VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Mediji u BiH: Bečić i Erdogan govornici u Potočarima

    Mediji u BiH: Bečić i Erdogan govornici u Potočarima

    Predsednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić jedan je od planiranih govornika na 26. godišnjici zločina nad Bošnjacima u Srebrenici, objavio je Politički.ba na osnovu uvida u spisak govornika.


    Osim njega, organizatori su predvideli i obraćanje ambasadora SAD u Bosni i Hercegovini Erika Nelsona, predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, predsednika Hrvatske Zorana Milanovića, ministra spoljnih poslova Irana Džavada Zarifa, predsednika Tribunala u Hagu Karmela Ađijusa, ministra spoljnih Severne Makedonije Bujara Osmanija, komesara za proširenje Evropske unije Olivera Varhejija i drugih.

    Većina ovih govornika obratiće se posredstvom video linka.

    Prema spisku govornika u koji je Politički.ba imao uvid, okupljenima u Potočarima će se obratiti član Predsedništva BiH Šefik Džaferović.

  • Lajčak objasnio međusobnu povezanost “Zapadni Balkan i EU su jedna porodica”

    Lajčak objasnio međusobnu povezanost “Zapadni Balkan i EU su jedna porodica”

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak poručio je danas da su Zapadni Balkan i EU jedna porodica koja se suočava sa istim izazovima.

    Zbog toga je, kako je istakao na forumu u Dubrovniku, važno da dijele iste norme i vrijednosti.

    – Zapadni Balkan i EU su jedna porodica. Duboko smo povezani i ova integracija će se još više povećavati. S obzirom da smo međusobno povezani, suočavamo se sa istim izazovima. Zato je toliko važno da dijelimo iste norme i vrijednosti – naveo je Lajčak u objavi na Tviteru.

  • Komemoracija u Srebrenici u atmosferi pritiska na Srbiju i Republiku Srpsku

    Komemoracija u Srebrenici u atmosferi pritiska na Srbiju i Republiku Srpsku

    U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari sutra će biti održana 26. po redu centralna komemoracija žrtvama zločina nad Bošnjacima stradalim u građanskom ratu u BiH, u dijelu regiona i međunarodne zajednice okarakterisan kao genocid, koji zvanični Beograd i Banjaluka ne priznaju.

    Centralnoj komemoraciji prethodilo je niz manifestacija među kojima i prenošenje posmrtnih ostataka 19 novih žrtava, koje će sutra biti pokopane u spomen-kompleksu u Potočarima, gdje će biti klanjana kolektivna dženaza.

    Ova tradicionalna manifestacija, koja po pravilu svake godine, osim prošle kada je izostala zbog korona virusa, okuplja zvaničnike i predstavnike međunarodne zajednice ove godine se odvija u atmosferi pojačanog pritiska na Republiku Srpsku i Srbiju da priznaju da se u Srebrenici dogodio “genocid” i prečutkivanja da se u srednjem Podrinju, tokom posljednjeg rata stradalo je više od 3.500 Srba, a kojima je 7. jula održan pomen u Bratuncu, kome su prisustvovali samo zvaničnici Republike Srpske, Srbije i delegacije i predstavnici borackih organizacija.

    Zbog usvajanja Rezolucije o stradanju Srba u 20. vijeku, bošnjački predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, danas su bojkotovali komemorativnu sjednicu Skupštine opštine Srebrenica, posvećenu odavanju počasti svim žrtvama minulog rat, koja se od 2007. godine održavala 10. jula.

    Ovogodišnje obilježavanje zločina nad Bošnjacima u Potočarima, dolazi nedugo što su, najprije Crna Gora, a potom i Priština usvajili rezoluciju o priznavanju i kažnjavanju negiranja genocida, a vlasti u Beogradu ne isključuju mogućnost usvajanja istih rezolucija i u parlamentima Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

    Od odlazećeg predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Incka, Bošnjaci očekuju da na kraju svog mandata iskoristi svoja tzv. bonska ovlašćenja i nametne zakon o zabrani negiranja “genocida”.

    Republika Srpska, Srbi u BiH i Srbija prihvataju da se na području Srebrenice tokom protekog građanskog rata dogodio veliki zločin, ali i ne i genocid s namjerom da se srpski narod označi kao genocidni.

    Za Republiku Srpsku i Srbiju neprihvatljivo je i minimiziranje srpskih žrtava na tom i drugim područjima na prostoru nekadašnje Jugoslavije tokom posljednjeg rata za čija stradanja gotovo da niko odgovarao u haškom tribunalu.

