Kategorija: Vijesti

Građani Bosne i Hercegovine će od danas, 17.decembra, moći koristiti novu, 11 kilometara dugu dionicu auto-puta na Koridoru Vc, koja povezuje Vranduk, Nemilu i Poprikuše, a dionica će u početnoj fazi biti dostupna bez naplate.

Riječ je o jednom od infrastrukturno najznačajnijih projekata na Koridoru Vc, kojim se unapređuje cestovna povezanost između Zenice i Žepča, rasterećuje magistralna cesta M-17 te skraćuje vrijeme putovanja na ovoj dionici.

Izgradnju autoputa Koridor Vc podržava Evropska unija, koja je u izgradnju ove dionice uložila iznos od 42 miliona evra bespovratnih sredstava putem Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF).

Izgradnja ove dionice dodatno je podržana povoljnim kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 157,5 miliona evra, te Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od 70 miliona evra.

Nova trasa uključuje tunel “Bosna“, dužine 3,6 kilometara, najduži tunel na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini, prenosi Fena.

Gotovo 4,6 kilometara trase čine mostovi, vijadukti i tuneli, što potvrđuje tehničku složenost i zahtjevnost projekta.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić istakao je da ovakvi projekti direktno mijenjaju svakodnevni život građana.

“Ova dionica pokazuje da Federacija BiH ulaže tamo gdje je korist za građane najveća – u sigurnost, povezanost i ravnomjerniji razvoj. Skraćujemo putovanja, smanjujemo gužve, otvaramo prostor za investicije i omogućavamo brži pristup tržištima. Svaka nova cesta jača unutrašnju povezanost i stvara temelje za prosperitet naše zemlje”, rekao je premijer Nikšić.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka podsjetio je da je Evropska unija jedan od ključnih partnera u realizaciji projekta Koridor Vc, koji Bosnu i Hercegovinu približava Evropskoj uniji.

“Evropska unija je najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu i njen najodaniji partner. Autocesta Koridor Vc jedan je od najupečatljivijih simbola naših bliskih i obostrano korisnih odnosa. Svaka završena dionica približava nas završetku ove autoceste, koja će omogućiti brža i sigurnija putovanja kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa sve do EU. Dvije trećine vanjske trgovine Bosne i Hercegovine ostvaruje se s državama EU, a mnogi građani BiH imaju bliske veze s EU, primjerice kroz rad, školovanje, porodicu ili prijatelje. EU je u izgradnju autoceste Koridor Vc uložila gotovo milijardu eura bespovratnih sredstava i nastavit ćemo podržavati sve napore koji jačaju naše veze”, kazao je Soreka.

Federalna ministrica saobraćaja i komunikacija Andrijana Katić istaknula je da je otvaranje ove dionice jasan pokazatelj konkretnih rezultata u izgradnji Koridora Vc, kao i još jedan važan korak u njegovu cjelovitom povezivanju.

“Puštanje ove dionice u promet potvrđuje vidljive rezultate kontinuiranog rada na izgradnji Koridora Vc. Riječ je o još jednom koraku prema njegovu potpunom spajanju i funkcionalnom povezivanju ključnih dijelova Federacije BiH, čime se postepeno ostvaruje cilj jedinstvene, savremene prometne ose koja Bosnu i Hercegovinu povezuje s evropskom prometnom mrežom”, zaključila je ministrica Katić.

Koridor Vc predstavlja ključnu saobraćajnu rutu za integraciju Bosne i Hercegovine u evropsku transportnu mrežu, kao i na regionalna i tržišta EU. Njegova izgradnja se finansira kombinacijom domaćih sredstava i međunarodne podrške.

Evropska unija podržava izgradnju Koridora Vc putem bespovratnih sredstava osiguranih kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF), uz dodatak povoljnih kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

S namjerom razmjene iskustava, jačanja saradnje i poboljšanja u daljem poslovanju forum Onex Connect u Banjaluci u Banskon dvoru danas je okupio istaknute stručnjake, inovatore, preduzetnike i predstavnike institucija iz regiona i Evrope koji su uz razmjenu iskustava i jačanja saradnje u određenim oblastima prestavili teme za napredak.

