Kategorija: Hronika

Prava drama odigrala se u strogom centru Banjaluke kada je A. M. pustio svog psa da ujede policajca, koji je tom prilikom zadobio povrede, potvrđeno je za Srpskainfo.
Ovaj Banjalučanin je prvo zaustavljen prilikom kontrole saobraćaja.

U PU Banjaluka su rekli da su obavili kriminalsitičku obradu A.M. iz Banjaluke, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična djela „Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje“ i „Nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga“.

– Prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policajci su u ulici Kralja Petra I Karađorđevića izvršili zaustavljanje i kontrolu automobila „tojota“ kojim je upravljaoA.M. i koje je odbio da se podvrgne ispitivanju na prisustvo opojnih droga. Tokom kontrole A.M. je iz pomenutog automobila pustio psa koji je njegovo vlasništvo, a koji je potom ugrizao za nogu policajca, usljed čega je policijski služnbik zadobio tjelesne povrede – rekla je portparol PU Banjaluka Milana Stojanović.

Policijskom službeniku je ukazana ljekarska pomoć na Univerzitetskom – kliničkom centru Republike Srpske.

Na osnovu naredbe sudije Osnovnog suda u Banjaluci, a uz prethodnu saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, izvršen je pretres stana koji koristi A.M. kojom prilikom je pronađena i oduzeta određena količina marihuane.

Sve mjere i radnje preduzete su pod nadzorom dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta protiv A.M. slijedi dostavljanje izvještaja o počinjenim krivičnim djelima Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

Žena koju je jutros udario automobil u Banjaluci zadobila je povredu glave, kuka i koljena i transportovana je u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, rečeno je Srni u banjalučkom Domu zdravlja.

Povrijeđena je u svjesnom stanju. Nakon što je zbrinula ekipa hitne pomoći, prevezena je u UKC na dalju dijagnostiku.

Saobraćajna nezgoda dogodila se u 7.45 časova kod kružnog toka na Bulevaru cara Dušana.

U banjalučkoj Policijskoj upravi Srni je rečeno da je povrijeđeno lice čiji su inicijali B.R. kada ga je udario automobil “reno”.

Bosna i Hercegovina je postala utočište za strane osuđenike, ali i država bjegunaca.
U prilog ovome govori činjenica da trenutno postoje brojni slučajevi da oni koji su osuđeni na zatvorske kazne ili protiv kojih se vode određeni sudski ili krivični postupci u njihovim matičnim državama, spas od odlaska iza rešetaka pronađu u BiH, dok su sa druge strane pojedinci iz BiH iskoristili istu mogućnost, tj. dvojno državljanstvo da napuste bh. teritoriju i da na taj način izbjegnu eventualnu zatvorsku kaznu.

Posljednji u nizu ovakvih slučajeva je Branimir Glavaš, nekadašnji hrvatski političar, koji je prije nekoliko dana napustio Hrvatsku i pobjegao u BiH, a nakon što ga je Županijski sud u Zagrebu u oktobru ove godine nepravosnažno osudio na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina nad Srbima iz Osijeka iz 1991. godine.

Glavaš je, nakon što je objelodanio da se nalazi u BiH, napisao da “nema namjeru odslužiti ni jednog dana u zatvoru i da nije pobjegao u BiH, već otišao, te da ima dvije putovnice” (njegovi roditelji su iz mjesta Drinovci u BiH). U ovom slučaju riječ je o ponovljenom suđenju Glavašu, jer je, podsjećanja radi, za zločin nad osječkim Srbima, on sa još nekoliko osoba prvo bio osuđen 2009. godine, ali je i tada, prije nego što mu je presuda izrečena, takođe došao u BiH, a kaznu je služio i u Mostaru.

Bosanskohercegovačko porijeklo bilo je spas i za braću Mamić, Zdravka i Zorana. Bivši čelnici zagrebačkog fudbalskog giganta Dinama sklonili su se od hrvatskog pravosuđa u BiH, nakon što su osuđeni na zatvorske i novčane kazne.

Zdravko Mamić je u BiH od 2018. godine, kada je osuđen na šest i po godina zatvora za izvlačenje više od 15 miliona evra iz GNK Dinamo, a njegov brat Zoran osuđen je na četiri godine i osam mjeseci zatvora. Mamići su državljanstvo BiH dobili zahvaljujući tome što su im roditelji rođeni u BiH. A, iako je Hrvatska tražila izručenje, do toga nije došlo, zahvaljujući međunarodnim sporazumima dvije države.

