VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Šta sve najmerava da kupi Ministarstvo odbrane BiH

    Šta sve najmerava da kupi Ministarstvo odbrane BiH

    Oklopna vozila, municija i minsko-eksplozivna sredstva, helikopteri, ali i nova informaciona tehnologija, samo su neke od nabavki koje namjerava da realizuje Ministarstvo odbrane BiH u idućim godinama, a za koje planira utrošiti više stotina miliona maraka.

    Za sve te nabavke Ministarstvo odbrane BiH skrojilo je odluke i uputilo ih u fazu konsultacija, a nakon toga trebalo bi da se nađu na sjednici Savjeta ministara BiH.

    Za nabavku oklopnih vozila Ministarstvo odbrane planira u iduće tri godine da utroši 43,14 miliona maraka, odnosno u idućoj 15 miliona te po 14,07 miliona maraka u naredne dvije godine. Novac za te namjene planiran je iz budžeta institucija BiH, ali i iz donacija.

    Kada je riječ o nabavci municije i minsko-eksplozivnih sredstava za popunu rezervi Oružanih snaga (OS) nadležno ministarstvo do 2033. godine planira da utroši 156,22 miliona maraka.

    – Razlog za donošenje ove odluke jeste podizanje stepena borbene spremnosti OS kroz revitalizaciju neiskorištenih resursa i potencijala BiH te njihovo stavljanje u funkciju izgradnje obrambenih sposobnosti – navedeno je u obrazloženju odluke, u kojoj stoji da će se novac za te namjene obezbijediti iz budžeta institucija BiH.

    Takođe, spremljena je i izmijenjena odluka nabavke helikoptera, a u istoj je navedeno da je generalnom sekretaru Savjeta ministara upućen prijedlog odluke o odobravanju novca iz tekuće rezerve budžeta BiH za 2023. godinu za te namjene.

    – Tom odlukom predviđeno je osiguranje dodatnog novca za realizaciju višegodišnjeg projekta nabavke helikoptera, što ukupno iznosi 12,47 miliona KM. Rok za realizaciju je kraj 2027. godine. Međutim, odluka koja je upućena generalnom sekretaru još uvijek nije usvojena – navedeno je u odluci.

    Ministarstvo odbrane planira nabavku i nove terenske uniforme za vojnike u okviru Programa višegodišnjih kapitalnih ulaganja do 2030. godine, a procijenjena vrijednost te kupovine teška je 38,96 miliona maraka. Za te namjene je u budžetu za iduću godinu planirano 2,92 miliona maraka, a idućih godina, odnosno sve do 2030. predviđaju utrošeno po 4,64 miliona.

    Pored tih planova, Ministarstvo odbrane namjerava da za nadogradnju platforme sistema elektronskog poslovanja u samom resoru, ali i OS potroši 1,50 miliona KM do kraja 2025. godine.

    Najskuplja odluka koju ministarstvo na čijem je čelu Zukan Helez planira realizovati jeste višegodišnji projekat obnavljanja i modernizacija postojećih i uspostava novih sistema i servisa K4 u Ministarstvu odbrane i OS. Procijenjena vrijednost tog projekta je 375,59 miliona maraka, a rok realizacije je kraj 2032. godine.

    – Moderni komunikacijski i informacioni sistem za pružanje potrebnih servisa čine ministarstvo i OS funkcionalnijim, fleksibilnijim i produktivnijim te sposobnijim da u informatičkom i komunikacijskom smislu djeluju samostalno, kao i da surađuju sa partnerima – navedeno je u obrazloženju odluke.

    Ministarstvo odbrane BiH je za 2024. godinu zatražilo budžet težak čak 1,7 milijardi maraka, što je ocijenjeno kao suludo. Takođe, iz Srpske su poručili da niti jedna odluka iz Ministarstva odbrane neće proći na Savjetu ministara sve dok je Helez ministar i to zbog svih informacija koje je iznio u javnosti, a koje su demantovane i od strane nadležnih institucija.

    Budžet za 2024.

    Prijedlog budžeta institucija na nivou BiH još nije završen iako je iz Ministarstva finansija i trezora BiH najavljeno da će to biti do kraja novembra.

    – Kako budžetski korisnici nisu dali svoje prijedloge o pitanju smanjenja troškova unutar svojih budžeta za tri procenta mi smo počeli za svaku instituciju pojedinačno to da radimo. Odnosno, samoinicijativno smanjujemo troškove – rekao je ministar Srđan Amidžić.

    Takođe, on je još ranije poručio da je zahtjev Ministarstva odbrane za 2024. veći od kompletnog budžeta svih ostalih 75 korisnika, piše „Glas Srpske“.

  • Revolucija u lječenju bolesti?

    Revolucija u lječenju bolesti?

    Naučnici su razvili male biorobote koji bi mogli da puze unutar tela ljudi i popravljati slomljenu kičmu, čistiti arterije ili ponovo povezati izgubljene neurone kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću.