Kroz različite programe oranizovani su paneli na kojima je učesnicima ponuđena mogućnost umrežavanja, praćenje trendova u industriji, jačanje brenda i brojne druge pogodnosti.

Neke od njih predstavljene su i na panel diskusiji “Inovacije u službi održivosti”, gdje su se kroz različita iskustva vodili razgovori za dalja djelovanja i napredovanja u ovim sferama.

“Ja sam pozvan kao predstavnik firme koja se već bavi održivim razvojem, i koja već dugi niz godina pokušava da uvede te poznate snadarde i pozvan sam da pokažem auditorijumu kako  i na koji način smo mi to radili I kako mi planiramo dalje da to radimo. U Bosni I Hercegovini nažalost ne postoje fondovi iz kojih bi se mogla crpiti sredstva zatakve stvari što nije problem za komoaniju I koje ja dolazim, ali za firme iz Bosne I Hercegovine koje moraju da uvode te standard zarad poslovanja a teritoriji Evropske unije je jako teško zato što nemaju sredstva za to, a veliki je problem što je uvođenje SG standarda košta, rekao je Zoran Petković, Zochem d.o.o.

Aleksandar Drljača, direktor Razvojne agencije Prijedor na ovogodišnjem forumu predložio je temu pametnih gradova.

“Grad Prijed prednjači u tom dijelu unazad sedam, osam godina i radi na tom polju, u samom startu razvoja grada je osnovni postulat da to bude pametni grad. Za sve treba vremena, ali poučeni iskustvima iz Evropske unije I iskustva iz Skandinavskih zemalja koje su najnaprednije u tom pogledu treba dugo vremena, promjene svijesti, povjerenja građanaprema državi I države prema građanima, rekao je Drljača.

Direktor Digitalno-inovacionog haba “ONEXˮ doc. dr Bojan Ćudić rekao je da je ovogodišnji događaj između ostalog usmjeren i na digitalnu transformaciju.

“Događaj je fokusiran i na održivu inovaciju i međunarodno partnerstvo uz snažan akcenat na konkretne B2B susrete između domaćih i inostranih kompanija, istakao je Ćudić.

Minstar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović rekao je da je današnji događaj značajan za institucije i organizacije, privredne subjekte iz Republike Srpske, ali i iz zemalja regiona.

“Danas je prilika za razmjenu dobre prakse i znanja stečenih kroz realizaciju aktivnosti projekata u oblasti preduzetništva. Ovaj događaj omugućava saradnju i omogućava umrežavanje učesnika foruma”, istakao je Mitrović.

Događjaj je organizovao Konzorcijum mreže preduzetništva Republike Srpske koju čine i Inovacioni hab ONEX kao coordinator, te Univerzitet u Banjaluci, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Naučno tehnološki park Republike Srpske, Unija poslodavaca Republike Srpske i Komora samostalnih preduzetnika.

U zatvorima u Republici Srpskoj ima 1.393 kreveta za osuđenike i pritvorenike, a 40 odsto ih je prazno.

“Trenutna procentualna popunjenost u kazneno-popravnim ustanovama iznosi 60 odsto”, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

Kako su dodali, sva osuđena lica upućena na izdržavanje zatvora ili mjere pritvora smještena su u šest kazneno-popravnih zavoda.

“Ima dovoljno mjesta”
“Republika Srpska, zahvaljujući investicionim radovima koji se odnose na proširenje smještajnih kapaciteta, nije među zemljama koje imaju problem preopterećenosti jer smještajnih kapaciteta ima dovoljno za prijem”, pojasnili su iz resornog ministarstva.

Kada su u pitanju smještajni kapaciteti u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj, ukupni kapacitet za osuđena i pritvorena lica iznosi 1.393, od čega je 1.103 kapacitet za osuđena lica, dok je kapacitet za pritvorena lica 290.

Banjalučki advokat Marko Mikeš izjavio je da njegova iskustva pokazuju da poslije pravosnažnosti presude osuđeno lice već nakon 15 do 20 dana dobija poziv da preuzme uputni akt za izdržavanje kazne.

