VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct”, koji je građane BiH, tačnije Republike Srpske, “olakšao” za oko 110 miliona KM, polako ali sigurno pada u zaborav, pa ga više gotovo niko i ne spominje.

    Pod pritiskom javnosti, prošle godine su se zvaničnici utrkivali u tome ko će žešće tražiti da se ovaj slučaj izvede na čistac, dok danas odzvanja samo ćutanje.

    Svakako posebno zabrinjava zatvorenost Tužilaštva BiH, iz kojeg su ranije tvrdili da rade na predmetu koji se odnosi na ovu ogromnu aferu koja je obilježila 2025. godinu.

    “Šta Tužilaštvo BiH trenutno preduzima u predmetu ‘Viaduct’?”, pitanje je koje smo juče, u srijedu, poslali ovoj pravosudnoj instituciji, ali odgovor nismo dobili.

    OČEKIVANJA: Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije parlamenta BiH, kaže da vlasti odgovara da se o slučaju “Viaduct” ćuti. U ovom slučaju, smatra on, desiće se ona poznata “pojeo vuk magarca”.

    “Iskreno ne očekujem da će tužilaštvo išta uraditi, jer je već odavno pod kontrolom SNSD-a”, kaže Grković za “Nezavisne novine”.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, ističe da zaprepašćuje nemar i nezainteresovanost organa vlasti da se utvrdi odgovornost za taj slučaj u kojem smo ostali bez ogromne svote novca.

    “Nevjerovatno je da izgubimo toliki novac, a da tužilaštvo, koje je samo u naznakama pokrenulo neku površnu istragu, uopšte ne izvještava javnost o tome, te da se ministar finansija, ministar pravde i sam premijer o tome ne oglašavaju i ne pozivaju da se istraži ko je kriv. Sve to opravdano budi sumnju u javnosti da je zapravo u tome učestvovao veći broj ljudi i da se plaše da će se doći do visokopozicioniranih funkcionera na vlasti koji bi se mogli otkriti ako bi se počelo raspetljavati to klupko očitoga kriminala”, rekao je Vukelić.

    POZADINA: Prema njegovim riječima, u najmanju ruku, ako nije kriminal, onda je neznanje, nesposobnost ili je krivica bar tolika da je neko u ovom slučaju, kako kaže, “zaspao za volanom”.

    “U svakom slučaju, i za takvo nešto postoje krivične sankcije, odnosno za nesavjesno poslovanje, koje je propisano Krivičnim zakonikom Republike Srpske”, rekao je Vukelić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, ranije saopštene informacije pokazuju da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 miliona KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

    Suština je u sljedećem: Sud u Vašingtonu je odlučio da tužioci imaju pravo na kamatu nakon donošenja odluke, koja je, ispostaviće se, i obračunata, pa je od građana Republike Srpske, umjesto 77,61 milion KM, izvučeno više od 110 miliona maraka.

    BiH je, podsjećanja radi, obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

    POTPIS: BiH je u avgustu 2025. u potpunosti izmirila sva potraživanja slovenačke firme “Viaduct”, jer je prvo na račun isplaćeno 51.388.046 evra, a onda i troškovi postupka u iznosu od 6.024.881 dolar.

    Ugovor o dodjeli koncesija sa preduzećem HES Vrbas, koje je u vlasništvu “Viaducta”, potpisan je 2004. godine i njime je bila planirana izgradnja dvije hidroelektrane, ali je raskinut. Nakon toga “Viaduct” je tužio BiH i dobio spor.

    Pošto je Republika Srpska izbjegavala da ispuni svoju ugovornu obavezu, Kristijan Šmit je u ljeto 2025. nametnuo odluku da se sredstva za isplatu duga “Viaductu” uzmu sa računa rezervi za poravnanja prihoda od putarine.

    Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović potom je potpisao odluku kojom je prebačen novac za isplatu duga.

  • EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    Evropska unija je od 1. januara ove godine počela naplaćivati penale za “prljavu energiju” na proizvode iz BiH, ali i ostalih zemalja koje nisu članice EU, što bi, smatraju stručnjaci, moglo dovesti do novih poskupljenja, ali domaće vlasti to očigledno ne dotiče, pa još uvijek niko nije ponudio konkretne mjere niti se oglašavao o načinima na koje bi mogli pomoći privrednicima.

    Konkrento, od početka ove godine u BiH je počela primjena Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (CBAM), a prema riječima stručnjaka to bi svakako moglo smanjiti konkurentnost domaćih kompanija koje izvoze u EU, ali i dovesti do otpuštanja, smanjenja plata, ali i poskupljenja.