    “Antroboti” su napravljeni od ljudskih ćelija dušnika koje sadrže sitne izbočine nalik dlakama koje se zovu cilije, čija je uloga da odbace čestice koje se udahnu pre nego što mogu da oštete pluća.

    Naučnici su otkrili da kada se ove ćelije dušnika uzgajaju u laboratoriji, one se prirodno samosastavljaju u velike okrugle strukture – nazvane superbotovi – i koriste svoje cilije poput vesala da se kreću.

    U velikom proboju, tim je otkrio da jedinstvena akcija pomeranja superbota stimuliše oštećene nervne ćelije i podstiče ih da zacele, piše britanski “Telegraf”.

    Kada su naučnici napravili “ranu” u jednoj mreži neurona i poslali antrobote kroz nju, neuroni su ponovo počeli da se prepliću, stvarajući most debeo kao zdrave ćelije.

    Neuroni nisu rasli u rani gde nije bilo antrobota.

    • Ćelijski sklopovi koje konstruišemo u laboratoriji mogu da imaju mogućnosti koje prevazilaze ono što inače rade u telu. Fascinantno je i potpuno neočekivano da normalne trahealne ćelije pacijenta, bez modifikacije svoje DNK, mogu da se kreću same i podstiču rast neurona u oblasti oštećenja – rekao je Majkl Levin, profesor biologije na Univerzitetu Tafts i član harvardskog instituta Vis.

    Kako je rekao, on i njegov tim proučavaju kako radi taj mehanizam i pitaju se šta još ti kontrukti mogu da rade.

    Svaki antrobot počinje kao jedna ćelija, dobijena od odraslog donora. Ranije studije su pokazale da kada se takve ćelije uzgajaju u laboratoriji, one spontano formiraju male višećelijske sfere zvane organoidi.

    Istraživači su razvili uslove rasta koji su podstakli cilije da budu okrenute ka spolja na organoidima.

    U roku od nekoliko dana oni su se sami sastavili u višećelijske superbote, veličine od širine ljudske dlake do vrha naoštrene olovke, i počeli da se kreću okolo, vođeni cilijama koje deluju kao vesla ili peraja.

    Takođe je utvrđeno da njihovo kretanje stimuliše mehanizme popravke u nervnim ćelijama.

    Naučnici su zbunjeni kako antroboti podstiču ćelije da se popravljaju, ali veruju da bi proces mogao da bude koristan za popravku oštećenja kičmene moždine ili retinalnog nerva, ili čak da pomognu moždanim ćelijama da ponovo komuniciraju kod ljudi sa demencijom.

    Pretvaranje antrobota u terapiju je još daleko, ali naučnici žele da počnu da testiraju male biorobote na laboratorijskim modelima i životinjama.

  • Građani Srpske na meti dijela javnosti u Srbiji zbog biračkog prava

    Građani Srpske na meti dijela javnosti u Srbiji zbog biračkog prava

    Mogu li glasači iz Republike Srpske promijeniti rezultate izbora u Srbiji – pitanje je koje se sve češće poteže u javnosti, a posebno je aktuelno tokom predizborne kampanje u toj državi.

    Ovu tezu zastupaju, uglavnom, predstavnici opozicije u Srbiji, ali i dio javnosti o čemu se ovih dana vodi „verbalni rat“ na društvenim mrežama između građana Srbije i Srpske oko toga treba li ili ne dijaspora, konkretno građani RS, glasati na izborima.

    Osim optužbi da za novac dolaze da glasaju u Srbiju, na društvenim mrežama se mogu pročitati čak i uvrede na račun građana Srpske, a ima i onih koji predlažu blokade saobraćajnica kojim građani Republike Srpske dolaze u Srbiju.

    Opozicija u Srbiji najviše smeta činjenica da sve parlamentarne stranke iz Republike Srpske, bez obzira da li su iz redova opozicije ili vlasti, izuzev liste „Za pravdu i red“, podržavaju aktuelnog srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i njegovu SNS.


    Pojedini političari iz Srpske, osim što podržavaju Vučića, redovno odlaze u Srbiju kako bi glasali na izborima o čemu obavještavaju javnost.

    Sigurno je da će to učiniti i 17. decembra za kada su zakazani parlamentarni, beogradski, pokrajinski i lokalni izbori u Srbiji.

    Pravo glasa na predstojećim izborima u Srbiji imaće 6.500.165 birača.

    Pravo glasa u BiH
    Ukoliko se pogledaju statistički podaci o broju onih koji glasaju iz inostranstva, posebno iz Republike Srpske i BiH, brojke ne idu u prilog zastupnicima teze kako građani RS mogu promijeniti rezultate izbora u Srbiji.

    Naime, na poslednjim parlamentarnim izborima u Srbiji, koji su održani u aprilu 2022. godine, u inostranstvu su glasala 30.133 birača, što nije ni jedan odsto od broja onih koji imaju pravo glasa u zemlji.