“Osuđena lica najčešće nakon toga traže odlaganje izdržavanja kazne zatvora za tri mjeseca, radi, u najviše slučajeva, porodičnih prilika ili vlastite, odnosno bolesti člana porodice. To sud u pravilu uvijek odobri, ali prvi put. Već sljedeći put, ako to osuđeno lice ponovo traži, ne može dobiti”, rekao je Mikeš u izjavi za “Nezavisne novine”.

Novinar Nebojša Tomašević kaže da je, iako u zatvorima širom Republike Srpske ima 40 odsto praznih mjesta, činjenica da mnogi osuđenici još uvijek čekaju da odu na izdržavanje izrečene zatvorske kazne za svoja nedjela.

Osuđeni, a hodaju slobodno
To nam, dodao je on, govori o sporosti birokratskog aparata koji odlučuje o upućivanju osuđenika u zatvor.

“Činjenica je da mnogi osuđenici iz ovih ili onih razloga traže odgodu izdržavanja kazne i da to svakako odugovlači cijeli proces. Međutim, kada sve uzmemo u obzir, možemo samo sumnjati da u nekim slučajevima postoji i odugovlačenje. Neophodno je proces upućivanja osuđenika u zatvor učiniti transparentnijim, da tačno znamo zašto neki osuđenici mjesecima nakon presude slobodno hodaju”, poručuje Tomašević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je, podsjetimo, u septembru ove godine, da će uskoro biti utvrđeno koliko osuđenih lica čeka na izvršenje zatvorske kazne.

Iz Ministarstva pravde Republike Srpske kažu da je Selak, u skladu sa svojim zakonom propisanim nadležnostima, uputio naredbu kazneno-popravnim ustanovama i osnovnim sudovima u Republici Srpskoj sa zahtjevom da dostave podatke u vezi sa brojem rješenja, odnosno uputnih akata, a koji se odnose na upućivanje osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora, kao i u postupku odgađanja izvršenja kazne zatvora.

“Nakon što dobije tražene podatke, ministar pravde Republike Srpske će, takođe, održati i zajednički sastanak o ovoj temi sa direktorima kazneno-popravnih ustanova i predstavnicima osnovnih sudova u Republici Srpskoj”, najavili su iz Ministarstva pravde u izjavi za “Nezavisne novine”.

Vlada Republike Srpske poništila je postupak dodjele koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelekrane Trusina u opštini Nevesinje, jer do isteka roka nije dostavljena nijedna ponuda za taj posao, a zbog kojeg inače BiH prijeti arbitraža.

Izvršna vlast u Srpskoj 2019. godine je raskinula ugovor o koncesiji sa “Kermas energijom” iz Zagreba, zbog čega oni imaju spreman odštetni zahtjev od 102 miliona evra (oko 200 miliona KM).

Naime, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o poništavanju postupka dodjele koncesije za VE Trusina na 12. sjednici održanoj 28. novembra 2025. godine, pozivajući se na Zakon o koncesijama RS i Zakon o Vladi RS. Ta odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 10. decembra, a stupiće na snagu osmog dana od dana objave.

Više detalja o samom pozivu firmama da grade VE Trusina te komentaru o tome zašto se niko nije prijavio na poziv pokušali smo dobiti od resornog ministra Petra Đokića, ali ni on, ni zaposleni u njegovom kabinetu nisu odgovorili na naše pozive i poruke.

Avdalović: Voljeli bismo da se Trusina izgradi
Nikakve detalje po ovom pitanju nije znao ni Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja.

“Znam samo da raniji investitor nije ispunio uslove i obaveze koji su od njega traženi i da je zato raskinuta ta koncesija. Šta će dalje biti – ne znam. Mi se nadamo i voljeli bismo da se Trusina izgradi i završi”, rekao je Avdalović za “Nezavisne novine”.

I to je praktično najnovije što se tiče ovog projekta. Međutim, ne i najaktuelnije.

Sve počelo 2012
Zato ćemo se vratiti u 2012. godinu kada je sve počelo.

