Kategorija: Vijesti

Prevoznici iz BIH odlučili su danas 30, januara da prekinu blokadu granica sa EU koju su počeli 26. januara, potvrdio je za “Nezavisne novine” Igor Beben, predsjednik Udruženja drumskih prevoznika Republike Srpske.

Odluka je, kako nam je rekao Beben, bila jednoglasna.

Razlog protesta je bio novi EES sistem za ulazak i izlazak iz evropskih zemalja, ograničavanje boravka vozača na teritoriji Šengena te neadekvatno reagovanje evropskih institucija.

Protesti su odgovor na pravilo 90/180 dana za profesionalne vozače, koje, kako tvrde, stvara nejednakost prema prevoznicima van EU.

U četvrtak,četvrtog dana blokada graničnih prelaza, Evropska komisija predstavila je novu Strategiju o viznoj politici, u okviru koje je ponuđeno i moguće rješenje za prevoznike iz država koje nisu članice EU.

Za njih je predviđen takozvani produženi kratki boravak, čiji detalji još nisu poznati.

“Komisija će blisko sarađivati sa državama članicama kako bi pronašla pragmatična rješenja da se omogući kratkoročni boravak za odabrane kategorije državljana trećih zemalja, uz obezbeđivanje bezbjednosnih i ekonomskih koristi za Uniju”, piše u dokumentu.

Podsjetimo, u regionalnoj blokadi graničnih prelaza za teretni saobraćaj, pored bh. prevoznika, učestvovali su  i prevoznici u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Srbija je danas prekinula protest, dok su dan ranije to uradili prevoznici iz  Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Od ponedjeljka, 2. februara, ponovo će biti dozvoljene posjete hospitalizovanim pacijentima i prisustvo očeva porođaju u UKC Republike Srpske.

“Obavještavamo javnost da su od ponedjeljka 2. februara 2026.godine dozvoljene posjete hospitalizovanim pacijentima u svim klinikama UKC Republike Srpske. Takođe, dozvoljeno je i prisustvo očeva porođaju”, saopštili su iz UKC RS.

Izgradnja brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu s granicom Hrvatske i promijeniti Krajinu ulazi u ključnu fazu, a planirana je izgradnja 16 mostova i vijadukata, osam petlji i pet tunela.

Kako piše BiznisInfo.ba, riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, koji se priprema već godinama, a koji bi trebao potpuno promijeniti saobraćajnu i ekonomsku sliku Krajine.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, nedavno je najavio da bi gradnja ove ceste trebala početi već ove godine, čime je projekt, nakon dugih priprema, konačno dobio jasan politički i institucionalni zamah.

Dvije dionice, jedna ključna saobraćajnica

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH ukupne je dužine preko 45 kilometara, a podijeljena je u dvije glavne dionice: Kamenica – Ćoralići (Bihać – Cazin), dužine 17,95 km i Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, dužine 27,7 km.

Cesta počinje u bihaćkom naselju Kamenica, gdje se odvaja od planirane obilaznice Bihaća i brze ceste Ključ – Bosanski Petrovac – Bihać – Izačić, a završava neposredno prije graničnog prijelaza Maljevac prema Republici Hrvatskoj.

Trasa prolazi područjima gradova Bihać, Cazin i Velika Kladuša, ali uglavnom izvan užih urbanih zona, s ciljem smanjenja negativnih uticaja na naselja i imovinu građana.

Prva dionica spremna: Idejni projekt završen

Za dionicu Kamenica – Ćoralići idejni projekt je završen ranije, a studija uticaja na okoliš već je provedena i formalno predata. Ova dionica zamišljena je kao moderna brza cesta s nizom zahtjevnih objekata:

3 mosta/vijadukta dužine od 30 do čak 700 metara, uz više podvožnjaka i nadvožnjaka
dva tunela, dužine oko 250 i 800 metara
tri denivelisane petlje (Vrsta, Gata i Ćoralići)
denivelisana kružna raskrsnica na spoju s obilaznicom Bihaća.

Trasa je u najvećem dijelu zadržana unutar važećih prostornih planova, uz minimalan broj konflikata s naseljenim mjestima, što bi trebalo olakšati eksproprijaciju i ubrzati realizaciju.

Druga dionica: Studija okoliša nedavno predata

Za drugu, dužu dionicu Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, nedavno je predata studija procjene uticaja na okoliš, što predstavlja jedan od ključnih koraka ka početku gradnje.

Ova dionica prolazi kroz područja brojnih naselja u Cazinu i Velikoj Kladuši, ali je trasa projektovana tako da se izbjegnu veći zahvati u gusto naseljena područja. Upravo zbog toga je na pojedinim dijelovima predloženo izmještanje trase u odnosu na ranije planirane koridore.

Planirani objekti na ovoj dionici uključuju čak 13 mostova i vijadukata tri tunela pet petlji i jedno veliko čvorište kod Maljevca

Ukupno, na cijeloj brzoj cesti planirano je 16 mostova i vijadukata, osam petlji i pet tunela, što jasno pokazuje složenost i značaj ovog projekta.