    Više od polovine glasova dijaspore na prošlogodišnjim izborima osvojila je Vučićeva SNS (15.390).

    Dvije godine ranije, glasalo je 9.168 birača sa prebivalištem van Srbije. Najviše glasova je opet dobila lista „Aleksandar Vučić – Za našu decu“ (6.696).

    d ukupnog broja onih koji su glasali iz inostranstva, u cijeloj BiH pravo glasa je imalo 11.120 birača.

    Zanimljivo je da je od ovog broja na izbore izašlo tek oko 2.000 građana s pravom glasa u Srbiji.

    Ima i onih koji su svoje biračko pravo iskoristili direktno u Srbiji, a o čemu ne postoji evidencija jer ulaze u statistiku broja izašlih birača u toj državi.

    Upravo oni su najveći „trn“ u oku opoziciji u Srbiji, i dijelu građana jer tvrde da Vučić „uvozi glasove kako bi sačuvao Beograd“.

    „Uvozni“ glasovi
    Žestoka rasprava povela se na ovu temu i u februaru prošle godine pred izbore u Srbiji kada je lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas na društvenim mrežama objavio snimak na kojem se, kako je tvrdio, vidi kako se vozilima registarskih oznaka iz BiH, dovoze ljudi u policijske stanice u Beograd, kako bi se osigurali tzv. sigurni glasovi za SNS na izborima.

    – Svi naši sunarodnici iz Republike Srpske imaju pravo na državljanstvo Srbije. Svi koji ih ucjenjuju odgovaraće za to. I to ubrzo, jer nas slobodnih, željnih pravde je svakim danom sve više – rekao je Đilas, obrazlažući snimak.

    U snimku se takođe navodi da se „ljudima daju državljanstva po ubrzanoj proceduri, a da je jedini uslov da glasaju za SNS“.

    Politički analitičar Velizar Antić ističe da se priča o ogromnom broju prekodrinskih Srba koji glasaju na izborima u Srbiji konstantno potencira pred svake izbore.

    – Međutim, realnost je takva da je broj ljudi iz Republike Srpske koji glasaju na izborima u Srbiji jako mali i da nikako ne može uticati na konačne rezultate tih izbora – ističe Antić za Srpskainfo.

    Mnogo buke i galame oko ničega
    Dakle, kako dodaje on, imamo mnogo buke i galame, a realan broj ljudi koji glasaju na ovim izborima je zanemarljiv i u konačnici nikako ne može uticati na konačan rezultat izbora u Srbiji.

    Antić kaže da svi oni koji koriste ovu argumentaciju u vezi sa izborima u Srbiji su u velikoj zabludi i prave ogromnu grešku.

    Prije svega, ističe on, oni ne poznaju zakon sopstvene zemlje koji kaže da svi oni koji imaju državljanstvo Republike Srbije imaju pravo i da glasaju na izborima u toj zemlji.

    – Bez obzira da li žive u Norveškoj, Njemačkoj ili Bosni i Hercegovini. Dakle, ovdje je apsolutno sve urađeno po zakonu i ne vidim ni jedan razlog da svi oni koji imaju državljanstvo Republike Srbije ne glasaju na izborima – navodi Antić.

    On kaže da drugi nivo, koji je mnogo značajniji, jeste da svi oni koji se bune i dižu ovu galamu u suštini nemaju nikakav program kako bi ljude iz Republike Srpske privukli na svoju stranu i kako bi, eventualno, oni glasali za njih.

    – Ukoliko pripadate partijama koje za rat u Bosni i Hercegovini optužuju bosanske Srbe ili imate program kojim se zalažete za ukidanje nadležnosti Republici Srpskoj, jasno je da nećete imati podršku tih ljudi na izborima. Dakle, političke opcije koje optužuju Srbe sa ove strane Drine da se miješaju u izborni proces u Srbiji nisu pružile ruku tim ljudima, a možemo reći da su čak i neprijateljski raspoloženi prema njima, jasno je da ne mogu dobiti njihovu podršku na izborima – zaključuje Antić.

    On dodaje da sa potenciranjem ove priče mogu samo još dodatno da izrevoltiraju i isprovociraju ljude koji nisu ni mislili da izlaze na izbore da na njih izađu i glasaju protiv ovih političkih partija.

  • Nešić: Migranti uhapšeni na osnovu informacija MUP-a Srbije

    Nešić: Migranti uhapšeni na osnovu informacija MUP-a Srbije

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je da BiH mora da bude dio kolektivne evropske bezbjednosti što pokazuje i akcija koja je sprovedena na osnovu informacija dobijenih od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u kojoj su uhapšena četiri migranta i pronađena dva pištolja i automatska puška.

    Nešić je rekao da sa kolegama iz MUP-a Srbije nastoje da dođu do daljih informacija, kako bi pronašli oružje koje određeni broj migranata posjeduje.