Devetnaestog oktobra 2012. Vlada RS je sa firmom “Eol prvi”, sa sjedištem u Nevesinju, a u vlasništvu od 97 odsto strane firme “Kermas” iz Zagreba, zaključila ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane na lokaciji Trusina u Nevesinju, vrijedan 140 miliona KM.

Nakon zaključenja glavnog ugovora ugovorne strane su zaključile i tri aneksa ugovora, a Vlada RS je firmi “Eol prvi” dala koncesiju na 30 godina.

Prema tim ugovorima, u gradnji VE Trusina sa 87 odsto sredstava trebalo je da učestvuje kompanija “Kermas”, “Eol prvi” sa 10 odsto, a opština Nevesinje sa tri odsto.

Projekat je podrazumijevao gradnju 15 vjetroturbina ukupne instalisane snage 49,5 megavata, sa projektovanom godišnjom proizvodnjom od oko 160 gigavat-časova struje, što je kapacitet da snabdijeva oko 40.000 domaćinstava.

Početak izgradnje prolongiran više puta
Od trenutka potpisa ugovora krenula je dobro poznata priča u Republici Srpskoj, odnosno BiH.

Naime, više puta je najavljivan početak građevinskih radova na planiranim objektima.

Godine 2016. je rečeno da bi se trebalo dogoditi u martu, a da bi energetsko postrojenje trebalo da bude pušteno u rad već do kraja 2017. godine. To se nije desilo.

U junu 2018. godine direktor “Eola prvog” Zlatko Mandžuka kazao je da očekuje da u “narednih desetak dana dobiju i dozvolu za izgradnju, čime bi konačno krenuli sa prvim radovima, te da bi prvi kilovati struje trebalo da poteku krajem 2019. godine”.

Ni to se nije desilo.

Ugovor raskinut 2019
A onda, 7. marta 2019. godine Vlada RS, kojom je tada predsjedavala Željka Cvijanović, je jednostrano raskinula koncesioni ugovor sa “Eol prvim”, odnosno “Kermasom”, tvrdeći da koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju za uredno izvršenje ugovora.

Zbog toga je “Kermas” odmah krenuo u borbu, te je zatražio isplatu odštete. Pravnog zastupnika su našli u Advokatskoj kancelariji “Baroš i partners” iz Banjaluke, iz koje su se direktno obratili i Savjetu ministara BiH.

U pismu upozorenja, koje je dostupno na njihovoj internet stranici i koje je objavljeno 29. februara 2024, oni traže da im se vrati koncesija, koja im je, kako tvrde, oduzeta nezakonito, ili da im se, u suprotnom, isplati odšteta od 102.056.122 evra (oko 200 miliona KM).

“U slučaju neuspjeha u postizanju mirnog rješavanja međusobnih odnosa, nakon isteka roka od šest mjeseci od dana slanja upozorenja Savjetu ministara, ‘Kermas energija’ ispunjava uslove za pokretanje arbitražnog postupka”, naveli su iz kancelarije “Baroš”.

Arbitraža (ni)je pokrenuta
Od pisma Baroša prema Savjetu ministara BiH prošlo je godinu i deset mjeseci, ali, kako stvari stoje, upozorenja da će pokrenuti arbitražu pred Međunarodnim sudom za rješavanje sporova u Vašingtonu nisu sproveli u djelo. Bar tako tvrde.

“Nismo imali aktivnosti po tom pitanju. Klijenti ne žele istupati u medijima. Nemam ovlašćenja da govorim o tome”, kratko je za “Nezavisne” rekao advokat Predrag Baroš.

Nikakve detalje po ovom pitanju nismo uspjeli dobiti ni od Ministarstva energetike i rudarstva RS, kao ni od Komisije za koncesije Republike Srpske.

Petar Đokić, resorni ministar, rekao je 13. novembra 2025. da su se stvorili formalni uslovi da se uđe u razgovore sa “Kermasom” i da se izbjegne arbitraža.

“Mislim da će sve proći dobro i da ne treba imati strah od arbitraže”, rekao je tada Đokić.

Sve je nedavno komentarisao i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji tvrdi da će “Kermas” dobiti spor sa BiH, odnosno Republikom Srpskom.

