavni sud, ne može nacionalno glasanje, neće niko sudijama brojati krvna zrnca, kaže Zlatko Knežević još uvijek sudija i potpredsjednik Ustavnog suda BiH.

Kako kaže Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na najžešćem političkom udaru.

“Jedan od najtežih trenutaka. Sve to se može svesti na nekoliko razloga. Prvi je što je Ustavni sud BiH bio zadnja institucija BiH u kojoj se moglo doći do neke odluke, uz više ili manje problema, ali se dolazilo do odluke. Drugo, i Ustavni sud je u jednom trenutku počeo da klizi tamo gdje ne treba. Ustavni sud ne treba da tumači historiju, ne treba da kreira buduće odnose”, pojasnio je on u intervjuu za Mrežu Federalne TV.

Žrtva
Dalje navodi da je možda ključni razlog taj što je zakonodavcima i političarima najjednostavnije od Ustavnog suda BiH praviti žrtvu, metu i grešku, kako kaže, da se prikrije ono što oni ne uspijevaju da urade, a što je njihov zadatak i zbog čega su birani.

“Politika želi da Ustavni sud završi ono što oni ne mogu. S druge strane ima politika koja želi da Ustavni sud to uradi da bi oni imali izgovor što su protiv nečega. Ne treba zanemariti ni četvrti konstitutivni narod u BiH – tzv. međunarodnu zajednicu, koja nimalo nije nevina u ovom svemu što se dešava”, smatra Knežević.

Pojasnio je i na koji način se vrši navodni politički pritisak na Ustavni sud BiH.

“Ne vjerujem da neko nekog zove telefonom, barem ja tome nisam prisustvovao. Ne znači da ne poznajem ljude koji kreiraju političke procese u BiH, ali nisam bio u situaciji da meni neko naredi, to je više fantastika. Ali, naravno svako svoj interes gura. Kako kreiraju politički pritisak – raznoraznim medijskim i posljedičnim reakcijama”, kaže Knežević.

Sakrivanje
Prema njegovim riječima, međunarodnoj zajednici je u jednom momentu Ustavni sud BiH sjajno došao da se sakriju iza odluka Ustavnog suda BiH.

“Trećina Ustavnog suda je direktni eksponent međunarodne zajednice. Ima tu i takvih interesa. Nažalost, to plaća BiH. Ja idem, i nemam nikakvog razloga ni za kakvo ni pravdanje ni hvalisanje ni napad, ali, nažalost, BiH plaća tu ocjenu ustavnosti, smiren život za sve građane, osjećaj da nije svaki mjesec neka nova istorija”, navodi Knežević.

Na pitanje zbog čega ide u prijevremenu penziju – zato što je želio ili zato što je morao, odgovara:

“I jedno i drugo. Bio sam doveden u situaciju da je NSRS svojim zaključkom tražila od mene da odem. Da li su u pravu – neću da pričam. Moja pozicija je u pitanju, šta god da kažem ispade da ja sebe nešto branim, kukam ili kako god. Postoji trenutak kada se čovjek mora staviti u poziciju da li je iznad zakonodavca ili nije. Duboko vjerujem da su najviši organi vlasti i suverenosti – parlamenti, u ovom slučaju NSRS. Kada sam biran u tom istom parlamentu nijedan glas nije bio protiv, i nisam mogao da se postavim – da kažem sad me baš briga, neću da idem, ne možete me smijeniti. Smatrao sam da moram poslušati taj dio. Formalno nisam morao. Formalno me niko nije mogao razriješiti, osim sve preostale sudije Ustavnog suda jednoglasno. Ne postoji institut ostavke u Ustavnom sudu. Nisam ja političar. U smislu morao – da sam ustuknuo – nije to. Da se pojavio pojedinac, politička stranka – ne bi na isti način ovo završilo. Ali se pojavila institucija. Ako ja ne poštujem Ustav i BiH i RS, kako da to tražim od drugih. Institucija je stala iza svog zahtjeva“, rekao je on.

Popuna Ustavnog suda BiH
Ističe kako Milorad Dodik, predsjednik RS, nije lično vršio pritisak na njega.