    • To je priča koju možda neki u BiH nisu dovoljno shvatili. Postoji opasnost od ilegalnih migracija. To su bezbjednosno interesantna lica, potencijalni teroristi, koji ovdje mogu da izazovu problem – upozorio je Nešić.

    Prema infomacijama kojim trenutno raspolažu, Nešić je naglasio da se migranti, za sada, samo između sebe obračunavaju.

    • To nam još jednom govori da nam je potrebna regionalna saradnja, ali i da budemo dio kolektivne evropske bezbjednosti. Јedan od preduslova za to je i potpisivanje sporazuma sa Evopskom agencijom za graničnu i obalsku stražu, što bošnjački političari opstruišu – naglasio je Nešić.

    Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje zašto nekome u ovom trenutku nije odgovaralo da BiH napravi odlučujući iskorak ka potisivanju sporazuma sa Fronteksom, što su prije svega zaustavili bošnjački političari.

    • Šta se krije iza toga, šta je namjera i zašto bošnjački političari zaustavljaju evropski put BiH? To je pitanje na koje će morati da odgovore. Isto tako, moraće da odgovore i zašto ugrožavaju bezbjednost u BiH i zašto sprečavaju da zemlja postane dio kolektivne evropske bezbjednosti – istakao je Nešić za Srnu.

    Pripadnici Granične policije BiH juče su na području Donjeg Svilaja uhapsili četiri migranta, te pronašli automatsku pušku i dva pištolja sa municijom.

    Pronađeni su i privremeno oduzeti pištolji “bereta” model “70” nepoznatog serijskog broja sa okvirom i šest metaka kalibra 7,65 milimetara i “bereta” nepoznatog modela i serijskog broja sa jednim okvirom, te 10 metaka kalibra 380 auto, saopšteno je iz Granične policije.

    Granična policija pronašla je i automatsku pušku “M70” sa dva okvira i 57 metaka kalibra 7,62 milimetra, kao i mobilne telefone sa SIM karticama i druge predmete važne za krivični postupak.

  • Čubrilović: Uskoro u funkciji novi most na Rači

    Čubrilović: Uskoro u funkciji novi most na Rači

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović rekao je da je dionica auto-puta od Rače prema Bijeljini u velikoj izgradnji, da je razvijeno više od 17 kilometara trase i da će ovih dana Srbija pustiti u funkciju novi most.

    Čubrilović je istakao da ovaj projekat sa 80 odsto finansira Srbija, dok Srpska ima obaveze 20 odsto koje je u cijelosti izmirila.

    “Radovi se odvijaju i rok bi trebao biti ispoštovan, što će biti sigurno od velikog značaja za auto-put u kompletu na potezu Banjaluka-Doboj-Brčko-Bijeljina-Rača”, rekao je Čubrilović u intervjuu Srni i istakao da vjeruje da će izvođač radova na toj dionici završiti posao i prije roka koji je predviđen za kraj iduće godine.

    Kada je riječ o projektu Foča-Šćepan Polje, Čubrilović je rekao da su u toku pregovori sa Svjetskom bankom o 100 miliona evra od kojih bi veći dio bio iskorišten za izgradnju tog putnog pravca, a jedan dio za rehabilitaciju putne mreže.

    On je podsjetio na početno neprihvatanje crnogorske strane, ali da su zajednički interes našli i BiH i Crna Gora, a pogotovo Srpska, jer cijeli pravac u dužini od 20 kilometara pripada Republici Srpskoj.

    Smatra da je potrebno održati međunarodni status i dozvole Aerodroma Banjaluka, za šta je neophodno obezbijediti finansijsku podršku.

    “Vlada Republike Srpske je predvidjela određena sredstva i u 2024. godini. To se sigurno u ovom momentu može cijeniti kao nedovoljno, ali vidjećemo u toku budžetske godine da li se može nešto uraditi i mimo budžetske podrške”, ocijenio je Čubrilović.

    Čubrilović je istakao da pojedine željezničke pravce treba rekonstruisati, te da postoji i zajednički interes sa “Željeznicama Federacije”, prije svega kada je riječ o pravcu Doboj-Tuzla-Zvornik.

    On je rekao da postoji interes i za pravac prema Hrvatskoj i prema Novom Gradu da se uđe u taj dio posla.

    “Sve su to poslovi i obaveze koje menandžment ‘Željeznica’ preuzima na sebe i pokušava da privede kraju, odnosno dođe do ugovora kako bi bila i konkretizacija svih tih projekata”, podsjetio je Čubrilović.

    Govoreći o projektu auto-puta Prijedor-Banjaluka, resorni ministar je naveo da je dinamika zadovoljavajuća, pogotovo u posljednjih osam do devet mjeseci, jer su i koncesionar i koncedent našli zajednički interes da to ubrzaju – jedni kako bi što prije mogli da riješe i imovinske odnose i ostale obaveze, a drugi kako bi što prije došli do kreditne linije iz Kine.