    Da se u Srebrenici nije dogodio genocid stava su mnogi u svijetu ugledni istoričari poput Gideona Grajfa, ali i predsjedavajuće sudijskog vijeća Priske Matinbe Nijamba koja je izdvojila svoje mišljenje u presudi generalu Ratku Mladiću, osuđenom za zločin navodnog genocida na području jedne opštine.

    Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995., na čijem čelu je izraelski istoričar Gideon Grajf, sačinila je Izještaj na više od 1.200 stranica u kojem se navode dokazi da se u srebreničkoj regiji nije dogodio genocid.

    U Izvještaju je utvrđeno i da je u Srebrenici stradalo ne više od 3.714 žrtava, a ne više od 8.000 kako to tvrdi bošnjačka strana i dio međunarodne zajednice i, prema Grajfu, taj broj treba da bude upisan u istoriju.

    Polemike o tome da li se u Srebrenici dogodio zločin ili “genocid” traju 26 godina, kao i pritisak na Republiku Srpsku i Srbiju da to prizna i zabrani njegovo negiranje kao i tvrdnje da je Repubike Srpska nastala na genocidu.

    Srbija je tokom tih 26 godina više puta pružala ruku pomirenja Bošnjacima koja nije prihvaćena, a iskreni pokušaj da do pomirenje dođe bio je i odlazak aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića u Potočare da se pokloni žrtvama, ali je tamo dočekan kamenicama.

    Ovaj napad na tada premijera Vučića nikada nije dobio sudski epilog, počinioci i nalogodavci nisu identifikovani, a o samom događaju ćutala je i međunarodna zajednica.

    Da bi dokazao da je ruka Srbije i dalje ispružena prema Bošnjacima, Vučić je napravio i korak više i poslije napada u Srebrenici u goste pozvao trojicu tadašnjih članova Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Mladena Ivanića, u Beograd, gdje im je ukazana dobodošlica.

  • Milačić: Usvajanje rezolucije o Srebrenici je prekrajanje istorije

    Milačić: Usvajanje rezolucije o Srebrenici je prekrajanje istorije

    Poslanik u Skupštini Crne Gore Marko Milačić izjavio je danas u Bratuncu na obilježavanju 29 godina od zločina nad srpskim narodom iz srednjeg Podrinja da ga je sramota što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Srebrenici, jer je to antisrpska politika i prekrajanje istorije.

    Milačić je podsjetio da je stranka Prava Crna Gora, na čijem je čelu, glasala protiv takve rezolucije, jer je jasno koja je njena svrha.

    “Vidimo sada u regionu, to je sistematska, dugoročna antisrpska politika i prekrajanje istorije”, rekao je Milačić.

    On je dodao da je Prava Crna Gora glasanjem protiv rezolucije jasno rekla da ne pristaje na diktate i falsifikovanje, kao što je to danas i pokazano obilježavanjem 29 godina od zločina nad srpskim narodom iz srednjeg Podrinja koji su od aprila 1992. do polovine januara 1993. godine počinile muslimanske snage.

    On se zahvalio premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću, koji je u svom obraćanju, pozdravio dolazak poslanika parlamenta Crne Gore na obilježavanje godišnjice staradanja Srba u Podrinju. “Želim da se zahvalim vama koji dajete istinsku kulturu sjećanja, jer često kada govorimo o kulturi sjećanja, to je uglavnom kultura selektivnog sjećanja”, rekao je Milačić.

    On je ocijenio da je selektivna kultura sjećanja gora od zaborava.

    “Želimo istinsko pomirenje, ne na bazi negiranja činjenica. Želimo istinski mir, ali ne na bazi falsifikata”, poručio je Milačić.

    Milačić je naglasio da je najbitnije graditi što čvršće odnose kod jednog naroda koji živi u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

  • Christian Schmidt: Onima koji gaje fantazije o mijenjanju granica poručujem da je gotovo

    Christian Schmidt: Onima koji gaje fantazije o mijenjanju granica poručujem da je gotovo

    Novoimenovani visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt učestvovao je na 14. Dubrovnik forumu na panelu “Međunarodna zajednica i Zapadni Balkan: Kako okončati karantenu?”.

    U svom je govoru, Schmidt poručio kako je za ozbiljniji napredak šest država Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji potrebno ukloniti nesuglasice i prepreke koje postoje među državama.

    Članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji treba ostati na političkoj agendi, koja je izgubila na snazi u proteklim godinama, i sada je vrijeme da to pitanje vratimo u politički fokus kako bi u narednim godinama uočili rezultate, rekao je Schmidt.

    “Kada pogledamo BiH, vidimo da unutarnji problem koji postoji nije između većine i manjine, nego problem između tri konstitutivna naroda, te ostalih. Kada iz današnje perspektive pogledamo Dejtonski sporazum, vidimo da bi se neki njegovi dijelovi mogli sročiti drugačije, no danas imamo Sporazum kakav je. Onima koji i danas gaje fantazije kako bi bilo dobro mijenjati granice ili stvoriti nove države, kažem da je gotovo”, kazao je Schmidt.

    On je naglasio kako je Evropskoj uniji ključno pitanje treba li zadržati šest država Zapadnog Balkana na okupu te među njima provesti djelimične integracijske procese koji bi mogli dovesti i do tzv. velikog Schengena.

    Postoji komparativna prednost u bivanju članom evropskih integracija, što se može oprimjeriti na programu COVAX-a, kazao je.

    “Sjedinjene Američke Države su u prošlosti u kritičnim trenucima napravili puno za Zapadni Balkan, nekada više nego Evropljani, kojima je trebalo više vremena za shvatiti što treba napraviti”, dodao je Schmidt.

    Posebno je upozorio na važnost ulaganja u mlađe generacije kroz obrazovanje, jer imaju potencijal ubrzavanja procesa pomirenja, kako u BiH tako u cijeloj regiji.

  • Uskoro stižu nove sankcije za korumpirane političare u BiH

    Nakon objave američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Erick Nelson da bh. politički lideri koji prosperitet građana i zemlje stavljaju iza vlastitog bogaćenja moraju biti spremni da se suoče s posljedicama, podijeljena su mišljenja analitičara.


    Jedni kažu da su sankcije jedini način da se dopre do svijesti nosilaca vlasti, dok drugi tvrde da je rješenje isključivo u rukama građana BiH.

    Američki ambasador u BiH je bio jasan – politički lideri, njihovi saradnici ili članovi porodica, koji učestvuju u koruptivnim radnjama, sada bi mogli postati predmet sankcija.

    Došlo je vrijeme, smatra Erik Nelson, da istinski nezavisno pravosuđe pozove na odgovornost pojedince ili interesne grupe, te da i međunarodna zajednica u žižu interesovanja stavi korupciju, koja prožima svaki segment bosanskohercegovačkog društva.

    ERIK NELSON, američki ambasador u BiH

    “Visok stepen korupcije te nesposobnost i nepostojanje volje pravosudnog sistema da istražuje, goni i adekvatno kažnjava počinioce koruptivnih radnjim rezultirali su dosad nezabilježenim odlivom znanja, jer građani svih generacija odlaze u zemlje u kojima njihov uspjeh ne zavisi od ličnih poznanstava, nego od njihovog vlastitog talenta i poštenog rada.”

    “Amerika ponovo pokušava da potvrdi ulogu svjetskog policajca, no sankcije u BiH nisu rješenje, posebno ako se selektivno provode. Rješenje je olovka u rukama glasača”, smatra analitičar Žarko Marković iz Banje Luke.

    Navodi da su Nikola Špirić i Milorad Dodik već na crnoj listi SAD-a, što im je u BiH donijelo uglavnom benefite.

    ŽARKO MARKOVIĆ, analitičar

    “Bilo bi loše uopšte da se SAD bave sankcijama prema našim političarima. Mi treba da se izborimo sa njima. Ali, ako bi do toga došlo bilo bi zanimljivo vidjeti da li je selektivan pristup, koji sigurno ne bi riješio nipta,
    već doveo do političkog trvenja”.

    TANJA TOPIĆ, analitičarka

    “Korupcija je toliko zahvatila sve nivoe vlasti, uključujući i sudsku, da je bez intervencija međunarodne zajednice nemoguće doprijeti do svijesti bh. političkih lidera, uz ocjenu da bi bilo poželjno da SAD i EU u ovom slučaju nastupe jedinstveno i odlučno. O moralnoj odgovornosti ne treba niko ni da razmišlja, tj. da će nekom od njih proraditi savjest. Mora reagovati međunarodna zajednica”.

    Nelson je zaključio da dopune američkog predsjednika Režimu sankcija za Zapadni Balkan, od 8. juna ove godine, jasno navode korupciju kao jedan od načina putem kojeg pojedinci predstavljaju prijetnju miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu područja ili država Zapadnog Balkana. Nije precizirao ko su pojedinci i kakve su potencijalne sankcije u slučaju BiH.