Pored ovih, postoje i primjeri onih koji su iz istog razloga napustili BiH.

Takav primjer je bivši general Vojske Republike Srpske Milomir Savčić. Protiv njega se vodi postupak pred sudom za zločine u Srebrenici. Optužnica je podignuta u januaru 2021. godine, kada se Savčić izjasnio da nije kriv.

Tokom trajanja ročišta, Savčiću je bilo ograničeno kretanje na BiH, uz privremeno oduzimanje svih putnih isprava (pasoš BiH, putne isprave Srbije i lične karte), te mu je bilo zabranjeno izdavanje novih pasoša, kao i korištenje lične karte za prelazak granice. Međutim, nakon što je izdat nalog za njegovo privođenje, Savčić je nestao, zbog čega je Sud BiH za njim raspisao međunarodnu potjernicu. Spekuliše se da je već duže vrijeme u Srbiji.

Ista država je godinama sigurno mjesto i za Novaka Đukića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske. Njemu je Sud BiH 12. juna 2009. izrekao prvostepenu presudu za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva (Tuzlanska kapija), kojom je osuđen na 25 godina zatvora. Drugostepenom presudom Đukiću je kazna smanjena na 20 godina, ali je uoči izricanja te presude otišao na liječenje u Beograd i nije se vratio. Zbog toga je 2014. godine Sud BiH i za njim raspisao međunarodnu potjernicu.

Pravosudnim organima BiH, više od godinu dana, nedostupan je i Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa Armije RBiH, koji je pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnih zločina nad Srbima na području Ozrena i Vozuće. On je za ovo krivično djelo osuđen u aprilu 2022. godine, ali nikada nije došao na izdržavanje kazne, jer je otputovao na liječenje u Tursku. Od tada mu se gubi svaki trag. BiH je zatražila njegovo izručenje od Turske, a Sud BiH je, 28. novembra 2022. godine, izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom.

BiH ima potpisane sporazume o ekstradiciji sa više od 50 država svijeta, a one se obavljaju na osnovu Evropske konvencije o ekstradiciji od 13. decembra 1957. godine, kao i po osnovu Zakona o međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima.

Tako, na primjer, prema članu 40. Zakona o međunarodnopravnoj pomoći, BiH ne izručuje svoje državljane “ako međunarodnim ugovorom koji dozvoljava izručenje svojih državljana nije drugačije određeno”.

Upravo to je omogućilo da BiH ne izruči Mamića, jer krivično djelo za koje je on osuđen u Hrvatskoj nije definisano na isti način i u BiH.

Dragan Nešković, vlasnik benzinskih pumpi, izjasnio se u Osnovnom sudu u Bijeljini da nije kriv za zlostavljanje radnika N.Č.

Iz Osnovnog suda u Bijeljini potvrdili su za Srpskainfo da je predmet protiv Neškovića ustupljen drugom sudiji koji će zakazati početak suđenja.

Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini u septembru je podiglo optužnicu protiv Dragana Neškovića, zbog napada na radnika koji je prijavljen u avgustu prošle godine u Bijeljini.

Osnovni sud u Bijeljini je optužnicu potvrdio u oktobru ove godine.

Nešković se tereti za krivično djelo zlostavljanja na radu.

Prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske za ovo krivično djelo zaprijećena je maksimalna kazna od dvije godine zatvora, dok se može izreći i novčana kazna.

Inspekcija kaznila Neškovića
Vladimir Dragičević, advokat napadnutog radnika N.Č, izjavio je za Srpskainfo da je odluka Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini o podizanju optužnice bila očekivana.

– U narednom periodu očekujemo zakazivanje suđenja koje će nadamo se rezultirati osuđujućom presudom – izjavio je Dragičević.

On je podsjetio da je podizanje optužnice protiv vlasnika benzinskih pumpi “Nešković” snažna poruka za sve druge radnike koji prolaze kroz identične situacije.

– Radnici bi u skladu sa zakonom trebali prijavljivati svaki vid zlostavljanja na radu, jer se jedino na taj način može stati u kraj ovakvim krivičnim djelima – dodao je advokat Dragičević.