    “Radi se nešto više od 15 kilometara za koje ima građevinska dozvola. Koncesionar to radi iz sopstvenih sredstava, a mi očekujemo da privedemo kraju dio svojih obaveza kako bi oni mogli da dobiju kreditnu liniju koja će biti finansijska podrška za završetak cjelokupnog projekta”, rekao je Čubrilović.

    Čubrilović je istakao da iz ugla Vlade Srpske nije bilo jednostavno koncipirati budžet za 2024. godinu, s obzirom na opterećenja i obaveze, kao i da će biti potrebna povećana odgovornost i disciplina.

    On je dodao da iz ugla resora saobraćaja i veza ne može biti u potpunosti zadovoljan kako su tretirana javna preduzeća, ona koja očekuju podršku budžeta.

  • Dodikova odbrana za Šmita ima 112 pitanja

    Dodikova odbrana za Šmita ima 112 pitanja

    Odbrana u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za Kristijana Šmita za sada ima 112 pitanja, izjavio je advokat predsjednika Srpske Goran Bubić.
    Bubić je za “N1” naglasio da Šmita ne štiti Bečka konvencija, te upitao ko mu je dao agreman, budući da postoji samo verbalna nota Ambasade Njemačke, nepotpisana.

    – Ima samo pečat jer niko razuman neće da stavi potpis na notu kojom se obavještava Ministarstvo inostranih poslova da on dolazi i to tako lukavo u vezi sa pitanjem obezbjeđenja, a ne u pitanjima imenovanja. Kako ga može štititi Bečka konvencija kad nije službenik UN, a ni po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima? – upitao je Bubić.

    Prema njegovim riječima, Šmit i da ima status – nema imunitet od svjedočenja, ali to treba da odobri postupajući sud.

    – Zvaćemo ga jer ga je u optužnicu dovuklo Tužilaštvo BiH. Nevjerovatno je da se u činjeničnom opisu optužnice Kristijan Šmit, ili visoki predstavnik, pominje 10 puta više nego optuženi – rekao je Bubić.

    Bubić je izrazio nadu da će epilog ovog procesa biti da će predsjednik Republike Srpske biti oslobođen i da će pred pravosuđem BiH biti procesuirani tužioci, ali i da će Šmit nekada biti procesuiran pred pravosuđem Njemačke zbog lažnog predstavljanja.

    On je naglasio da bi tužioci trebali da znaju šta je izvor prava – da to ne mogu biti zaključci nepostojećeg tijela, nego međunarodni ugovor, koji ne spominje Savjet za sprovođenje mira i bonska ovlaštenja.

    Bubić je upitao kako se Tužilaštvo poziva na falsifikovanu veb-stranicu u kojoj se pozdravlja namjera Savjeta za sprovođenje mira da visoki predstavnik umjesto tumača donosi obavezujuće odluke?

    – Prema početnom tekstu bonskih ovlaštenja u odnosu na Predsjedništvo i na Savjet ministara – nikad niko nije pomenuo Parlamentarnu skupštinu, ni bonska ovlaštenja, niti mogućnost da visoki predstavnik donosi zakone. To je u nekom preiodu dodato kao falsifikat na veb-stranici OHR-a. Sada se tužioci pozivaju na veb-stranicu kao izvor prava – pojasnio je Bubić.

    Advokat predsjednika Srpske je naglasio da je proces montiran i da se to “vidi iz aviona”, ističući da bi čitavu situaciju uporedio sa pucanjem čovjeku u leđa, konkretnije pucanje u leđa cijelom narodu.

    – Imali smo izbore na kojima su građani Republike Srpske izabrali Milorada Dodika za predsjednika. Sada se zanemaruju volja građana i odrebe Ustava Republike Srpske, koje kažu da se predsjednik može opozvati samo na način na koji je izabran – rekao je Bubić.

    Bubić je naveo da je riječ o montiranoj političkoj optužnici, koja je besmislena po više osnova, čak i kada bi se smatralo da visoki predstavnik može donositi zakone i da je Šmit legitiman predstavnik.

    – Imate u tri reda optužnice potpun pravni paradoks. U jednom početnom redu se tvrdi da je Kristijan Šmit poništio ta dva sporna zakona. To doslovce stoji i navedeni su i datumi. Ako Tužilaštvo priznaje legitimitet Šmita i kapacitete visokog predstavnika da bude zakonodavac, što odbrana apsolutno osporava, onda nakon odluka Šmita nemamo zakone. Oni onda apsolutno ne postoje, ako je to poništio – pojasnio je Bubić.

    On je ukazao da, ako su poništeni zakoni, to je nešto što pravno ne postoji.

    – To su mrtvi zakoni, i možemo li da ih ikakvim ukazima oživimo? Ako bi to bilo tačno – tu nema krivičnog djela, a u najgorem slučaju možemo smatrati nekim nepodobnim pokušajem, zato što nemamo zakone – naveo je Bubić, uz ocjenu da optužnica ne može egzistirati.