    Ovo se, za sada odnosi na preduzeća koja se bave proizvodnjom cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika, a kasnije će se širiti i na druge sektore.

    Ekonomista Admir Čavalić ističe da primjena CBAM-a očekivano najveći uticaj ima na izvoznike iz BiH koji se nisu uspjeli organizovati u prelaznom periodu da pređu na alternativne, energetski prihvatljive izvore pri osnovnom baznom kreiranju vlastitog proizvoda.

    „To znači u završnici za izvozni sektor BiH, manju konkurentnost proizvoda koji idu prema EU, što je zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da se 70 odsto spoljno- trgovinske razmjene veže za EU“, kazao je Čavalić za Capital.

    Dodaje da ovo znači povećanje transakcionih troškova,  transportnih troškova, administrativnih troškova i generalno administrativnih poslova vezanih za izvoz.

    „Sve to u konačnici poskupljuje cijene i zato su manje konkurenti naši proizvodi na EU tržištu. To za posljedicu može imati slabiji industrijski rast, pad izvoza, probleme sa izvozom i svakako to se onda reflektuje na domaću privredu da može doći do pada zaposlenosti u tim sektorima , manjeg rasta plata i slično“, naglasio je Čavalić.

    Smatra da će primjena CBAM-a svakako imati uticaja da se radi energetska i zelena transformacija, a, kako kaže, sam CBAM kao sistem daje podsticaje za promjenu ponašanja kompanija na način da vrše potpunu transformaciju vlastitih poslovnih modela u smislu zelene tranzicije.

    Navodi da će se prilagođavanje vršiti na način da se više investira u odgovarajuću tehnologiju.

    „Ono što najviše treba da brine jeste pad konkurentnosti kompanija koje se nisu na vrijeme prilagodile“, upozorio je on.

    Ekonomista Igor Gavran pojašnjava da CBAM, prije svega, pogađa izvoznike u određenim sektorima i njima umanjuje konkurentnost.

    „Ukoliko su imali dovoljno visok profit ranije da mogu umanjiti izvozne cijene do te mjere da im to umanjenje kompenzira novu naknadu ili njihovi uvoznici imaju dovoljno razloga da preferiraju bas njihove proizvode da učine isto sa svojim profitom, konačni efekat bi bio tek smanjenje njihovog profita i ne bi trebalo biti drugih efekata“, kaže Gavran za CAPITAL.

    S druge strane, kako dodaje, to je malo vjerovatno za sve i izglednije je da bar neki u ovom slučaju moraju smanjiti cijene ispod prihvatljivog nivoa odnosno ostvarivati gubitak na izvozu ili će morati prestati s izvozom u EU jer im cijene više neće biti konkurentne.

    „Ako pronađu alternativno tržište izvan EU, to može bit rješenje, ali opet nije vjerovatno za sve. Oni koji istovremeno prodaju svoje proizvode i na domaćem tržištu će vjerovatno povećati cijene za domaće kupce, ukoliko im konkurencija dozvoli, što bi na kraju mogli osjetiti i krajnji kupci“, smatra Gavran.

    Ističe da je moguće rješenje i prelazak na snabdijevanje električnom energijom iz izvora koji se smatraju obnovljivim.

    „Tako je moguće osloboditi se djelimično ili potpuno plaćanja takse. Ako ništa od ovoga nije moguće i izvoznici nemaju načina da premoste ove pritiske za smanjenje cijena i počnu ostvarivati gubitke, onda bi najteže efekte mogli osjetiti njihovi radnici i njihove porodice ukoliko dođe do otpuštanja ili smanjenja plata“, rekao je Gavran.

    Skoko: Ne očekujem poskupljenja u ovoj godini

    Direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko Maksim Skoko kazao je za CAPITAL da u 2026. godini ne očekuje poskupljenja jer je to još uvijek godina prilagođavanja CBAM-u, te da puna implementacija počinje tek 2027. godine.

    „Od izuzetne važnosti je da donosioci odluka, zakonodavci, ministarstva, parlamenti donesu odgovarajuće odluke koje se tiču domaćeg sistema za trgovinu emisijama takozvanog ITS sistema preko kojeg bi se omogućilo da sve takse ne idu prema Briselu, nego da ostanu unutar države da bi se iz tih sredstava mogle finansirati aktivnosti koje podrazumijevaju tranziciju“, izjavio je Skoko.