“Da me neko ucjenjuje ili prepada – nema od toga ništa. Poštujem institucije. Predsjednik RS mene nije lično ucijenio. Šta ja mislim o nekim potezima, o tome kad odem u penziju. Da li je on naložio, da li su neki poslušali – ja to mogu da zaključim. Ako ne trebam RS, onda da odem. Znam sjajne mlađe od mene koji bi mogli doći raditi”, poručio je.

Kada je riječ o popuni Ustavnog suda BiH, naglasio je da “će to biti vrlo teška situacija”.

“Postavljat će se pitanja legitimnosti. Možda se to pitanje ne bi postavljalo da je pet domaćih sudija u kvorumu, makar i da ne bude niko iz RS. Problem je što većinu kvoruma čine strane sudije, ne ulazim u političke priče, uvjeren sam da se sudije Ustavnog suda moraju izabrati. To je prioritetni interes građana BiH. Treba ovoj zemlji Ustavni sud”, kazao je Knežević te dodao:

“Kada su kreatori ustava, a razgovarao sam sa nekoliko njih, pisali ustav, oni su htjeli da strane sudije u prvom periodu presudno utječu na neka individualna prava – povrat imovine, pitanje ratnih zločina i sl. Doprinos stranih sudija je dugo bio veliki u tom dijelu koji se odnosi na individualna prava. Ali ja nikada se ne bih upustio u glasanje u zemlji u kojoj sam stranac, da budem presudan glas, već bih insistirao da domaći dođu do zaključka, a ako postoji mala razlika tada se priključim jednom ili drugom”.

Strane sudije
Upitan u kojim predmetima su strane sudije bile ključ, kaže:

“Ne mogu govoriti o glasanju, vezan sam tajnom. Mogu vam dati primjere iz kojih vi sami možete zaključiti. Po meni, pitanje odluke 1/11 o imovini i dvije ocjene koje sam, da ne budem naknadno pametan, piše u mojim izdvojenim mišljenjima, koje su rizik, stvorile rizik i dovele do toga da Ustavni sud bude na neki način ne dobro ocijenjen i meta politike – dan Republike Srpske i zahtjev RS za ocjenu 1. marta kao praznika. Stvarno imamo previše istorije i gdje god dirnete u neke stvari, neke druge otvarate, tad se pojavi taj nekorektan pristup u kojem je tad bila presudna dužnost domaćih sudija, a trebala je da bude presudna podrška stranih sudija – dogovorite se domaći. Po meni su to tri trenutka u kojima je Ustavni sud trebao biti zagovornik integrativnog faktora”, naveo je Knežević.

Ustavni sud BiH bez stranih sudija bi donosio bh. odluke – ne švajcarske, albanske, njemačke, rumunske, moldavske, rumunske ili italijanske, kaže Knežević.

“Tada bismo bili prisiljeni da se odluka mora donijeti, i mora imati pet glasova. Kompromis je pola pobjede, ne poraza”, kategoričan je on.

Krvna zrnca
Ističe da je Ustav jasan – ne postoji entički princip za sudije Ustavnog suda.

“Nacionalno glasanje – ne može. Razlika je entitetsko i nacionalno. Nacionalno glasanje je glupost, a entitetsko je u smislu da treba pribaviti određena mišljenja. U smislu da se prebrojavamo po krvnim zrncima – to nema smisla”, poručio je.

Nije velik broj odluka Ustavnog suda BiH koje se ne provode, tvrdi Knežević.

“Problem su ove odluke o ocjeni ustavnosti. One se ne provode. Koliko ja znam – najveći problem je Parlament BiH, najveći broj odluka o ocjeni ustavnosti ne provode. To pokazuje gdje je ili gdje nije problem u BiH. To je besmisleno”, zaključio je Knežević.

Predstavnici brojnih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata pružiće danas u Sarajevu podršku instituciji predsjednika Republike Srpske.

Suđenju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću pred Sudom BiH prisustvovaće delegacije Boračke organizacije Republike Srpske, Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Saveza logoraša, Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida, žene žrtve rata, Veterani i Starješine Vojske Republike Srpske.