    Bubić je istakao da odbrana smatra da postoji opcija da bi, kao relevantni predstavnici ugovornih strana koje su potpisale Dejtonski mirovni sporazum, kao svjedoci mogli da budu pozvani predsjednici Srbije i Hrvatske Aleksandar Vučić i Zoran Milanović.

    On je napomenuo da je predlaganje svjedoka procedura koja uključuje i kontakt sa njima, napominjući da obrana ne želi da se predloženi svjedoci ne odazivaju.

    Kada je riječ o pravnom osnovu da suđenje bude premješteno u Banjaluku, Bubić je citirao odrebe zakona prema kojem samo za krivično djelo protiv integriteta BiH nije moguće proces prebaciti na sud na čijem području je preduzeta radnja izvršenja.

  • Oglasila se Sebija Izetbegović nakon incidenta sa čuvarom bolnice

    Oglasila se Sebija Izetbegović nakon incidenta sa čuvarom bolnice

    Bivši direktor KCUS-a Sebija Izetbegović odbacila je optužbe predsjednika Osnovne sindikalne organizacije KCUS-a Senada Sadikovića koji je od v.d. generalnog direktora ove ustanove Alena Pilava i predsjedniku Upravnog odbora ustanove Benjamina Kulovca zatražio dodatne informacije u vezi sa “napadom Sebije Izetbegović na zaštitara”.

    Izetbegović je u reakciji objavljenoj na zvaničnoj Facebook stranici navela kako je nastavlja “medijska satanizacija i haranga” protiv nje. Dodala je kako “dio medija, koji otvoreno navija za Trojku, ponovo se bavi izmišljotinama o meni, ima za cilj skrenuti pažnju sa svih afera nametnute vlasti”.

    “Recept je isti: prvo me optuže bez ikakve provjere, ispišu serije tekstova bez ikakvog dokaza, a onda me, kao, zovu da demantujem, prilažuci neki snimak koji baš dokazuje sve suprotno. Na snimku od 6 sekundi, da ponovimo, ja sam – oborilla motorolu, pljunula ga, psovala i izgovorila druge pogrdne riječi a on se čak i ne sjeća šta sam mu rekla”, navela je Izetbegović.

    Te je nastavila:

    “Ko i zašto je nagovorio zaštitara KCUS da radi i govori ovo što čitam i o čemu mi novinari šalju upite? Kad zaštitaru kažete da mu je ponašanje ružno i da mora postupati po pravilu službe, pristojno izaći i odgovoriti svakome ko dođe na kapiju, to nije napad to je moja obaveza (primljen je na posao u mojem mandatu) – i to je 6 sekundi. Na snimku od 6 sekundi ne vidi se ništa drugo. Ne postoji niti jedan zaštitar u KCUS koji je ikada imao bilo kakav problem, a da ja nisam pomogla ako sam saznala za to. Čak i kad su imali sukobe za nervoznim posjetiocima trudila sam se da im pomognem, mada to nije bila moja obaveza. Od trenutka dolaska u KCUS pobrinula sam se da dobiju adekvatnu opremu, odjeću i obuću, da dobiju adekvatan smještaj i da ne stoje na kiši i snijegu po danu i po noći, kako su godinama stajali”.

    Izetbegović je navela kako će svaki od njih (zaštitara) potvrditi njene riječi…

    “Zaštitari KCUS su prvo lice ustanove, mislim da ih ima ukupno 60-62. To su ljudi koji su časno i vrijedno radili prilično težak posao i to sam uvijek isticala i poštovala. Zašto je ovaj jedan spreman da radi ovakve gluposti to treba njega pitati. Da li ga je neko nagovorio? Ponudio neku bolju poziciju ili kapiju? Šta god bilo, nije pametno da pije toliko tableta za smirenje jer to možda radi i inače, što znači da možda i nije za taj posao? Ako pije toliko tableta, ne sjeća se riječi i događaja koji su se tek dogodili, on bi morao na ponovnu psihološku i zdravstvenu provjeru jer samo psihički stabilni ljudi mogu biti zaštitari, i zbog ustanove, i zbog posjetilaca, a i zbog njih samih. Da bi bili sigurni”, zaključila je Sebija Izetbegović bivši direktor KCUS-a, u reakciji na optužbe.

    Podsjećamo, predsjednik Osnovne sindikalne organizacije KCUS-a Senad Sadiković obratio se novoj upravi zatraživši dodatne informacije i reakciju na navodni napad bivšeg direktora Sebije Izetbegović na čuvara KCUS-a. Kako tvrdi u svom dopisu – do napada je došlo prije dva dana (5. decembra), ujutru kada je Izetbegović pokušala ući na kapiju koja je namijenjena za ulaz dostavnih vozila i generalnog direktora KCUS-a, kao i drugih vozila čiji je ulaz u KCUS najavljen, piše N1.