    Dodao je da se ne može naglo preći na ovaj sistem i da cijeli taj proces podrazumijeva jednu dobro osmišljenu politiku od strane donosilaca odluka.

    „U 2026. godini ne bi trebalo doći do poskupljenja jer je ovo godina obaveza nekog suštinskog karaktera, ona je u stvari neka prekretnica da bi se u 2027. godini ušlo sa punom implementacijom“, zaključio je Skoko.

    Pojednostavljeno rečeno, ovo znači da EU uvodi carinu na CO2 za robu koja dolazi iz zemalja van EU, ako je proizvedena uz puno zagađenje.

  • SAD guraju Južnu interkonekciju, ali ključne prepreke ostaju

    SAD guraju Južnu interkonekciju, ali ključne prepreke ostaju

    Dolazak potencijalnog američkog investitora u projekat Južne interkonekcije sa snažnim vezama s američkom administracijom može pomoći u energetskoj sigurnosti BiH, ali projekat je i dalje suočen s nekoliko izazova.

    Osim problema političkih blokada i različitih vizija Sarajeva i Mostara za realizaciju projekta, postoje i pitanja koja se odnose na budućnost gasa kao energenta u BiH. Naime, prema podacima Energetske zajednice, gas čini tek nekoliko procenata ukupnog energetskog miksa BiH, i uglavnom se koristi za grijanje stanovnika glavnog grada. Osim toga, takođe prema podacima EZ-a, tržište gasa je fragmentirano u entitetima, a u svakom od entiteta dominira po jedan veletrgovac gasom.

    Takođe, u FBiH cijene gasa su regulisane, a u BiH nisu implementirane ni obaveze iz Trećeg energetskog paketa, koje, između ostalog, predviđaju odvajanje distributera od operatera mreže.

    To su sve problemi koji moraju biti riješeni, a problem je i to što je EU krajem 2024. zaustavila finansiranje svih fosilnih projekata, uključujući i za gasnu infrastrukturu. Evropska banka za obnovu i razvoj je ranije bila spremna da finansira Južnu interkonekciju i uprkos snažnom insistiranju Ambasade SAD da partneri u FBiH nađu rješenje oko realizacije projekta prije nego evropsko finansiranje istekne, pregovori su propali. Zbog toga je Ambasada SAD nastojala naći američke investitore, koji bi zamijenili evropsko finansiranje, posebno nakon što je na vlast u Americi došao Donald Tramp.

    Naime, predstavnici američke kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koji se trenutno nalaze u BiH, imaju direktnu Trampovu podršku, u sklopu širih nastojanja Trampove administracije da istisne ruske energente s evropskog tržišta i otvori put američkim kompanijama koje prodaju tekući gas.

    Na pitanje “Nezavisnih” o izgledima za realizaciju ovog projekta u BiH, u Odjeljenju za odnose s javnošću Ambasade SAD su nam pojasnili da je cilj da američka kompanija provede ovaj projekat, i – što je još važnije – da će njim upravljati. Ovo je važno stoga što između političkih  partija u Sarajevu i Mostaru, koje treba da politički izglasaju ovaj projekat, i dalje postoji nerazumijevanje koja je uloga američkog investitora – da li je riječ o učešću u projektu s lokalnim igračima, na čemu, očigledno, insistira HDZ BiH, ili se radi o isključivo američkom upravljaču, kao što to “Nezavisnim” tvrde u Ambasadi SAD.

    “SAD smatraju da je gasovod Južna interkonekcija od ključnog značaja za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i cijele regije. Ovaj projekat dodatno jača veze između SAD i naših partnera u BiH. Predsjednik Tramp je jasno poručio: evropski partneri treba da prestanu koristiti rusku energiju”, pojasnili su nam iz Ambasade SAD.

    BiH se nalazi i pred još jednim ključnim pitanjem: S obzirom na to da je EU nepovratno krenula u energetsku tranziciju i smanjivanje zavisnosti od fosilnih goriva, pitanje je na koji način treba prići projektu razvoja buduće gasne infrastrukture.

    Iako se, barem u javnom prostoru, o tome još ne razgovara, moguća su dva puta: Jedan bi predviđao proširenje lokalne distributivne gasne mreže za industriju i stanovništvo, dok bi drugi bio ograničen na smanjivanje zavisnosti od ruskog gasa i podmirivanje postojećih potreba.