Advokat napadnutog radnika još ranije je potvrdio da je zbog konkretnog slučaja inspekcija kaznila Neškovića i to sa 7.000 maraka.

– Radna inspekcija kaznila je Dragana Neškovića sa 7.000 maraka, jer je N.Č. radio bez ugovora o radu – potvrdio je advokat Dragičević za Srpskainfo.

Istovremeno, advokat je potvrdio da su u toku parnični postupci protiv vlasnika benzinskih pumpi zbog kršenja prava radnika, odnosno rada bez ugovora i napada, u kojima se traži odgovarajuća naknada.

Snimak
Podsjetimo, u avgustu prošle godine na Facebook stranici “Crna lista poslodavaca Republike Srpske” objavljen je video-snimak nadzorne kamere sa Nešković pumpe u Bijeljini na kojem je zabilježen napad na radnika i ponižavajuće ponašanje Dragana Neškovića. Vlasnik benzinskih pumpi je nakon objavljivanja snimka negirao da je on napao radnika, međutim tokom istrage utvrđeno je da postoji dovoljno dokaza da se radilo upravo o Neškoviću, te je tužilaštvo podiglo optužnicu protiv njega.

Na snimku se jasno vidjelo da muškarac istrčava za radnikom i gađa ga najvjerovatnije čašom, nakon čega ispred objekta tjera muškarca da se skine go do pasa, odnosno da skine radnu majicu. Nakon toga je nesrećni radnik otjeran.

Snimak je objavio administrator Fejsbuk stranice Dražan Pejaković, koji je medijima potvrdio identitet radnika, kao i to da je radnika napao vlasnik Nešković pumpe zbog čega je potražio i pravnu pomoć.

Nešković je u odvojenom postupku već novčano kažnjen zbog propusta u radu i to sa 7.000 maraka, jer je napadnuti radik radio bez ugovora o radu.

U Republičkom javnom tužilaštvu otvoren je predmet kojim je, uz još nekoliko osoba, obuhvaćen i Zoran Džida, predsjednik Okružnog suda u Bijeljini, potvrdio je izvor “Nezavisnih novina”.

Naš sagovornik, blizak pravosuđu, ističe da su ovom tužilaštvu Džida i još nekoliko lica prijavljeni više puta, ali ne zna šta se s tim na kraju desilo, odnosno kakvu je odluku Tužilaštvo donijelo.

“Ne znam, možda su čak neke od njih i odbačene. Ali, sa sigurnošću vam mogu reći da su te prijave otišle ka Tužilaštvu. Znam takođe i da tu nije prijavljen samo Džida, ali je on svakako najzanimljiviji u odnosu na ostale, s obzirom na funkciju koju godinama obavlja”, otkriva naš izvor, koji je insistirao na anonimnosti.

Za šta je tačno Džida prijavljen, pokušali smo saznati i iz Tužilaštva, ali konkretan odgovor nismo dobili.

Ipak, potvrđeno nam je da je, uvidom u evidencije koje vodi Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva, utvrđeno da je ovo odjeljenje postupalo po pet prijava protiv više lica, od kojih je jedan od prijavljenih i Zoran Džida, a zbog krivičnih djela povreda zakona od strane sudije ili javnog tužioca, izvršenje krivičnog djela u sastavu kriminalnog udruženja u vezi sa krivičnim djelima povreda zakona od strane sudije ili javnog tužioca i neizvršenje sudske odluke.

Kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno iz Republičkog javnog tužilaštva, za tri prijave donesena je naredba da se protiv Zorana Džide i drugih neće provoditi istraga jer ne postoji sumnja da su prijavljeni učinili krivično djelo.

Četvrta i peta prijava, kojima su prijavljeni Džida i još nekoliko lica, spojene su u jedan predmet.

“On je otvoren i u fazi je provjera, odnosno prikupljanja potrebnih informacija i obavještenja”, rečeno nam je iz Republičkog javnog tužilaštva, iz kojeg ostale detalje nisu navodili.

Džida, s druge strane, tvrdi da je on tu zapravo svjedok, te da nema šta komentarisati niti iznositi činjenice ni podatke koji se odnose na taj predmet.