  • Skandal Sebije Izetbegović: Pljunula i vrijeđala čuvara bolnice u Sarajevu

    Skandal Sebije Izetbegović: Pljunula i vrijeđala čuvara bolnice u Sarajevu

    Na društvenim mrežama je objavljen snimak na kojem Sebija Izetbegović, bivši generalni direktor Univerzitetsko-kliničkog centra u Sarajevu (KCUS) i supruga lidera SDA Bakira Izetbegovića, izlazi iz automobila i prilazi kućici u kojoj je čuvar ove zdravstvene ustanove.

    Portal “Pressmedia” objavio ranije, Sebija Izetbegović je u utorak ujutro, 5. decembra, napravila skandal kada je prišla čuvaru i pljunula ga jer joj nije dozvolio da uđe na ulaz za direktore.

    Sebija je u utorak ujutro oko 10 sati stigla na KCUS i po navici, pokušala je ući na kapiju broj 4., kapiji koja je namijenjena za dostavna vozila i za generalnog direktora.

    Međutim, postupajući po pravilima i zakonima o internoj kontroli, čuvar joj nije dopustio da prođe, jer više nije direktorica, pišu federalni mediji.

    Potom se odvezla do zaštitara na kapiju koju nije mogla proći, dramatično izašla iz automobila, prišla čovjeku i pljunula ga.

    Sve je to popraćeno najpogrdnijim psovkama čovjeku koji je samo radio svoj posao.

    Sindikat od nove Uprave KCUS-a traži informacije
    Predsjednik Osnovne sindikalne organizacije KCUS-a Senad Sadiković pisao je v.d. generalnog direktora ove ustanove Alenu Pilavu i predsjedniku Upravnog odbora ustanove Benjaminu Kulovcu povodom napada bivše direktorice Sebije Izetbegović na radnika obezbjeđenja.

    Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

    “Od predsjednika Osnovne sindikalne organizacije Klinički centar Univerziteta u Sarajevu smo upoznati o napadu na radu na Saida Spiljka, zaposlenika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: KCUS-a) od Sebije Izetbegović, bivše generalne direktorice KCUS-a. Kako je navedeno, 05.12.2023. godine, oko 10:00 sati Sebija Izetbegović je pokušala ući na kapiju KCUS-a koja je namijenjena za ulaz dostavnih vozila i generalnog direktora KCUS-a, kao i drugih vozila čiji je ulaz u KCUS najavljen. Kolega Said Spiljak, koji obavlja poslove zaštitara u KCUS-u, budući da nije imao najavu za ulazak imenovane sa vozilom i postupajuci po pravilima o internoj kontroli KCUS-a, Sebiji Izetbegović nije dopustio ulaz kroz pomenutu kapiju, te je Sebija Izetbegović vozilom ušla na glavni ulaz KCUS-a, zatim došla do kolege Said Spiljka, bacila njegovu motorolu na pod i pljunula ga, uz psovke i druge pogrdne riječi kojih se kolega Spiljak, zbog doživljenog stresa, i ne sjeća. O ovom nemilom dogodaju, pisali su i brojni portali.

    Imajući u vidu navedeno, a prije svega činjenicu da je kolega Said Spiljak samo radio svoj posao shodno važećim procedurama na KCUS-u, kao i zakonske i podzakonske propise, te interne akte KCUS-a, a kojim se reguliše rad, ponašanje i postupanje zaposlenih na radnom mjestu, kao i ponašanje pacijenata, a prije svega obaveza poštivanja časti, dostojanstva i ugleda radnih kolega, obraćamo Vam se ovim putem sa zahtjevom da povodom napada na Skopljak Saida na radnom mjestu od strane Sebije Izetbegović, bivse generalne direktorice KCUS-a koji se prema našim saznanjima, desio 05. decembra tekuće godine, provedete sve procedure propisane pozitivnim propisima, potpuno i pravilno utvrdite činjenično stanje i shodno tome donesete odgovarajuće odluke, a sve kako bi se očuvao integritet i dignitet radnika KCUS-a i spriječile ovakve neželjene situacije”, navodi se u pismu koje je objavio “Avaz”.

  • Savjet ministara usvojio odluku o kvalitetu naftnih derivata

    Savjet ministara usvojio odluku o kvalitetu naftnih derivata

    Savjet ministara donio je odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva kojom se uređuje tržište naftnih derivata u BiH i preuzimaju odgovarajuće EU direktive u ovoj oblasti.

    Poboljšanje kvaliteta benzinskih i dizel goriva i smanjenje količine sumpora u određenim tečnim gorivima pozitivno će uticati na kvalitet vazduha i zdravlje ljudi, te doprinijeti ispunjavanju obaveza iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Odluka, koja je usvojena na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i uz korekcije na sjednici, važna je i za pristup BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u kontekstu završetka posljednjih bilateralnih pregovora u procesu pristupanja.

    Ministri su primili k znanju Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za prošlu godinu i Izvještaj o obavljenoj financijskoj reviziji izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH za 2022.