Veza Krajine s ostatkom BiH i EU

Ova brza cesta imaće višestruki značaj. Osim što će znatno skratiti vrijeme putovanja između Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, ona će Krajinu kvalitetnije povezati s ostatkom Federacije BiH, Koridorom 5C, ali i sa putnom mrežom Republike Hrvatske i Evropske unije.

Za privredu Unsko-sanskog kantona to znači bolju dostupnost tržištima, niže transportne troškove i veće šanse za nove investicije – posebno u industrijskim i logističkim zonama uz trasu puta.

Ako najave iz Vlade FBiH budu ispunjene i gradnja zaista krene ove godine, Krajina bi nakon decenija čekanja mogla dobiti infrastrukturni projekt koji će trajno promijeniti njen razvojni potencijal.

Račun opštine Novi Grad blokiran je zbog višegodišnjeg sudskog spora koji je pokrenulo fizičko lice, a kojem se nakon presude duguje 650.000 KM. Istakao je ovo Miroslav Drljača, načelnik ove opštine, koji je naveo da Sud o tome prethodno nije obavijestio Opštinsku upravu, kao ni prijedorsku kancelariju Pravobranilaštva, koja zastupa Novi Grad u sudskim sporovima.

“Bili smo neprijatno iznenađeni prošle sedmice kada su naši službenici u banci htjeli da uplate sredstva. Banka nas je obavijestila da je račun blokiran”, izjavio je Drljača novinarima.

Objasnio je da na osnovu prvostepene presude Osnovnog suda u Novom Gradu nije bilo finansijskih obaveza po opštinu Novi Grad, dok je u drugostepenom postupku nastala novčana obaveza.

“Mi smo uložili reviziju Vrhovnom sudu, koja još nije došla na red. To što smo podnijeli reviziju nije razlog za obustavu izvršnog postupka, međutim, ono što je praksa jeste da se sačeka presuda Vrhovnog suda”, rekao je Drljača.

On je napomenuo da je ovo veliki finansijski udar na opštinu Novi Grad, te da će ovaj iznos biti jako teško nadoknaditi u ovoj godini.

Dodao je da se obratio nadležnima za pomoć u izmirenju obaveza.

“Ukoliko ne bude pomoći – plaćanja obaveza biće usporena”, zaključio je Drljača.

Prevoznici iz Bosne i Hercegovine i Srbije nastavljaju blokade teretnih graničnih prelaza prema Evropskoj uniji, potvrđeno je za RTRS iz Konzorcijuma „Logistika BiH“. Za razliku od njih, prevoznici iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore odlučili su da obustave blokade nakon najava Evropske komisije o izmjenama viznog režima za profesionalne vozače.

Član Uprave Konzorcijuma „Logistika BiH“ Zijad Šarić izjavio je da prevoznici traže konkretne i mjerljive dokaze da će njihovi problemi biti riješeni. Kako je naveo, Konzorcijum će sutra uputiti zahtjeve za sastanke svim relevantnim entitetskim institucijama.

Prevoznici iz Crne Gore postigli su dogovor sa svojom vladom o domaćim zahtjevima, dok su makedonski prevoznici saopštili da od večeras više neće blokirati teretne dijelove graničnih prelaza. Blokade su prethodnih dana izazvale ozbiljne poremećaje u međunarodnom transportu i velike gubitke u privredi, koji se mjere stotinama miliona maraka.

U Beogradu je večeras održan sastanak prevoznika iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, sazvan nakon što je Evropska komisija najavila novu viznu strategiju. Tom strategijom profesionalni vozači kamiona prvi put su prepoznati kao posebna kategorija, što bi im trebalo omogućiti boravak u Šengen zoni duži od 90 dana u periodu od 180 dana.

Blokade su započete zbog primjene pravila prema kojem vozači iz zemalja Zapadnog Balkana ne mogu boraviti u Šengenu duže od 90 dana u okviru 180 dana, što u praksi znači da tokom godine ne mogu provesti više od šest mjeseci u Evropskoj uniji. Prevoznici upozoravaju da takva ograničenja, uz uvođenje dodatnih kontrola poput skeniranja lica i uzimanja otisaka prstiju, direktno ugrožavaju funkcionisanje međunarodnog transporta.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka najavio je da će 3. februara biti održan sastanak ministara zemalja Zapadnog Balkana sa predstavnicima Evropske komisije, povodom poremećaja u protoku robe izazvanih blokadama. Soreka je o novoj viznoj strategiji informisao predsjedavajuću Savjeta ministara BiH Borjanu Krišto.

Prevoznici iz BiH i Srbije poručuju da će ostati na blokadama dok ne dobiju konkretne garancije i zatražili su hitan sastanak sa premijerima Republike Srpske i Federacije BiH, kao i sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, kako bi se došlo do brzog i operativnog rješenja.