Naveo je da je Savjet ministara BiH na dnevnom redu imao informaciju o arbitražnim sporovima protiv BiH, dodajući kako su raspravljali o mogućem pregovaračkom timu, ali je izrazio sumnju da bi članovi takvog tijela mogli postići neki povoljan rezultat po BiH.

Željeznice Republike Srpske voze počasni krug. Vozovi 6402 i 6403, a liniji Doboj – Banjaluka i Banjaluka -Doboj u subotu su se posljednji put ukrstili u Prisoju. Od juče, ovi vozovi više ne saobraćaju.

Željezničari su objavili posljednje, kako kažu istorijske, fotografije ova dva voza uz snažnu poruku.

– Ovi vozovi su saobraćali i za vrijeme rata, a sada više neće voziti. To je nama naša politika dala! Ministar saobraćaja kaže da putnički vozovi nisu ukinuti, ali od juče ih imamo 17 manje! A nemamo nijedan međuentitenski, niti međunarodni voz – poručili su putem društvenih mreža članovi Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti na “Željznicama RS”.

Uz polaske na relaciji Doboj – Banjaluka – Doboj, novim voznim redom u putničkom saobraćaju, prorijeđeni su i polasci iz Doboja za Petrovo na Ozrenu.

Željezničari poručuju da vozovi nisu samo prevozna sredstva nego i simbol povezanosti, tradicije i povjerenja građana u Željeznicu.

– Svaki polazak vozom iz Doboja za Banjaluku ili za Petrovo Novo nosio je sa sobom živote, rutinu i uspomene stotina putnika – poručili su željezničari.

Kako je već pisala Srpskainfo, sindikalci su nedano upozorili da novi vozni red znači početak kraja putničkog željezničkog saobraćaja u Srpskoj.

Iz Ministarstva odgovaraju da novi red vožnje, na koji su dali saglasnost “nije mjera ukidanja putničkog saobraćaja, već odgovorna strategija koja je usmjerena na stabilizaciju poslovanja „Željeznica RS“ iočuvanje putničkog saobraćaja.

Podsjećamo, u novembru je predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama RS” treba ukinuti jer je neisplativ.

Potom su se pojavile spekulacije da bi teretni saobraćaj mogao preuzeti “Pavgord”, kompanija biznismena Gordana Pavlovića, koja je ranije preuzela i “Mitalov” rudnik u Prijedoru i “Mitalovu” Željezaru u Zenici.

– Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje, što je najznačajniji prihod ŽRS – rekao je ranije za Srpskainfo Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara RS.

On je tada dodao da ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali da se ona “već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.”

Ne postoji kazna koja će nam vratiti u život Radenka Bašića, niti dati adekvatnu satisfakciju za njegovo brutalno ubistvo i gubitak velikog čovjeka, profesionalca i policajca i zaštitnika pravde i zakona u svakom smislu te riječi, poručio je danas ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir nakon izricanja presude za Bašićevo ubistvo.

Kako je naveo, ipak je jako bitno da izvršioci i nalogodavci njegove likvidacije dobiju maksimalnu sankciju koju zaslužuju, što će nadam se dobiti u drugostepenom postupku.

On je istakao da su policijski službenici danas širom Republike Srpske, od Novog Grada, Prijedora, Petrova, Vlasenice, Višegrada, Istočnog Sarajeva do Trebinja pokazali solidarnost, iščekujući presudu ubicama njihovog kolege.

“Ponosan sam na sve pripadnike MUP-a i njihov gest. Niko od nas nije zaboravio to martovsko jutro kada je Radenko Bašić ubijen i vjerujem da taj događaj nije ostavio ravnodušnim nijednog građanina. Zato i presuda izvršiocima mora biti adekvatna, jer udar na policiju je udar na državu”, rekao je ministar Budimir.

Inače, Sud BiH osudio je danas Dalibora Railića zvanog Dugi na 29 godina i Aleksandra Miljatovića na 34 godine zatvora zbog ubistva načelnika Sektora kriminalističke policije PU Prijedor Radenka Bašića koji je ubijen hicem u potiljak 21. marta 2022. godine u Prijedoru.