    Ako bi BiH krenula u masovnu ekspanziju gasne infrastrukture, neće moći naći finansiranje u EU, a pitanje je da li bi neka buduća američka vlada mogla animirati američke investitore da ulože svoja sredstva, ili da omogući kreditiranje tih projekata. U slučaju da investitora ne bude, BiH bi mogla ostati s velikim dugovima ili nedovršenom infrastrukturom koja neće koristiti nikome.

    Ako bi se ograničila na podmirivanje postojećih potreba, koji iznose oko 250 miliona kubnih metara godišnje, mogla bi učiniti Južnu interkonekciju isplativom i za američke investitore i zadovoljiti domaće potrebe. U tom slučaju, treba pripremiti zakonske prijedloge i otvoriti pravni put da se ovaj projekat realizuje.

    Prema energetskim strategijama EU, Brisel želi gas koristiti kao tranziciono gorivo, odnosno samo most u narednih deceniju do dvije dok se ne izgradi dovoljno obnovljivih kapaciteta, a tehnologija dodatno osavremeni. Ako BiH želi u EU, ona će morati pratiti ove trendove, što znači da gas kao energent mora takođe posmatrati kao prelazno, a ne dugoročno rješenje.

  • Tužilaštvo traži da u zapisnik uđe ranije data izjava svjedoka da kolonu ЈNA treba “razoružati i spržiti”

    Tužilaštvo traži da u zapisnik uđe ranije data izjava svjedoka da kolonu ЈNA treba “razoružati i spržiti”

    Tužilac Tužilaštva BiH insistirao je na ročištu u predmetu “Ejup Ganić i ostali”, kojima se sudi za napad na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici, da u zapisnik uđe ranija izjava svjedoka Sakiba Avdibegovića prema kojoj se sa motorole, koju je nosio Nusret Šišić zvani Dedo, čuo glas koji je rekao da tu kolonu treba “razoružati i spržiti”.

    Svjedok Tužilaštva Avdibegović je tokom današnjeg ročišta potvrdio da je u februaru 1992. godine smjenjen sa pozicije komandanta Teritorijalne odbrane /TO/ Stari Grad i da ga je na toj poziciji mjenjao optuženi Hamid Bahto.

    Svjedok je negirao izjavu koju je dao ranije stranim tužiocima iako je potrvdio autentičnost svog potpisa na zapisniku.

    Tu izjavu je, zbog razlike u prevodu osporavao i advokat odbrane Asim Crnalić.

    Svjedok je tokom današnjeg ročišta ispričao da je na lice mjesta stigao zajedno sa /bivšim generalom takozvane Armije BiH/ Јovanom Divjakom, te da se to vidi na snicima koje su emitovali mediji.

    Avdibegović je potvrdio da je bio naoružan na licu mjesta, te da osim jednog pucnja na Čobaniji nije čuo pucnjavu po koloni ЈNA.

    Svjedok Tužilaštva je naveo da je na Čobaniji vidio zaustavljanje bijelog vojnog vozila “žaba” i transporetra u kojem je vidio tadašnjeg predsjednika Aliju Izetbegovića, te da su na licu mjesta bili i specijalci Zorana Čegara i brojne TV ekipe.

    – Јedini pucanj koji sam čuo kada je iz straha jedan od naoružanih pucao iz `pumparice` na šta su svi zavikali `ne pucaj`- rekao je svjedok koji je tvrdio da formacije “Patriotska liga” i “Zelene beretke” nisu bile inkorporisane u štab Teritorijalne odbrane.

    Avdibegović je rekao da mu nije poznato da je Nusret Šišić Dedo bio u formaciji “Zelene beretke”, ali je tokom ročišta potvrdio da je vidio optuženog Hamida Bahtu sa kojim se mimoišao, ali nije razgovarao.

    On tvrdi da su sredstva veze bila nezavisno od komande, te da nije čuo da je postojala naredba za otvaranje vatre.

    Za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika ЈNA i civila, optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Fikret Muslimović, Јusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.

    Predsjedavajući Sudskog vijeća Darko Samardžić je zahvalio tužiocu Mladenu Vukojčiću jer je dostavio imena preminulih svjedoka navodeći da će se čitati njihovi iskazi.

    Nastavak suđenja u predmetu “Ejup Ganić i ostali” je 18. februara.

  • Višković: Nadam se da je “ekspert” Krnjić gledao apokaliptične prizore iz Gradiške

    Višković: Nadam se da je “ekspert” Krnjić gledao apokaliptične prizore iz Gradiške

    Apokaliptičnim prizorima sa graničnih prelaza Gradiška i Gradina proteklog vikenda ne bi se svjedočilo da je prije nešto više od mjesec dana otvoren novi prelaz u Čatrnji i most preko Save prema Hrvatskoj, izjavio je v.d. generalnog direktora Autoputeva Republike Srpske Radovan Višković.

