Kategorija: Vijesti

Novoimenovani načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general Gojko Knežević izjavio je danas da će u vrhu prioriteta novog generalskog kora Oružanih snaga BiH biti očuvanje postignute operativne sposobnosti i njeno dalje unapređivanje, kao i poboljšanje standarda pripadnika Oružanih snaga.

Knežević je, nakon preuzimanja dužnosti načelnika od generala Senada Mašovića, rekao da su Oružane snage BiH u proteklih šest godina ostvarile impozantne rezultate, na čijoj realizaciji je radio zajedno sa Mašovićem i ostalim generalima.

– Konstantno unapređenje operativnih sposobnosti nije lak zadatak, s obzirom na to da imamo stalnu fluktuaciju personala. Vojska je živ organizam, jedni ljudi dostižu gornju starosnu granicu i penzionišu. Vojnički kadar prolazi brojne obuke i nakon 40 godina, ukoliko nisu u međuvremenu prekategorisani u neku od kategorija oficira ili podoficira, odlaze iz sistema, u koji onda ulaze novi mlađi ljudi koje je ponovo potrbno obučiti, kako bi bili uključeni u sistem – naveo je Knežević.

On je rekao da će među prioritetima biti i poboljšanje života i rada pripadnika Oružanih snaga BiH, jer će se tako motivisati mladi da pristupe Oružanim snagama.

– Moramo učiniti više na izgradnji povjerenja. Dešavanja na društvenim mrežama poprilično opterećuju naš sistem, tako da i na tom polju moramo mnogo više raditi da bismo u cjelini bili uspješni – naglasio je Knežević.

Mašović je rekao da su tokom njegovog mandata napravljeni veliki iskoraci u procesu poboljšanja školovanja i podizanja nivoa obučenosti pripadnika Oružanih snaga, a i multiplikovan je broj pripadnika koji se školuju na najprestižnijim akademijama širom svijeta.

On je istakao da se trenutno na najprestižnijim vojnim akademijama svijeta školuje 220 kadeta, koji će u bliskoj budućnosti preuzeti ključne pozicije u odbrambenom sektoru.

Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez rekao je da mu je žao što u penziju u najboljim godinama odlazi nekoliko sposobnih generala, te da će u narednom periodu nastojati da se ta granica pomjeri, s obzirom na probleme sa popunom personala zbog smanjene stope nataliteta i jake migracijske struje, sa čime se susreću brojne evropske zemlje, piše RTRS.

Kada je riječ o finansijama, Helez je naglasio da je aktuelni saziv Savjeta ministara povećao budžet Oružanih snaga BiH i da ove godine nije bilo problema sa finansiranjem, kao što je bilo proteklih godina.

Kompanija Rajaner će od kraja marta povećati broj letova iz Banjaluke, te će tako avioni i imati priliku u Memingen i Beč letjeti i dva puta tokom određenih dana.

Niame, Rajaner će od 31. marta povećati broj letova za Memingen na deset sedmično (svakodnevno, a dva leta srijeda, četvrtak i subota).

Na ovu destinaciju je prošle godine letjelo sedam avion sedmično.

Kada je riječ o polascima za Beč oni se povećavaju sa tri na četiri sedmično, odnosno četvrtkom će od sada biti dva leta.

– Banjaluka više neće imati po dva sedmično leta za Berlin i za Nuremberg koliko je imao prošle godine. Imaće isti broj letova kao prošle godine za Šarloa (2), Goteburg (2) i za Štokholm (2). Ali, Banjaluka dobiva dva sedmična leta za Karlsrue”.

Za BiH postaje sve teže da ispuni potrebne reforme kako bi se do marta ostvario dovoljan napredak na evropskom putu i stvorili uslovi za početak pregovora između EU i BiH o članstvu.

Da bi do napretka došlo, potreban je dogovor domaćih lidera, što uključuje i SNSD i HDZ, dvije od tri glavne stranke u BiH koje uživaju najveću podršku među tri konstitutivna naroda.

Uz angažman dijela međunarodne zajednice, SDA je van sistema vlasti, umjesto koje su došli predstavnici prvo “osmorke“, pa onda “trojke”, nakon što je većina stranaka opozicije odlučila da napusti ovaj blok stranaka iz Sarajeva poslije prošlih opštih izbora.

Šumovi se osjećaju između dva ključna partnera BiH SAD i EU, koji dijele zajedničke stavove po svim bitnim pitanjima, ali čija se strategija, po svemu sudeći, razlikuje kako do tog cilja doći.