Vlada Republike Srpske je na sjednici koja je održana danas, 29. januara, donijela rješenje po kojem će zaključuje ugovor između Vlade RS i Rudnika i termoelektrane Ugljevik o prenosu prava na korištenje ovom preduzeću eksploatacionog polja Ugljevik-Istok 2.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da je na ovaj način ispunjeno obećano, te da je proces trajao godinu dana iako je prvobitno bilo najava da će biti završeno ranije.

“Postupak je morao da traje jer je bilo neophodno završiti niz različitih ekonomskih i pravnih radnji koje su sputavale to”, rekao je Đokić.

Na ovaj način su, dodao je, stečeni svi preduslovi da se postojeći rudnik u Ugljeviku proširi i na ležište Istok 2.

Ipak, treba dodati da na nije kompletno polje “Ugljevik-Istok 2”, ne samo u rukama RITE Ugljevika, već i Vlade Republike Srpske, jer je prema dogovoru sa preduzećem “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, četvrtina koncesije i dalje u njihovim rukama, a Vlada Srpske će morati da bi je povratila da izdvoji minimalno 60 miliona KM, koliko za 24 odsto koliko je ostalo da se otkupi traži Rašid Serdarov.

Protesti mještana
Na pitanje da li je dobio poziv na sastanak sa mještanima nekoliko ugljevičkih sela i načelnikom opštine Ugljevik, zbog velikog klizišta koje se dogodilo na obodu rudnika i koje je uništilo magistralni put do sela, a o čemu su “Nezavisne” izvještavale, Đokić je kazao da razumije mještane, da su u pravu i da su već preduzete određene radnje po tom pitanju.

“Neophodno je raditi na sanaciji tog stanja, kako bi se stvorili uslovi za normalan život ljudi na tom području. Znamo da se na tom području vrši kontinuirana eksploatacija, da se područje sa koga se kopa ugalj širi i da će u nekoj budućnosti doći do dodatnog proširenja koje će zahvatiti ta domaćinstva, ili neko drugo područje. Dali smo određene instrukcije i zahtijevamo da se sprovedu sve radnje kako bi se sanirali svi problemi i stvorili normalne uslove za život”, poručio je resorni ministar.

Najavio je da će biti održan sastanak sa rukovodstvom opštine i RITE Ugljevik.

“U ovu aktivnost već je uključeno i Javno preduzeće ‘Putevi Republike Srpske’ jer ono treba da učestvuje u sanaciji oštećenog regionalnog puta i mi iz Vlade insistiramo da se to završi”, naglasio je Đokić.

Sastanak delegacije Republike Srpske sa ministrom inostranih poslova Izraela Gideonom Sarom u Jerusalimu još je jedna potvrda iskrenog prijateljstva Republike Srpske i Države Izrael, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Dodik je naveo da su tokom razgovora razmatrani bezbjednosni izazovi sa kojima se suočavaju oba naroda, kao i potreba da se istina o istoriji i stradanju sačuva od zaborava i zloupotrebe. Prema njegovim riječima, zajednički je istaknuta važnost borbe protiv antisemitizma i svih oblika ekstremizma koji ugrožavaju mir i slobodu naroda.

On je ocijenio da se srpski i jevrejski narod međusobno razumiju, jer znaju koliko je visoka cijena slobode i koliko je važno braniti pravo na opstanak. Dodik je poručio da Republika Srpska ostaje pouzdan prijatelj Izraela i da se prijateljstvo, posebno u teškim vremenima, ne mjeri riječima, već djelima.

Govoreći o Evropskoj uniji, Dodik je rekao da će se ona morati suočiti sa činjenicom da je Republika Srpska partner, naglasivši da Srpska nije za rušenje mira u BiH, ali ni za oduzimanje prava zagarantovanih Dejtonskim mirovnim sporazumom. Dodao je da je neophodno vratiti nadležnosti koje su, kako je naveo, oduzete, uključujući vojsku, graničnu policiju i obavještajnu službu, te ukinuti sudove na nivou BiH.

Dodik je izrazio uvjerenje da će u narednom periodu sve više izraelskih privrednika dolaziti u Republiku Srpsku i otvarati nove pogone, ističući da je Srpska bezbjedno okruženje i da u njoj nikada nije zabilježen nijedan slučaj antisemitizma. On je podsjetio da Republika Srpska jednako obilježava stradanje srpskog i jevrejskog naroda u Jasenovcu i drugim stratištima.

Ministar inostranih poslova Izraela Gideon Sar izjavio je da je u Jerusalimu održao odličan sastanak sa v.d. predsjednika Republike Srpske Anom Trišić Babić i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, te da im je zahvalio na prijateljstvu i podršci. Sar je naveo da su razgovarali i o zajedničkoj prijetnji radikalnog islamizma u njihovim regionima.

On je istakao da Izrael cijeni promociju sjećanja na Holokaust, posebno u kontekstu rastućeg antisemitizma u Evropi i BiH, te poručio da su Srbi istinski prijatelji jevrejskog naroda i Države Izrael.

U delegaciji Republike Srpske u Izraelu, osim Dodika i Trišić Babić, nalazi se i srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.