Dosadašnje informacije pokazuju da krijumčari migranata u nekim slučajevima uzimaju i milione maraka i da je ova vrsta krivičnih djela za bande postala unosan “biznis”, što znači da pravosuđe i policijske agencije u BiH moraju ući u snažniju borbu protiv trgovine ljudima.
O zastupljenosti ove problematike svjedoči podatak da gotovo nema dana, a da Tužilaštvo BiH ili neka od policijskih agencija ne saopšti da je zabilježen ovakav slučaj, pa smo tako o dva takva primjera svjedočili u četvrtak.
Tada je, naime, Granična policija BiH saopštila da su njihovi pripadnici, radeći na sprečavanju nezakonitih migracija preko BiH, 22. maja uhapsili četvoricu državljana BiH koji su pokušali da prokrijumčare 21 stranog državljanina.
Krijumčarenja su otkrivena prilikom kontrole četiri vozila, bh. nacionalnih oznaka, a koja su kontrolisana na području Gradiške i Kozarske Dubice.
“Privremeno su oduzeta četiri vozila i drugi dokazni materijali. Krijumčareni strani državljani nisu imali identifikacione dokumente, a u upitniku za migrante su izjavili da dolaze iz Bangladeša (19) i Pakistana (dva)”, naveli su iz Granične policije BiH i dodali da će protiv osumnjičenih biti dostavljen izvještaj Tužilaštvu BiH.
Iz Tužilaštva BiH su, samo nekoliko sati ranije, govoreći o odvojenom predmetu, saopštili da su nakon hapšenja zatražili određivanje pritvora za državljanina Nizozemske, nastanjenog u Maroku, a rođenog u Iraku, koji se zove Karwan Kader Hmawmein (57), a pao je u akciji “Istok-Tigris”.
“On je pod istragom Tužilaštva BiH i domaćih i međunarodnih partnerskih institucija i agencija, i osumnjičen je da je zajedno sa drugim osobama učestvovao u dovođenju velikog broja državljana Iraka u BiH, koji su nakon toga iz BiH bili krijumčareni na područje zemalja EU. Prema prikupljenim dokazima, ova grupa sumnjiči se za krijumčarenje više od 1.500 osoba, pri čemu je ostvarena nezakonita imovinska korist u velikim iznosima”, pojasnili su iz Tužilaštva BiH.
O kakvim se iznosima u ovakvim slučajevima može raditi, možda najbolje svjedoči nedavno izvedena akcija “Piramida”, na čijem udaru je bila međunarodna organizovana kriminalna grupa, koja je, prema preliminarnim rezultatima, u šest mjeseci uzela više od šest miliona KM na krijumčarenju migranata.
Ta grupa je, kako se sumnja, pokušala ili uspjela da prokrijumčari više od 600 osoba, među kojima više od 100 maloljetnika, a koliko je bila razgranata, svjedoči i podatak o pretresima, koji su izvedeni na brojnim lokacijama u Bihaću, Cazinu, Brezi, Visokom, Sarajevu, Kaknju, Velikoj Kladuši i Kiseljaku.
Iz Tužilaštva BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je plan u budućnosti sprečavanje ilegalnih migracija i procesuiranje krijumčara i grupa za krijumčarenje, kao jednog od bezbjednosnih izazova koji je jako bitan za BiH na putu evropskih integracija.
“Tužilaštvo BiH, svake godine, podigne optužnice protiv više desetina osoba, koje se terete za ova krivična djela. U ovim predmetima, u posljednjih nekoliko godina, evidentirano je da se kao organizatori ili počinitelji ovih krivičnih djela pojavljuju strani državljani”, kaže za “Nezavisne novine” Adisa Karačić, stručna saradnica za odnose sa javnošću u Tužilaštvu BiH.
Posebnu poteškoću, kako dodaje, predstavlja to što je u više predmeta evidentirano da migranti dolaze sa područja Turske, sa kojom BiH nema vizni režim ulaska, pa nakon što redovnim letovima i kopnenim putem doputuju u BiH, migranti se dalje krijumčare prema području Hrvatske i dalje prema zemljama EU.
“Među osumnjičenim i optuženim stranim državljanima, koji se terete za krijumčarenje migranata i povezana krivična djela, najčešće su državljani Turske, Afganistana, Pakistana itd. Njihovo procesuiranje odvija se dosta ubrzano jer su uglavnom u pritvoru, pa se radi o hitnim pritvorskim predmetima”, kaže Karačićeva.
Evidentno je, dodaje ona, da je u posljednje vrijeme sve više stranih državljana iz migrantske populacije koji se pojavljuju u ulogama organizatora ovih nezakonitih aktivnosti, te se zbog toga i pretresaju migrantski centri u potrazi za dokazima.
“Tužilaštvo BiH, Granična policija, Služba za poslove sa strancima i ostale partnerske institucije i agencije za provođenje zakona, permanentno i gotovo svakodnevno provode aktivnosti u sprečavanju, otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela krijumčarenja migranata. Aktivnosti se provode i u dežurama u dane vikenda”, navodi Karačićeva.
Novinar Dejan Šajinović, koji često prati teme koje se odnose na migrante, kaže da, kada gledate relevantne izvještaje Frontexa, Međunarodne organizacije za migracije UN, i izvještaje drugih relevantnih organizacija, zapadni Balkan je iz godine u godinu na vrhu lista regiona s najvećim prilivom migranata prema zapadnoj Evropi.
Prema njegovim riječima, uz povoljan geografski položaj na ruti između istočnog Sredozemlja, istočnog dijela Balkanskog poluostrva i zapadne Evrope, krijumčarima ide naruku i slaba vladavina prava i slabe institucije, što ih, nažalost, dodatno motiviše da upravo preko BiH i drugih zemalja u regionu organizuju prebacivanje migranata.
“Bitno je da policijske agencije povećaju svoje prisustvo, ali to nije dovoljno, potrebna je i politička volja. EU je spremna i voljna da pomogne BiH, ne samo velikim sredstvima koja godišnje izdvaja za zbrinjavanje migranata, opremanje granice, obuku policajaca, izgradnju objekata, itd., nego i nuđenjem da Frontex pošalje svoje pripadnike u BiH da nam pomognu, a ovaj proces još uvijek nije okončan”, ističe Šajinović.