Stav EU je da je jedini istinski napredak ako se stranke koje su birali građani sami dogovore o koracima koje treba da prduzmu, dok SAD, kako se čini, smatraju da su glavne stranke do sada imale dovoljno vremena da demonstriraju da su spremne na reforme, te da do napretka neće doći ako ne dođe do promjene političke paradigme.

I jednima i drugima se žuri, jer izbori u EU su u junu, pa postoji strah da, ako se do marta stvari ne pokrenu, BiH može biti u opasnosti da ostane na klupi za rezervne igrače najmanje još jednu godinu, a da se u međuvremenu BiH osjeti ostavljena i prepuštena sama sebi, što može dovesti do toga da se stanje značajno pogorša.

Sa druge strane, moguće vraćanje Donalda Trampa na vlast u SAD nakon izbora u novembru, moglo bi dovesti do potpune promjene američke spoljne politike na globalnom nivou, pa se administraciji Džoa Bajdena žuri da na globalnom nivou tokom ove godine postigne ključne iskorake i postavi smjer kretanja za barem narednu dekadu koje naredna administracija, ko god da je čini, ne bi mogla preokrenuti.

Ambasada SAD je prvo kritikovala dogovor iz Laktaša, dijelom smatrajući da do promjena Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na način izbora nosilaca najviših izbornih funkcija ne može doći bez promjena Ustava, što dogovor iz Laktaša, kako se za sada čini prema interpretaciji HDZ BiH, ne predviđa, a onda je skepsu izrazila i zbog dijela reforme pravosuđa.

Iako EU nije direktno uključena u ovaj politički dogovor, smatra se da je EU barem indirektno ohrabrila domaće lidere da sjednu za sto i da se pokušaju dogovoriti. Ako je vjerovati Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade Hrvatske, koji je nedavno u Sarajevo doveo Ursulu fon der Lajen, predsjednicu Evropske komisije, i Marka Rutea, nizozemskog premijera, upravo je Hrvatska bila ključni posrednik između domaćih lidera da u Laktašima naprave kakavtakav iskorak.

SAD su sada iskazale nezadovoljstvo i drugim važnim setom reformi koji je iz evropskog paketa, a koji se dijelom odnosi i na Pravilnik o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

Oni, naime, smatraju da su nedavne izmjene u članu 4 kojima se uređuje način uključivanja etničke i rodne ravnoteže u proces odabira na pozicije u VSTsu veliki korak unazad.

“Sistem koji je usvojilo VSTS umjesto žrijebanja otvara prostor za diskriminaciju, uključujući diskriminaciju putem zamrzavanja sadašnje etničke i rodne ravnoteže u Vijeću. Time se garantuje da se sadašnji članovi mogu prijaviti za drugi mandat i umanjiti šanse za izbor kandidata koji ne zadovoljavaju fiksne etničke i rodne uslove koji idu u prilog sadašnjim članovima VSTVa”, smatraju oni.

I Delegacija EU, čini se, dijeli slično stajalište, imajući u vidu da je Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, kritikovao ovo rješenje i javno pohvalio, kao i Ambasada SAD, Halila Lagumdžiju, predsjednika VSTSa, što je bio u manjini koja je glasala protiv ovog rješenja koje bi išlo na ruku trenutnim odnosima moći unutar ove najvažnije institucije u bh. pravosuđu.

Zatler je, naime, na okruglom stolu u sklopu programa EU sa nosiocima pravosudnih funkcija u BiH, rekao da EU očekuje da VSTS svojim radom bude pozitivni primjer drugim institucijama.

“Nedavno održano glasanje kojim je suspendovan član 4 rizikuje da potkopa rad ove institucije, jer može dovesti do diskriminacije kandidata kroz proces selekcije koji nisu dio VSTSa zato što će oni koji ne budu mogli da se uklope u striktne etničke i polne kriterije biti u lošijoj poziciji da ispune uslove. To ne bismo željeli da vidimo, i zato molim članove VSTSa da ponovo razmisle. Nažalost, samo manjina u Savjetu je glasala protiv”, rekao je Zatler.

Dilema pred kojom se nalaze predstavnici međunarodne zajednice u BiH je da li praviti kompromis s domaćim liderima, da bi došlo do napretka u reformama, ili čekati promjenu političke paradigme u BiH koja bi dovela do iskrenijeg pristupa reformama. Argument za kompromis je legitimitet političkim izmjenama koje bi došle kao rezultat domaćeg dogovora, a kontraargument je da nema mnogo vremena do novembra da se ostvari momentum koji bi nakon novembra spriječio potkopavanje dostignutog napretka. Čak i dio zemalja EU nije protiv da dođe do intervencije visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojeg u RS ne priznaju kao legitimnog. Problem bi moglo predstavljati prihvatanje dijela bh. stanovništva eventualnih Šmitovih nametanja i kako bi se to dalje odrazilo na političku dinamiku u BiH.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, slaže se da problem predstavlja razjedinjenost međunarodnog pristupa prema BiH, i to ne samo između EU I SAD.