    Višković je rekao da se iskreno nada da je sve to gledao i Zijad Krnjić, takozvani ekspert Vlade FBiH u Upravnom odboru UIO BiH, koji je u decembru tvrdoglavo odbijao da da saglasnost na izmjene određenih pravilnika.

    – Nepregledne, kilometarske kolone vozila, višesatna čekanja, smrzavanje na niskoj temperaturi, dramatično pražnjenje rezervoara, gotovo zaglušujući zvuk automobilskih sirena, vika, galama, nezadovoljstvo, nestrpljenje, neizvjesnost i očaj na licima ljudi, prizori su koji su prošlog vikenda obišli svijet – naveo je Višković.

    Višković je dodao da je Krnjić svojim odbijanjem onemogućio otvaranje i početak rada novog graničnog prelaza, u isto vrijeme kada je Hrvatska planirala da otvori novoizgrađeni prelaz na svojoj teritoriji.

    On je istakao da je “ekspert” Krnjić, zbog jednostavne administrativne procedure, napravio pakao od života stotinama građana, ne samo iz Republike Srpske, već i iz FBiH, koji su novogodišnje i božićne praznike odlučili da provedu u zavičaju.

    – Da su znali šta ih čeka po povratku u privremena mjesta boravka i rada, vjerujem da se niko od njih ne bi odlučio da krene put otadžbine krajem decembra – ocijenio je Višković.

    On je dodao da prizori iz Gradiške i Gradine, bolje od svih riječi, govore kako bi to izgledala BiH da glavnu riječ vodi političko Sarajevo, ponajprije bošnjačka politička elita.

    – Sve što je u interesu Republike Srpske i njenih građana, Sarajevu je prilika za novu blokadu, novo podmetanje i kočenje. Upravo na projektu mosta preko rijeke Save bilo je jasno da ono što je Republici Srpskoj u vrhu prioriteta, BiH nije ni na kraj pameti – istakao je Višković za Srnu.

    Podsjetio je da je deceniju i po Srpska čekala taj most, jer je uglavnom bio kolateral u odnosima Sarajeva i Zagreba.

    – Nažalost, čak i više od tri godine od kada je završena izgradnja, most preko Save ostaje moneta za potkusurivanje i predmet ucjena zvaničnog Sarajeva prvenstveno prema Banjaluci – smatra Višković.

    On je rekao da Srpska nema informaciju da li će na dnevnom redu naredne sjednice Upravnog odbora UIO BiH ponovo biti pitanje izmjena pravilnika i da li će “ekspert” Krnjić konačno promijeniti stav.

    – Znamo da smo mi uradili sve sa svoje strane da mreža auto-puteva dobije direktnu vezu na evropsku transportnu mrežu i da time značajno povećamo prihod od naplate putarine i frekvenciju saobraćaja na našim dionicama auto-puteva. Do kada ćemo mi biti žrtve nekakvih eskperata i nedobronamjernog bošnjačkog političkog vrha, pitanje je na koje nemamo odgovor – zaključio je Višković.

  • Važnom projektu BiH i Hrvatske prijeti fijasko

    Važnom projektu BiH i Hrvatske prijeti fijasko

    Projekt povezivanja Banjaluke i Zagreba novom brzom cestom kod Gradiške prelazi u pravi fijasko, jer ni mjesec dana nakon završetka radova koji su ukupno koštali gotovo sto miliona evra, ova saobraćajnica nije u funkciji.

    Ni na jednoj adresi u BiH – ni u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, Ministarstvu bezbjednosti BiH, Upravi za indirektno oporezivanje BiH ni njenom upravnom odboru nema informacija da bilo ko radi na tome da se ovaj problem riješi, iako smo ih juče sve kontaktirali.

    I dalje je problem u tome što je Zijad Krnjić, bošnjački član u Upravnom odboru UIO blokirao izmjenu pravilnika kojim bi bilo omogućeno postavljanje službenika Uprave na novi prelaz kod Gradiške na bh. strani, što automatski znači blokiranje brze ceste koju je prije mjesec dana izgradio “Integral”.

    “Hrvatske ceste”, investitor ove saobraćajnice, potvrdile su nam juče da cesta nije otvorena za saobraćaj, iako su s hrvatske strane svi radovi završeni.