  • Višković: Stradanje Srba u Podrinju ostalo nekažnjeno

    Višković: Stradanje Srba u Podrinju ostalo nekažnjeno

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Bratuncu da je stradanje srpskog naroda u Podrinju u minulom ratu ostalo nekažnjeno, dok se Srbima sudi i za komandnu odgovornost.

    Višković je podsjetio da je za oko 3.500 srpskih žrtava presuđena jedna sramotna i ponižavajuća presuda.

    “Zakoljete dijete od 12 godina i za to budete osuđeni na 10 godina zatvora. To je malo i za saobraćajnu nesreću”, rekao je novinarima Višković koji u Bratuncu prisustvuje odavanju počasti stradalim Srbima iz srednjeg Podrinja.

    On je podsjetio da su Srbi osuđivani i na doživotne kazne zatvora.

    Višković je ocijenio da se sve nastoji podrediti 11. julu 1995. godine i stradanju Bošnjaka.

    Na groblju u Bratuncu danas je služen parastos za 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja koje su ubile muslimanske snage tokom proteklog rata, među kojima su i oni ubijeni na Petrovdan prije 29 godina u bratunačkim i srebreničkim selima.

  • Palmer više neće biti specijalac SAD za Balkan?

    Palmer više neće biti specijalac SAD za Balkan?

    Bajdenova administracija započela je velike kadrovske promene. Izaslanik Amerike za ovaj deo sveta ide u diplomatiju, novi ambasador SAD imenovan je za Kosovo, a uskoro stiže novi i u Crnu Goru


    Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena započinje velike kadrovske promene kada je reč o ljudima zaduženim za zapadni Balkan, saznaje Kurir!

    Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, najverovatnije više neće biti na toj poziciji. Prema saznanjima našeg lista, Palmer odlazi u diplomatiju, još uvek se ne zna tačno gde, a u opciji su ambasadorska mesta u Ljubljani, Zagrebu ili Nikoziji.

    Istovremeno, poziciju američkog ambasadora u Crnoj Gori izgubiće u septembru Džudi Rajzing Rajnke, a na njeno mesto verovatno dolazi Brajan Hojt Ji, nekadašnji zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Aziju.

    Ovih dana je imenovan novi ambasador SAD na Kosovu – na mesto Filipa Kosneta stiže Džefri M. Hovenijer.

  • Ulažu 100 maraka za fabriku od 100 miliona KM

    Ulažu 100 maraka za fabriku od 100 miliona KM

    Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ planira da sa kineskom kompanijom „BNBM” formira zajedničko preduzeće za izradu gipsanih ploča. Procijenjena vrijednost investicije je 50 miliona evra, a dvije kompanije će, za početak, u njeno osnivanje uložiti 100 maraka.


    Ugovorom o dugoročnoj saradnji između „RiTE Ugljevik” i „BNBM” Peking (Beijing New Building Materials Public Limited Company), koji tek treba da razmatra Skupština akcionara RiTE, predviđeno je da dvije kompanije osnuju zajedničko preduzeće sa poslovnim nazivom „BNBM Eastern Europe doo Ugljevik“.

    Planirana vrijednost investicije je 50 miliona evra, pri čemu će jedan dio investicije ugovorne strane uložiti kroz svoje uloge kapital u to preduzeće, a preostali dio bi bio obezbijeđen kroz aranžmane finansiranja.

    Ugovorom je predviđeno da 90 odsto kapitala u toj firmi ima kineska kompanija, a 10 odsto RiTE „Ugljevik“.

    „Početni osnovni akcijski kapital buduće fabrike bi iznosio 100 KM, od čega bi „BNBM“ uložio 90 KM, a RiTE “Ugljevik“ 10 KM. Dalje povećanje osnovnog akcijskog kapitala buduće fabrike bi se izvršavalo na osnovu odluka Skupštine članova društva o povećanju osnivačkog kapitala buduće fabrike“, navedeno je u ugovoru u koji je u posjedu CAPITAL-a.

    Planirano je da buduća fabrika bude izgrađena unutar kompleksa RiTE „Ugljevik“ na osnovu ugovora o kupoprodaji zemljišta RiTE.

    Takođe, RiTE bi se ovim ugovorim obavezala da pruži svu pomoć novoj firmi kako bi dobila najpovoljniju cijenu za snabdijevanje vodom i strujom.