Podršku predsjedniku Srpske daće i predstavnici Srba u Federaciji, veliki broj odbornika u lokalnim zajednicama i brojni funkcioneri.

Predsjednik Boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo Dragiša Tuševljak rekao je za RTRS da Boračka organizacija Republike Srpske podržava institucije Srpske, posebno instituciju predsjednika Republike koja je trenutno na udaru. Zbog toga će danas doći u Sarajevo da bi poručili: Vrijeme je da nas puste da živimo u miru!

Danas počinje glavni pretres u postupku koji se u Sudu BiH vodi protiv Dodika i Lukića.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sutra će se odazvati pozivu Suda BiH i sa pravnim timom prisustvovati glavnom pretresu, potvrdio je za RTRS advokat predsjednika Srpske Goran Bubić.

Bubić je rekao da se Sud još nije oglasio o jučerašnjem zahtjevu odbrane da sudski postupak protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića bude premješten u banjalučki Osnovni sud.

Osim advokata Bubića, glavnom pretresu prisustvovaće i članovi šireg tima za odbranu predsjednika Srpske, među kojima su advokati Goran Petronijević i Anto Nobilo.

Petronijević je u izjavi za Tanjug istakao da će nekoliko kolega iz Centra za obnovu međunarodnog prava takođe biti u sudnici i javnosti objasniti regularnost ovog postupka.

• To što oni Dodiku stavljaju na teret je jedna vrsta tolikog licemerja, to je kao tužiti patrijarha što nas je krstio. Tužiti Dodika zbog toga što je potpisao Ukaz o stupanju na snagu zakona ili izvršenju zakona koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske kao predstavnički organ. On je imao obavezu da potpiše akt donesen u Parlamentu – kaže Petronijević.

Da Dodik nije postupio po odluci NSRS, Petronijević kaže da bi to bilo kršenje Ustava i prijetila bi mu zatvorska kazna do 12 godina. On pojašnjava da iza svega stoje napadi na Republiku Srpsku i njenu imovinu, a sve je uslijedilo nakon neslaganja sa odlukom da određena svojinska prava Srpske pređu i na Federaciju BiH.

Riječ je o pravu na vlasništvo nad šumama, nad prostorima na kojima se nalaze kasarne.

Sa tim udarom se, podsjeća Petronijević, nisu složili ni NSRS ni Dodik, pa je u Parlamentu Republike Srpske donesen Ukaz da se ta odluka o svojinskim pravima ne objavljuje u Službenom glasniku Srpske.

Nakon što je potpisao Ukaz i njegovog objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske, predsjednik Republike Srpske i v.d. direktor Službenog glasnika su okarakterisani kao simbol otpora u otimanju te imovine, i stupanju BiH u NATO.

• Predsjednika Republike Srpske sada treba ukloniti sa političke scene jer iza osude, koju oni namjeravaju da donesu, stoji i zabrana političkog djelovanja. To je borba ne za Milorada Dodika, nego za Republici Srpsku – jasan je Petronijević.

Budući da je, kako ističe, Kristijan Šmit sebe proglasio visokim predstavnikom u BiH, on nema mogućnost da donosi zakone već samo da predlaže, da lobira, da vrši pritisak da se određeni zakon donese.

• Dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon, taj zakon nije donesen – kaže Petronijević.

Šmit je, ističe, sebe samoproglasio vrhovnim vladarom, objedinio je sve tri vlasti izvršnu, zakonodavnu i sudsku, i donosi zakon, izvršava zakon, presuđuje.

• To je jedno flagrantno kršenje međunarodnog prava i osnovnih pravnih pravila koja postoje u svijetu, i instituta prava – ističe Petronijević.

Na osnovu tih Šmitovih zakona, protiv Dodika kao predsjednika Republike Srpske i v.d direktora Službenog glasnika se, precizira Petronijević, vodi montirani politički postupak, koji nema veze sa krivičnim pravom nego sa politikom poništavanja Republike Srpske i pravljena unitarne države Bosne.