    Bošnjaci blokiraju izmjenu pravilnika, jer od RS traže korekciju koeficijenta raspodjele novca za koji tvrde da je trenutno na njihovu štetu. Dodatne komplikacije izaziva osporavanje legitimiteta Vlade Srpske, što takođe otežava zakazivanje nove sjednice. Blokade na evropskom putu takođe otežavaju rješavanje ovog problema, pa se čini da BiH sve više liči na urušenu državu.

    Imajući u vidu da za nekoliko mjeseci počinje izborna kampanja za oktobarske opšte izbore, kada su tenzije inače povišene, teško je očekivati značajniji iskorak u rješavanju nagomilanih problema.

    Nezvanično, sagovornici s kojima smo juče razgovarali su nam rekli da nema ni u izgledu da bi se uskoro nešto počelo rješavati, što znači da će građani BiH i Hrvatske biti uskraćeni korištenja vrlo važne saobraćajnice bez koje ni auto-put Banjaluka – Gradiška nema puni smisao.

    Podsjećanja radi, ova saobraćajnica je projekt na kojem je Republika Srpska najviše radila, i to još od 2005. godine, kada su pokrenuti prvi planovi za izgradnju auto-puta Banjaluka – Gradiška. Hrvatska u svojim planovima vidi povezivanje istoka i juga Hrvatske kroz BiH, gdje bi jedan krak išao putem koridora 5c, čija izgradnja je u toku, ali i preko brze ceste od Viteza ka sjeveru Hrvatske. U perspektivi, plan je da se izgradi auto-put Banjaluka – Split, ali tu su u pitanju dugoročnije projekcije.

    Podsjećanja radi, prvih 4,5 kilometara brze ceste, koja ide od mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, završeno je sredinom prošlog mjeseca i tu će se vozači priključivati na postojeću cestu ka Okučanima, i dalje na autoput Zagreb – Beograd.

    Druga dionica ceste je u izgradnji i kada ona bude završena, vozači će se direktno moći priključiti na auto-put sa brze ceste, bez potrebe da prelaze na postojeću sporiju cestu. Obje dionice gradi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”.

    Most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra, i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno RS, po principu pola-pola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022. EU je BiH, odnosno RS, dala grant od 6,3 miliona maraka za izgradnju mosta.

    Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022.

    Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a očekuje se da će taj dio ceste ukupne dužine nešto manje od četiri kilometara biti završen u junu ove godine. Cijena na ovoj dionici je niža, jer je pogodniji teren s obzirom na to da su na prvom dijelu trase izgrađena dva velika nadvožnjaka, od kojih je jedan duži od mosta na Savi.

  • Vozači kamiona traže hitno rješenje statusa u zoni Šengena

    Vozači kamiona traže hitno rješenje statusa u zoni Šengena

    Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su radikalne mjere zbog uvođenja novog Entry-Exit sistema (EES). Prema najavama, 26. januara će svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani, jer novi sistem kontrole migracija direktno ugrožava opstanak transportne industrije i osnovno pravo vozača na rad.

    Gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a, predstavnici prevoznika upozorili su da bi, ukoliko se ništa ne preduzme, lanci snabdijevanja mogli potpuno stati već sredinom proljeća.

    Peulić: Brisel ignoriše problem, trećina vozača pred suspenzijom

    Glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” Velibor Peulić ističe da pokušaji rješavanja ovog problema traju već godinu dana, ali bezuspješno.

    “Pisali smo dopise Briselu i našim institucijama, ali od Evropske komisije nismo dobili kredibilno rješenje. Već od 15. januara jedna trećina naših vozača više neće moći raditi, odnosno neće moći ući na prostor Šengena,” upozorio je Peulić za RTRS.

    On dodaje da evropska administracija pokazuje potpuno odsustvo interesa za ovaj problem, navodeći da će o njemu “razmišljati tek u aprilu”, što je za prevoznike prekasno. “Naše institucije nam kažu da će se problem riješiti ulaskom u EU, ali mi do 15. aprila nećemo imati lance snabdijevanja ako se nešto ne promijeni odmah,” jasan je Peulić.

    Mandić: Tranzit nije boravak, a policija na terenu improvizuje

    Predsjednik Udruženja za međunarodni transport Srbije Neđo Mandić naglašava da je ključni problem u pogrešnom tumačenju pravila o boravku unutar Šengenskog prostora. Trenutni propisi ograničavaju boravak na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, tretirajući vozače u tranzitu isto kao i turiste ili migrante.