    Na današnjoj sjednici u drugom krugu glasanja usvojena je odluka o odobravanju višegodišnjeg projekta “Zamjena sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH”, vrijednog ukupno tri miliona KM.

    Za realizaciju ovog projekta u ovogodišnjem budžetu za Službu za zajedničke poslove institucija BiH obezbijeđeno je 1.065.000 KM, u narednoj godini biće izdvojeno milion KM, a u 2025. godini 935.000 KM.

    U obrazloženju ove odluke navodi se da su postojeća dva rashladna uređaja stara oko 40 godina, zajedno sa pratećom opremom, a održavanje nije moguće jer se više ne proizvode potrebni rezervni dijelovi, kao ni do sada korišteni freon jer je njegova upotreba zabranjena u EU.

    Savjet ministara usvojio je mišljenje Agencije za državnu službu BiH sa konkursnom dokumentacijom i za rukovodećeg državnog službenika – generalnog sekretara Savjeta ministara imenovalo Roberta Vidovića, najbolje rangiranog kandidata nakon završene procedure javnog konkursa.

    Na prijedlog Ministarstva bezbjednosti Almin Imamović imenovan je za zamjenika direktora Službe za poslove sa strancima BiH, na period od pet godina, a Grenko Arapović za pomoćnika direktora za unutrašnju kontrolu.

    Marko Kubatlija imenovan je za vršioca dužnosti direktora Agencije za promociju stranih investicija u BiH /Fipa/, do okončanja konkursne procedure, a najviše na tri mjeseca, počevši od ponedjeljka, 11. decembra.

    Savjet ministara donio je odluku i o imenovanju Savjeta za sport BiH, nakon što je ranije istekao mandat posljednjem sazivu.

    Savjet za sport BiH najviše je savjetodavno tijelo Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara za razvoj i kvalitet sporta na nivou BiH i ima 17 članova biranih između istaknutih sportista i sportskih radnika na mandatni period od četiri godine.

    Sedam članova bira se na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, dva predlaže Olimpijski komitet BiH, jednog Paraolimpijski komitet BiH, te po tri Republika Srpska i Federacija BiH u konsultaciji sa entitetskim i kantonalnim ministarstvima nadležnim za sport, a jednog Brčko distrikt.

    UTVRĐENI KRITERIЈUMI ZA IZBOR KOMISIЈE ZA KONCESIЈE

    Savjet ministara utvrdio je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kriterijume za imenovanje članova Komisije za koncesije BiH jer je dosadašnjim članovima istekao mandat.

    • Ovom odlukom se utvrđuju opšti i posebni kriterijumi za izbor kandidata, te se definiše rad danas imenovane Komsije za provođenje konkursne procedure za izbor članova Komisije za koncesije BiH – saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Komisija za koncesije BiH ima sedam članova, uključujući predsjedavajućeg i njegove zamjenike, među kojima po tri člana imaju prebivalište u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, a jedan u Brčko distriktu.

    Članove Komisije za koncesije imenuje Parlamentarna skupština BiH na prijedlog Savjeta ministara.

    Savjet ministara je na prijedlog Ministarstva bezbjednost donio odluku o imenovanju delegacije BiH pri Komitetu eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti /Manival komitet Savjeta Evrope/.

    Delegacija BiH /Manval delegacija/ kao privremeno, interresorno i stručno tijelo Savjeta ministara, između ostalog, predstavljaće BiH i učestvovati u radu Manival komiteta, te obavljati druge aktivnosti radi realizacije međunarodnih obveza BiH u području borbe protiv finansiranja terorističkih aktivnosti i pranja novca.

    Za šefa Manval delegacije BiH određena je Ivana Veselčić iz Ministarstva bezbjednosti, a članovi su predstavnici nadležnih državnih, entitetskih i institucija Brčko distrikta.

    Manival delegacija BiH za svoj rad odgovara Savjetu ministara kojem najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj o radu, putem Ministarstva bezbjednosti.

  • Finci žele na banjalučki aerodrom

    Finci žele na banjalučki aerodrom

    Finski nacionalni avioprevoznik “Finnair” poslao je Vladi Republike Srpske inicijativu za uspostavljanje komunikacije i saradnje koja bi trebalo da rezultuje uspostavljanjem direktnih letova između Banjaluke i Helsinkija.
    Inicijativu će Vlada razmotriti na današnjoj sjednici, prenosi Mondo.

    Iz “Finnair-a” su ovog ljeta najavili će u narednoj godini staviti veći naglasak na tržište bivše Jugoslavije i da avio-kompanija širi svoje sezonske letove u region, prije svega zbog potražnje putnika iz Azije jer imaju razvijenu mrežu direktnih letova za taj dio svijeta.

    Prevoznik trenutno obavlja letove iz Helsinkija za Zagreb, Ljubljanu, Dubrovnik i Split, a sljedeće godine će pokrenuti dva nedjeljna sezonska leta za Pulu.