• To je jedna strategija koja dovodi do flagrantnog kršenja međunarodnog prava i izvora prava na kojima je BiH, kao samostalna međunarodno priznata, a to su Dejtonski sporazum i Ustav – naveo je.

Petronijević je podsjetio da Kristijan Šmit nije po proceduri izabran za visokog predstavnika, što su potvrdile dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti, Rusija i Kina, koje su izričete da on nije visoki predstavnik BiH.

• Savjet bezbjednosti nije zasjedao na tu temu, nema jedinstven stav i nikada nije donesena rezolucija da se Šmit postavi za visokog predstavnika. On je, prenebregavajući tu činjenicu, došao, predstavio se kao visoki predstavnik, njega u tome podržava jedan dio Zapada, SAD, Velika Britanija i Njemačka, i oni ga predstavljaju kao visokog predstavnika. On iz toga crpi svoja ovlašćenja koja ne bi imao – naveo je Petronijević.

Zbog povećanog sadržaja pesticida Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila je uvoz 6.800 kilograma mandarina porijeklom iz Turske.

“Prilikom pregleda pošiljke nadležni inspektor je izvršio uzorkovanje za laboratorijsku analizu radi ispitivanja ostataka pesticida. Na osnovu Izvještaja o laboratorijskoj analizi izdatog od strane ‘Instituta za vode’ Bijeljina u analiziranom uzorku utvrđeno je povećano prisustvo pesticida iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla”, saopšteno je iz Inspektorata Srpske.

Kako je navedeno, postupajući po rezultatima analize inspektor je donio Rješenje kojim je zabranjen uvoz i naloženo vraćanje sporne pošiljke pošiljaocu ili uništavanje pod nadzorom nadležnog inspektora.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Selmu Cikotića, bivšeg ministra bezbjednosti na tri godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.

Optužnica je Cikotića teretila da je u periodu od 2009. do 2011. godine u dogovoru sa drugim osobama, s ciljem pribavljanja koristi iskoristio službeni položaj i pogodovao firmi “Scout” iz Zagreba, čime je oštetio budžet BiH za 9,7 miliona KM.

U optužnici se navodi i da je Cikotić mimo Sporazuma o konačno rasploaganju svim pravima i obavezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba te četiri rješenja o isporuci municije.

Prema optužnici, on je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije potpisane 2003. i 2004. godine.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, sastao se danas sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja i veza i preduzeća “Putevi Republike Srpske”, a na sastanku koji je održan dogovorena su dva ključna projekta za grad.

U pitanju je izgradnja dvije nove kružne raskrsnice, od kojih će jedna biti izgrađena kod “Audi servisa”, a druga na spoju Ulice Trive Amelice i Zapadnog tranzita.

“Na sastanku koji smo održali postignut je dogovor o izgradnji dvije važne kružne raskrsnice, od kojih će jedna biti kod ‘Audi servisa’, a druga koju ćemo graditi, na spoju Ulice Trive Amelice i Zapadnog tranzita u velikoj mjeri će rasteretiti saobraćaj u četiri naselja – Novoj varoši, Rosuljama, te na Petrićevcu i Paprikovcu. Ideja je da dodatno poboljšamo saobraćaja u našem gradu, a izgradnjom dvije kružne raskrsnice svakako će biti omogućena bolja saobraćajna i putna infrastruktura u Banjoluci. Za ova dva projekta biće izdvojeno oko 5 miliona KM”, kazao je Stanivuković.

Dodatno je naglasio kako je očekivanja da će radovi biti započeti već naredne godine.

“Sve to će, uz koncept jednosmjernog saobraćaja koji smo uveli, najveće kružne raskrsnice kod ‘Ekvatora’ zasigurno poboljšati saobraćaj u našem gradu. Dodatno, Grad se obavezuje da izgradi dodatno još jednu kružnu raskrsnicu kod vodenog parka ‘Akvana’. Želimo da zahvalimo preduzeću ‘Putevi Republike Srpske’ i resornom ministarstvu, koji su prepoznali značaj ovog projekta”, zaključio je Stanivuković.