    “Ako kažu da možemo da boravimo 90 dana, mora se pojasniti da li je to tranzit. To se ne može zvati boravkom, jer vozač prođe kroz više zemalja i on je u pokretu,” kaže Mandić.

    On je u Jutarnjem programu RTRS-a ukazao i na haotično stanje na samim granicama, gdje se svaki policijski službenik ponaša drugačije zbog nedostatka jasnih instrukcija.

    “U aprilu će sve stati. Tada će svim vozačima isteći dozvoljeni rok od 90 dana i nećemo imati koga da pošaljemo na put. Ovo se mora riješiti hitno,” zaključio je Mandić.

    Šta donosi blokada?

    Najavljena blokada granica 26. januara predstavlja očajnički potez transportera da skrenu pažnju na neodrživost sistema koji ih izjednačava sa migrantima i onemogućava obavljanje posla od kojeg zavise ekonomije cijelog regiona. Ukoliko Brisel ne ponudi izuzeće za profesionalne vozače, police prodavnica i fabrike širom Balkana, ali i dijela EU, mogle bi se suočiti sa ozbiljnim nestašicama.

  • Vozači kamiona iz BiH i Srbije najavili blokadu granica 26. januara

    Vozači kamiona iz BiH i Srbije najavili blokadu granica 26. januara

    Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su da će 26. januara svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani zbog problema koje im stvara novi Entry-Exit sistem (EES), koji bilježi ulazak i izlazak prevoznika.

    Ove mjere dolaze nakon što, kako navode, Brisel nije uvažio zahtjeve i sugestije prevoznika o olakšavanju procedura na granicama.

    Predsjednik Udruženja za međunarodni transport iz Srbije, Neđo Mandić, za objasnio je za Euronews Srbija da se protesti ne odnose na putničke prelaze, već isključivo na teretne terminale, gdje će kamioni biti parkirani tako da ni u jednom trenutku ne bude moguće ulaziti ili izlaziti sa robom. Bukvalno će stati uvoz i izvoz, a lanci snabdijevanja bez naših prevoznika praktično ne funkcionišu – rekao je Mandić u emisiji Euronews Region.

    On je objasnio da su posljednje dvije godine posvećene pokušajima rješavanja problema kroz diplomatske kanale.

    Slali su pisma Evropskoj komisiji i vlastima u Srbiji i BiH, održavali sastanke u Briselu, ali konkretnih odgovora nije bilo.

    – Za ovo vrijeme ništa se nije desilo. Ostavili smo rok od mjeseci i po dana da se problem riješi, ali bez rezultata. Zato smo se odlučili za drastičnije mere protesta – rekao je Mandić.

    Ugrožava se rad prevoznika

    Prema njegovim riječima, entry-exit sistem ugrožava rad prevoznika jer ograničava broj radnih dana unutar Šengena, a postojeće bilateralne kvote za transport između zemalja Zapadnog Balkana i EU ne funkcionišu kako je predviđeno.

    – Skoro nijedna zemlja ne izvršava ni 3-5% svojih prevoza prema ugovorima, što znači da praktično sve prevoze naši vozači – ističe Mandić.

    Predviđeni protesti počinju 26. januara i neće imati unaprijed definisan rok trajanja, dok se ne ispune zahtjevi prevoznika ili dok Brisel ne pristane na razgovore i moguće preispitivanje šengenskog sistema i EES.

     

    Prevoznici pozivaju i druge relevantne institucije i privredne komore da se uključe u formiranje strategije i pronalaženja rješenja, prenosi Euronews.

    Mandić je naglasio da protest ne ugrožava putnički saobraćaj, ali da teretni transport može biti potpuno paralizovan dok se ne pronađe kompromis. On takođe ističe da postoji mogućnost rješavanja problema jednostavnim tumačenjem postojećeg sistema za prekogranične radnike, ali da susjedne zemlje nisu pokazale volju za razgovor.

    – Ako bismo čekali da se sve riješi onako kako mi želimo, trajalo bi mjesecima. Zato smo prinuđeni da preduzmemo ovu akciju kako bismo stavili problem na sto i natjerali Brisel da se izjasni. Mi vozimo robu koju je kupio evropski kupac i vozimo robu koju je prodao evropski prodavač. Mi vozimo za njih i mi praktično radimo za njih. Mi jesmo prekogranični radnici i to je nekakav put da se sjedne i nađe prihvatljivo tumačenje i sve bilo završeno – istakao je Mandić.