“I sama Evropa već dugo ne govori jednim glasom, sad u godini izbora pritiskom želi pokazati nešto ni u šta sama ne vjeruje. Reformski zamah u BiH nije ni na vidiku dok su šumovi u komunikaciji između OHRa i EU sve vidljiviji. SAD su dobro poznate igre i nadmudrivanja domaćih političara koji su svjesni da su gospodari života i smrti u zemlji i da im ta pozicija savršeno odgovara”, smatra Topićeva. Ona pak istovremeno ima i razumijevanje, ali i kritiku prema Briselu. S jedne strane, kako kaže, Brisel pokušava da BiH “ugura” u posljednji voz prema EU, ali istovremeno, kako ističe, zatvara oči pred rušenjem evropskih vrijednosti od strane domaćih političara.

Trideset “malina respiratora”, zbog čije kriminalne nabavke na robiju idu Fadil Novalić (SDA), bivši premijer FBiH (4 godine), Fahrudin Solak, bivši direktor Federalne uprave Civilne zaštite (6 godina) i Fikret Hodžić, vlasnik “Srebrene maline” (5 godina), ostavljeno je na milost i nemilost vremenu u zgradi Stare hirurgije KCUS, jer ničemu ne služe.
Još jedan dokaz da je 10,5 miliona KM bačeno, da se uređaji koji su, evidentno je, neispravni, više ne koriste i da nisu poslužili nikakvoj svrsi, što je između ostalog utvrđeno presudom Suda BiH.

Njihovo skladištenje u tamni podrum zgrade Stare hirurgije, najveći su dokaz tome da skupocjeni respiratori nisu namijenjeni za liječenje kovid pacijenata.

Kao kada djetetu kupite igračku koju odmah odbaci u podrum, duboko u tamu. Nažalost, ovdje se ne radi o igračkama, nego o aparatima koji su trebali da spašavaju ljudske živote – piše Avaz.

Otkako je Sebija Izetbegović, supruga Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, smijenjena s čela Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), vrata ove institucije su sve više dostupna javnosti odnosno medijima koji godinama nisu mogli ni na kapiju KCUS.

Tako je reporter “Avaza” danas ušao u zgradu Stare hirurgije koja je u vrijeme pandemije služila kao Privremeni respiratorni centar (PRC).

Malina respiratori ili ACM812, njih trideset komada, poredano jedan do drugog. Jesu li korišteni ili nisu, najbolje znaju Sebija Izetbegović i Amela Katica-Mulalić, šefica Klinike za anesteziju i reanimaciju KCUS.

Upravo je Katica – Mulalić javljala podobnim medijima da su “malina respiratori” u pogonu, dakle da rade. Bez obzira što su mediji u to vrijeme prenosili jeziva svjedočenja oboljelih od koronavirusa koji su se bojali priključivanja na respiratore ubice. Dobar tužilac ili istražitelj to vrlo lako može utvrditi.

Takođe, ko je pratio suđenje u najvećoj poslijeratnoj aferi “Respiratori”, sjetiće se da je Sebija Izetbegović pred Sudom BiH naglasila da je svih 30 respiratora ACM812 A koje su dobili od Federalne uprave civilne zaštite u funkciji upravo u ovoj zgradi Stare hirurgije odnosno tadašnjem Posebnom respiratornom centru.

Koriste se za invazivnu i neinvazivnu ventilaciju bolesnika kojima taj protok kiseonika odgovora – rekla je Izetbegović 24. marta 2021. godine, za što postoji najmanje 30 medijskih izvještaja.

„Respiratori 2“

U javnosti se sve glasnije govori i o aferi “Respiratori 2”. Koliko pacijenata je bilo priključeno na “malina respirator”? Koliko ljudi je stradalo? Ko je tjerao pacijente da protiv svoje volje budu spojeni na ove neupotrebljive uređaje?

Šta je sa istragom koja je pokrenuta nakon pisma 13 anesteziologa KCUS još 2021. godine koje su uputili Upravi KCUS sa Sebijom Izetbegović na čelu? U tom pismu anesteziolozi su naveli da da respiratori ACM 812A ne posjeduju karakteristike koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju pacijenata zaraženih korona virusom.

Odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i mene su u koheziji i tražili smo ponovno spajanje postupaka, rekao je v.d. direktor Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić.

“Vidjeli ste da su postupke protiv mene i Dodika na posljednjem procesu. Pravnici su usaglašeni, da za to nije bilo osnove. To je samo još jedan korak, koji nama svima pokazuje da je ovo politički process”, ističe Lukić.

Dodaje, da smatra da će pravda pobijediti.

“Ovakvim postupcima samo bude ljutnju. Sve ovo je dio jedne sveukupne sile, kojoj je stalo da predsjednika Srpske dovedu u sudnicu, da time pokažu svoju moć. Nisu svjesni da im se svaka takva situacija ‘obije o glavu’, te se stvara utisak o njihovoj nesposobnosti, kao i uvid u ogromne propuste ročišta, sa kojeg uvijek izađu nezadovoljni”, ističe Lukić.

Kada je u pitanju posljednji korak Suda BiH, odnosno razdvajanje procesa protiv predsjednika Republike i Lukića, on dodaje da su njihove odbrane već zatražile ponovno spajanje postupaka.

“Generalno naše odbrane su u koheziji, u tom smislu smo od početka spremni na ovaj process”, dodaje Lukić.

Lukić dodaje, da “mnogo o samom legitimitetu Suda BiH, govori činjenica da je predsjednik ovog suda u pritvoru zbog optužbe da je skrivao dokaze”.

Dodaje da je njegovo zdravstveno stanje trenutno dobro.

Sudije čije je izuzeće odbijeno u postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika najviše obilježava ratna prošlost.

Među najzvučnijim je ubjedljivo Šaban Maksumić. Devedesetih godina sarajevske Srbe je slao u logore. U Sudu BiH je izrekao oslobađajuću presudu ozloglašenom Naseru Oriću.

Ništa svjetliji primjer nije ni sudije Darka Samardžića, pod njegovim sudskim čekićem je ratni zločinac Elfeta Veseli za ubistvo dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića u Zvorniku jedva osuđena na deset godina zatvora. Slučaj Dobrovoljačka kojim rukovodi do danas je bez epiloga.

Poslanik u Parlamentu BiH Sanja Vulić tvrdi da je sve rezultat stranog uplitanja u reformu pravosuđa, što je doprinijelo isključivoj diskriminaciji Srba.

– Zapravo, srpski narod se nada čudu, jer Majkl Marfi i međunarodna zajednica su poredali sudije i tužioce isključivo njima podobne i one koji ih slušaju, njihove klimoglavice i one koji su duboko nečim kroz svoju prošlost ucijenjeni od strane međunarodne zajednice – kaže Vulićeva.

Ozloglašeno je i ime bivšeg ratnog sudije u Goraždu Hilme Vučinića. Presuđivao je Srbima, među kojima i braći Delić čiji posmrtni ostaci nakon postupka nikad nisu pronađeni. Njegovo ime 2017. našlo se pred Visokim sudskim i tužilačkim savjetom upravo zbog diskriminacije Srba u suđenjima za ratne zločine. Tražena je i revizija njegovih presuda.

Redžib Begić, u vrijeme dok se provjeravala ratna prošlost nije zadovoljio uslove da bude imenovan za sudiju, ali je to učinio zaobilaznim putem, nakon što je formiran Visoki sudski i tužilački savjet.

Pravnici upozoravaju da ključnu ulogu ima upravo VSTS koji bi trebalo da garantuje za stručnost, ali i kredibilitet izabranih sudija i tužilaca, piše ATV.

– Isto tako moraju da vode računa o njegovom integritetu i o njegovoj prošlosti, odnosno da li je to lice podobno da vrši tužilačku ili sudijsku funkciju i bitno je da sudija ni u prošlosti nije bio vezivan za neke kriminalne grupe, da nema neku ratnu prošlost ili bilo šta drugo što bi njega diskreditovalo i što bi dovelo do toga da se posumnja u njegovu nepristrasnost u odlučivanju – kaže pravnik Milan Petković.

O stručnosti sudije Zorana Božića, ujedno i predsjednika sudskog vijeća u predmetu protiv Milorada Dodika, govore i prethodne ocjene o neispunjavanju normi. U sudskoj praksi poznat je i po određivanju pritvora bivšem predsjedniku Boračke organizacije Republike Srpske.