“To je predmet koji se radi i Tužilaštvo će vam sve reći protiv koga je. To nisam samo ja, to je vijeće koje je donijelo jednu odluku. Mi smo svjedoci u tom predmetu”, ponovio je Džida u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kada smo mu, ipak, saopštili šta su nam rekli iz Tužilaštva, te da je postojalo pet prijava, on je naveo da prijave podnosi svako kome padne na pamet. On nam je, ipak, dao nešto više informacija o razlozima na koje se prijava odnosi.

Precizirao je, naime, da je riječ o jednoj sudskoj odluci, koja, kako tvrdi, nikome nije proizvela nikakvu štetnu posljedicu.

“Ta naša odluka nije imala nikakvog efekta na oštećenje nekih drugih prava”, rekao je Džida, koji je potvrdio da će sarađivati sa nadležnim tužilaštvom ukoliko u ovom predmetu dobije status osumnjičenog.

Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH imenovao je 21. septembra 2015. godine Zorana Džidu za predsjednika Okružnog suda u Bijeljini.

Poznati srpski glumac Žarko Laušević preminuo je u 64. godini poslije kratke i teške bolesti. Datum i mjesto sahrane biće naknadno saopšteni.

Karijera Žarka Lauševića bila je karijera koju bi svako poželio.

Bilo da je igrao glavnu ulogu ili epizodu, Lauševićevi likovi redovno su ulazili u antologije najboljih glumačkih ostvarenja.

Već 1982, sa 22 godine, dobio je prvu filmsku ulogu i od tada je svake sezone imao neku filmsku, televizijsku ili pozorišnu premijeru.

Rođen je 19. januara 1960. godine na Cetinju. Diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, a bio je član Јugoslovenskog dramskog pozorišta.

Ulogom u filmu Progon debitovao je na filmu 1982. godine. Iste godine ostvario je značajne uloge u filmovima Savamala i Direktan prenos. Veliku slavu doživio je sa jednom od glavnih uloga u TV seriji Sivi dom (1984).

Igrao je uloge u više od dvadeset filmova i televizijskih serija, među kojima su: Šmeker (1985), Svečana obaveza (TV) (1986), Dogodilo se na današnji dan (1987), Oficir s ružom (1987), Braća po materi (1988), Boj na Kosovu (1989), Original falsifikata (1991), Bolje od bjekstva (1993), Kaži zašto me ostavi (1993), Nož (1999).

Poslije više od decenije pauze vraća se na veliko platno ulogom ikonopisca Save u filmu Tajna nečiste krvi (2012). Nakon toga, niže uloge u filmovima Smrdljiva bajka (2015) i Senke nad Balkanom (2017) gde tumači princa Đorđa Karađorđevića.

TV publici predstavio se 2018. godine maestralnom ulogom Aćima Katića i seriji Koreni. Igrao je i u Državnom službeniku (2019-2020), Ime naroda (2020), Aleksandar od Јugoslavije (2021), Kalkanski krugovi (2021), Vreme zla (2021), Leto kad sam naučila da letim i Heroji (2022) i Heroji Halijarda gde tumači Kostu Јovića (2023).

Dobitnik je brojnih nagrada počev od Zlatne arena u Puli za najbolju mušku ulogu u filmu Oficir s ružom, 1987. godine, “Cara Konstantina” u Nišu iste godine, kao i nagrada Grad teatar i “Zoran Radmilović” za ulogu Kanjoša Macedonovića (1989), vlasnik je Grand-pri Naisa (2016) i Zlatne antene (2019).

Na području Brčkog i Bijeljine istražioci SIPA sprovode veliku akciju kodnog naziva ”Divič” na čijoj su meti službenici Uprave za indirektno opoprezivanje (UIO), Granične policije i PU Banjaluka zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa preko granice propuštali krijumčarenu robu!

U SIPA navode da su u toku pretresi na više okacija u Brčkom, a sprovode se po nalogu Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH.

U SIPA navode da su pretresi započeti jutros u više poslovnih i stambenih objekata i pokretnih stvari u Brčkom i Bijeljini, koje je koristilo 11 osumnjičenih osoba. Kako saznajemo pretresaju se i službene kancelarije i objekti.

”Osumnjičeni se dovode u vezu da su s ciljem ostvarenja protivpravne imovinske koristi organizovali grupu za organizovani kriminal čiji su članovi kontinuirano i u dužem vremenskom periodu provodili aktivnosti koje su se odnosile na krijumčarenje i prevoz razne robe bez porijekla preko državne granice sa područja Republike Srbije u Bosnu i Hercegovinu i obratno”, navode u SIPA.