    Novi sistem ometa transport robe

    Novi Entry-Exit sistem (EES) u Šengenu, koji bi trebalo da bude u punoj primjeni od 10. aprila, izaziva ozbiljne ekonomske probleme za privredu Zapadnog Balkana, ocjenjuje ekonomski analitičar iz Sarajeva Admir Čavalić.

    On ističe da sistem, prvobitno osmišljen radi kontrole migracija, paradoksalno ugrožava slobodan protok roba i dugoročne lance snabdijevanja.

    – Region Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, većim dijelom obavlja trgovinske aktivnosti sa zemljama članicama Evropske unije. Novi sigurnosni sistem, usmjeren na kontrolu migracija, sada direktno ometa transport robe, izjednačavajući transportere sa migrantima – kaže Čavalić.

    On objašnjava da to ima dvostruke posljedice: kratkoročno, privreda trpi dodatne transportne i transakcione troškove, dok dugoročno postoji opasnost da transport migrira u druge regione gdje može da funkcioniše bez ovih restrikcija.

    – Lanac snabdijevanja u ovom obliku dugoročno nije održiv. Ko poznaje tržište transporta, jasno vidi da ovo vodi ka kolapsu – upozorava Čavalić.

    Prema njegovim riječima, efekti će se osjetiti ne samo u regionu već i u samoj EU, gdje mnoge kompanije zavise od kamionskog transporta sa Zapadnog Balkana. On dodaje da postojeće kvote za prevoz između zemalja Balkana i EU ne funkcionišu kako je predviđeno, što dodatno komplikuje situaciju.

    Kada je riječ o ekonomskom interesu Brisela i pojedinačnih zemalja članica, Čavalić ocjenjuje da prevladava sigurnosni i politički interes, a ne ekonomski.

    – Vidim interes pojedinačnih zemalja, poput Hrvatske i Slovenije, ali u Briselu postoji spora birokratija koja teško donosi odluke. Dugoročne ekonomske posljedice nisu prioritet administrativnog aparata – navodi analitičar.

    Rješenje, prema Čavaliću, moglo bi biti revizija EES sistema kroz razgraničenje između transportera koji se bave isključivo robom i onih koji ilegalno premještaju ljude.

    – Tako bi se zaštitio ekonomski interes, a sigurnosni problemi migracija ostavili za nadležne – ističe Čavalić.

  • Dodik: Najoštrije osuđujem plakate potjernice za premijerom Izraela koji su osvanuli na ulicama Sarajeva

    Dodik: Najoštrije osuđujem plakate potjernice za premijerom Izraela koji su osvanuli na ulicama Sarajeva

    Najoštrije osuđujem plakate potjernice za premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom koji su osvanuli na ulicama Sarajeva. To nije nikakva “poruka mira”, već otvoren čin političke i vjerske mržnje, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Naveo je da je ovo samo nastavak niza napada i provokacija usmjerenih prema jevrejskom narodu.

    – Od sramne zabrane konferencije evropskih rabina do sve češćih incidenata prema izraelskim turistima, uključujući i nestanak pasoša. Sarajevo sve jasnije pokazuje da postaje mjesto u kojem se antisemitizam ne krije, već normalizuje – napisao je Dodik na Iksu.

    Istakao je da Republika Srpska i srpski narod imaju istorijsko prijateljstvo s jevrejskim narodom

    – Prijateljstvo zasnovano na stradanju, istini i poštovanju. Zato jasno poručujem: stojimo uz Izrael i dajemo punu podršku premijeru Netanjahuu u borbi protiv terorizma i mržnje. Solidarnost s Izraelom nije stvar trenda, već časti – rekao je Dodik.

  • Naredne sedmice rješenje o ustupanju ugovora o ekspolataciji iskopa “Istok 2” sa Komsara na RiTE Ugljevik

    Naredne sedmice rješenje o ustupanju ugovora o ekspolataciji iskopa “Istok 2” sa Komsara na RiTE Ugljevik

    Vlada Republike Srpske će naredne sedmice usvojiti rješenje o ustupanju ugovara o eksploataciji iskopa “Istok 2” sa Komsara na RiTE Ugljevik, rekao je ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.

    – U narednih sedam dana biće riješena sva dokumentacija – naveo je Đokić na konferenciji za novinare.

    Procjenjuje se da će biti povoljnija ekploatacija uglja na “Istoku 2” nego na iskopu “Istok 1”.

    Đokić je istakao da se već mogu vršiti pripreme kada je riječ o eksploataciji uglja na ovom području.