Zanimljivo je i da je sudija Minka Kreho smatrala da je upravo Milorad Dodik zaslužan za međunarodni skandal o odbijanju kandidature sudije Jasmine Ćosić u Hagu, za koju je lobirala najuticajnija bošnjačka Stranka demokratske akcije.

Ministarstvo inostranih poslova i pojedina diplomatska konzularna predstavništva BiH sve češće su “meta” domaćih, ali i stranih istražnih organa. Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković potvrdio je da je upoznat sa aktivnostima Tužilaštva i SIPA-e u Generalnom konzulatu u Štutgartu.

Podsjećamo da njemačka pokrajina Baden Virtnberg traži vraćanje 32.000 evra koje je prethodno dala za rad dopunskih bošnjačkih škola zbog sumnje da su sredstva zloupotrebljena.

Bivši generalni konzul Began Muhić odbacuje kritike i eventualnu odgovornost prebacuje na konačnog korisnika tih sredstava Savez dopunskih škola BiH.

U Tužilaštvu BiH potvrđeno je RTRS-u da provjeravaju nezakonititosti u korišćenju sredstava i resursa u generalnom konzulatu BiH u Štutgartu. Među prijavljenim između ostalih bivši generalni konzul Began Muhić. U Ministarstvu inostranih poslova upoznati su s tim slučajem.

– Mislim da u Štutgartu ima poduzetih aktivnosti već, upoznati smo s tim predmetom, naravno pratimo – rekao je Konaković.

Od ranije poznato da je njemačka pokrajina Baden Virtenberg zatražila povrat 32 000 evra sa kamatama koje je prethodno donirala za rad dopunskih, bošnjačkih škola. Novac je doznačavan preko generalnog konzulata u Štutgartu kada je na njegovom čelu bio kadar SDA Began Muhić. Zbog sumnji u zloupotrebe novca, obavješteno je i njemačko tužilaštvo.

– Ono što je utvrdilo ministarstvo njemačke pokrajine i o čemu su mene obavjestili da sredstva nisu trošena s namjenom odnosno da nisu opravdana, a takođe je utvrđen da je bio fiktivan broj i nastavnika i učenika. Ovo je zaista veliki dioplomatski skandal. Sigurna sam da se ovo nikada nije desilo na prostoru Evrope i žalosno je da oni koji se kunu u BiH je zapravo koriste i rade za svoj džep – izjavila je generalni konzul BiH u Štutgartu Vera Sajić.

Bivši generalni konzul, a sada gradonačelnik Živinica Began Muhić negira odgovornost za potencijalni diplomatski skandal. Eventualne zloupotrebe prebacuje na Savez dopunskih škola BiH koji su kao pravno lice potpisali Izvještaj o utrošku novca i preko Konzulata obavjestili njemačku pokrajinu Baden Virtneberg

– Protok novca se vrlo jednostavno može utvrditi, na koji način i kako je trošeno. Zašto onda traže povrat novca? Desio se prigovor da je bilo određenih nedorečenosti u tom Izvještaju, tražili su preko Konzulata od korisnika tih sredstava Saveza dopunskih škola da dodatno elaborira i obrazloži utrošak sredstava za pojedine škole za koje po njihovim indicijama nije izveđena nastava – kaže Muhić.

Tužilaštvu BiH biće korisna Instrukcija MIP koja obavezuje DKP da vode evidenciju kako o doniranom novcu tako i o učenicima, nastavnicima, izdatim svjedočanstvima u dopunskim školama. Muhić očekuje i da istraga pokaže da nije iznajmljivao službeni stan u Štutgartu a automobil konzulata koristio u privatne svrhe. Ipak, priznaje da je sa službenim audijem A4 prešao više kilometara nego što je predviđeno Ugovorom o kupovini, zbog čega se sada novcem poreskih obveznika plaćaju penali od 8,4 centi po kilometru.

– Područje koje pokriva generalni konzulat je ogromno i mi smo svakodnevno prelazili veći broj kilometara. Zašto je 20.000 KM? To je maksimalno koje lizing kuća u Njemačkoj daje, ukoliko se prođe više od 20.000 KM na godišnjem doplaćuje se manja razlika – izjavio je Muhić.

Nezvanično, Tužilaštvo BiH pokazuje interesovanje za određene aktivnosti u Generalnom konzulatu u Frankfurtu kao i u vezi kupovine zgrade za Ambasadu BiH u Iranu. To je na tragu izjava Elmedina Konakovića da je stanje u MIP zapušteno i da postoje brojne nepravilnosti o kojima su obavjestili domaće istražne organe, prenosi RTRS.