    Ugovor o dugoročnoj saradnji između RiTE „Ugljevik” i „BNBM” Pekinga u sklopu koga je izjava o pridržavanju razmatraće Skupština ancionara preduzeća na sjednici zakazanoj za 23. jul.

    Direktor RiTE Čedomir Stojanović rekao je nedavno da bi nova fabrika po kapacitetu bila među najvećim u Evropi te da je planirano da ona bude izgrađena na rudničkom odlagalištu na površini od 125.000 metara kvadratnih i da zapošljava oko 100 radnika.

    “Ova fabrika, koja bi trebalo da sa radom počne najkasnije za godinu dana, bila bi od ogromnog značaja, ne samo za Ugljevik nego i cijelu regiju, pa i Republiku Srpsku”, rekao je Stojanović.

  • Blokirana izrada “kovid” pasoša

    Blokirana izrada “kovid” pasoša

    BiH je sredinom juna krenula u proceduru izrade “kovid” pasoša koji će važiti i u Evropskoj uniji, ali izdavanje digitalnih sertifikata neće početi, kako je prvobitno planirano do kraja ovog mjeseca, potvrđeno je “Glasu Srpske”.

    U Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje je zaduženo za ovo pitanje, potvrdili su da je došlo do zastoja, ne navodeći šta je konkretan problem, ali su potvrdili i da sadašnja situacija ukazuje na to da izdavanje “kovid” pasoša neće početi krajem jula.

    Prema informacijama iz tog resora zbog određenih zastoja nije realno da prvi digitalni sertifikati budu izdati krajem jula. Tvrde i da rade na rješavanju svih prepreka koje su se pojavile te da će, kada “kovid” pasoši budu spremni za izdavanje, o tome obavijestiti javnost.

    Te informacije za “Glas Srpske” je potvrdio zamjenik ministra civilnih poslova BiH Siniša Ilić te naglasio da je sada nezahvalno prognozirati kada će prvi “kovid” pasoši biti spremni za izdavanje.

    Podsjetio je da je održano nekoliko nekoliko sastanaka u vezi sa ovim sa predstavnicima nadležnim institucija na svim nivoima vlasti u BiH i da se razgovori nastavljaju. Ilić je podvukao da traže najbolje idejno rješenje i put kako ga sprovesti u djelo.

    • Određene smjernice su dogovorene i postoje zamisli na koji način bi to trebalo sprovesti u djelo da bi funkcionisalo. U ovom momentu sigurno možemo reći da ćemo imati “kovid” pasoše i da to neće izostati, ali sada je nezahvalno izlaziti u javnost sa konkretnim datumima. Nije nemoguće da to bude i u julu ili avgustu. Uglavnom radimo na tome i stvar je tehnike kako to izvesti – istakao je Ilić i dodao da je jedna od zamisli da to ide preko baza koje ima Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH.

    I iz IDDEEA su ranije kazali da su preduzete sve aktivnosti u saradnji sa ministarstvom te je pripremljen prijedlog odluke o zaduženju Agencije za tehničku obradu i vođenje evidencije o izdatim “kovid” potvrdama. Prema njihovim riječima, prijedlog je upućen na konsultacije i dobijanje potrebnih saglasnosti da bi odluka bila usvojena u Savjetu ministara.

    • U navedenoj odluci pripremljen je prijedlog tehničkog rješenja koji se odnosi na sistem izdavanja digitalne “kovid” potvrde, njen izgled i sadržaj, kao i nadležnosti institucija u BiH u postupku izdavanja digitalne “kovid” potvrde. Navedeno rješenje je zasnovano na tehničkim sistemima uspostavljenim na nivou EU – pojasnili su u Agenciji.

    “Kovid” pasoši će, kako ističu domaći i strani zvaničnici, olakšati putovanje izvan zemlje u uslovima pandemije virusa korona, uključujući i zahtjeve država EU koje nemaju jedinstven stav prema određenim vrstama vakcina protiv virusa korona.

    Svrha

    Digitalni “kovid” sertifikat EU počeo je da funkcioniše od početka jula i omogućava građanima Unije da se kreću između zemalja. Svrha sertifikata je da omogući kretanje, bez potrebe ograničenja, za one koji su vakcinisani, imaju nedavni negativni rezultat testa na “kovid 19” ili su se nedavno oporavili od bolesti. Priznaju ga sve članice EU, kao i druge evropske zemlje poput Islanda, Norveške i Švajcarske.