Dodaju da je roba mahom išla preko graničnog prelaza Popovi (Pavlovića most).

”Tom prilikom izbjegavane su mjere carinske kontrole na način da su osumnjičeni davali novac pripadnicima njihove grupe za organizovani kriminal, carinskim službenicima na Graničnom prelazu Popovi (Pavlovića most), policijskim službenicima Granične policije BiH i policijskim službenicima PU Bijeljina, koji su neizvršavanjem svojih službenih dužnosti bez kontrole propuštali vozila sa krijumčarenom robom bez validnih računa i na taj način su obezbjeđivali nesmetano krijumčarenje robe u BiH, bez carinskog evidentiranja i plaćanja uvoznih dažbina”, navode u SIPA.

Dodaju da je grupa osumnjičena da su počinili krivična djela organizovani kriminal, krijumčarenje, ѕloupotreba položaja ili ovlaštenja, nesavjestan rad u službi, davanje dara i drugih oblika koristi i primanje dara i drugih oblika koristi iz Krivičnog zakona BiH. Takođe na teret im se stavljaju krivična djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja i primanje mita iz Krivičnog zakonika Republike Srpske.

”Pretresi se vrše po nalogu Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH u saradnji sa policijskim službenicima MUP-a Republike Srpske i policijom Brčko distrikta”, saopštila je SIPA.

O konačnom ishodu akcije ”Divič” javnost će biti informisana naknadno, po završetku planiranih aktivnosti.

Jedanaest uhapšenih lica u akciji “Kod” predati su jutros u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo koje će, nakon ispitivanja, odlučiti o prijedlogu za određivanje pritvora.

Kako ekskluzivno saznaje ATV u akciji su uhapšeni: Igor Cicović, Danilo Cicović, Đorđe Cicović, Boris Mitrović Gilmar, Еmina Mašić, Dalibor Bambarez zvani Bambi, Milan Međo, Dragomir Pandurević, Bojan Rističević, Đorđe Milić, Danijel Stjepandić, Aleksandar Hršum, Boris Kravljača i Peđa Spajić.

Inače, većina uhapšenih ima bogate policijske dosijee, a dio njih se dovodi u vezu sa kriminalnom grupom Darka Еleza.

Iz PU Istočno Sarajevo saopšteno je da su u okviru akcije ”Kod” izvršeni pretresi na 27 lokacija na području Istočnog Novog Sarajeva, Istočne Ilidže, Pala, Istočnog Starog Grada, Banja Luke i Kantona Sarjevo.

Akcija usmjerena na grupu koja se sumnjiči da je već duži vremenski period na području Istočnog Sarajeva dogovarala kupovinu, distribuciju i novčanu isplatu različitih vrsta droga (kokain, heroin, marihuana, amfetamin, ekstazi i drugo), te na taj način počinili krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga. Protivpravna imovinska korist stečena izvršenjem ovog krivičnog djela iznosi 2.750.000 KM.

Akciju ”Kod” sproveli su PU Istočno Sarajevo i Uprava za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske u saradnji sa Еuropolom i Okružnim javnim tužilaaštvom u Istočnom Sarajevu.

U akciji “Kode”, uhapšeno je 15 osoba koje sumnjiče za šverc droge koje terete da su trgovinom narkoticima probavili imovinska korist od 2,7 miliona maraka.

Kako je saopšteno iz PU Istočno Sarajevo, u toku su pretresi na 27 lokacija, na području Istočnog Novog Sarajeva, Istočne Ilidže, Pala, Istočnog Starog Grada, Banjaluke i Kantona Sarjevo.

Pretresi se vrše po naredbama Okružnog suda Istočno Sarajevo i nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.

“Grupa se sumnjiči da je već duži vremenski period na području Istočnog Sarajeva dogovarala kupovinu, distribuciju i novčanu isplatu različitih vrsta droga ( kokain, heroin, marihuana , amfetamin, ekstazi i drugih supstanci za proizvodnju opojnih droga), te na taj način počinili krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga. Protivpravna imovinska korist stečena izvršenjem ovog krivičnog djela iznosi 2.750.000KM”, navode iz policije.

Pripadnici ove Uprave zajedno sa Upravom za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske, a u saradnji sa Europolom realizuju višemjesečnu akciju kodnog naziva “Kode”.