Iako je zabilježen značajan napredak i primijeti se velika razlika između stanja od danas i prije pet godina, problem nelegalne trgovine i dalje postoji, što, istina, nije ekskluzivno pitanje BiH, već vrijedi za cijeli region, pa i globalno – borba protiv ilegalne prodaje cigareta i duvanskih proizvoda postoji u svim zemljama svijeta.
U praksi, 370 milijardi ilegalnih cigareta u svijetu je jednako 50 cigareta po stanovniku, što je ukupno 13 odsto svjetske potrošnje ili 50 milijardi funti gubitka prihoda država na nivou svijeta godišnje.
Problem je evidentan i kod nas – za BiH je crno tržište duvana i duvanskih proizvoda i dalje jedan od ključnih fiskalnih, ali i bezbjednosnih izazova.
Iako su prethodnih godina zabilježeni određeni pomaci u smanjenju obima ilegalne trgovine, podaci iz najnovijih istraživanja i iskustva s terena pokazuju da ovaj problem i dalje zahtijeva snažnu institucionalnu pažnju. Posebno je zabrinjavajuće to što ilegalni rezani duvan čini ogromnu većinu ukupnog crnog tržišta.
U prilog tome govori i podatak da BiH svake godine izgubi više od 420 miliona KM zbog ilegalne trgovine duvanom. To nije samo fiskalni problem, već i pitanje društvene pravednosti, sigurnosti i kvaliteta života građana.
Da bi se razumjela veličina gubitka, dovoljno je reći da bi ovim iznosom država mogla izgraditi pet savremenih bolnica sa najsavremenijom opremom, izgraditi 100 kilometara modernog auto-puta, sanirati više od 1.000 kilometara lokalnih i regionalnih puteva, izgraditi 10.000 stanova za mlade porodice i socijalno ugrožene, povećati minimalne penzije za više od 100.000 penzionera tokom 12 mjeseci, pokriti kompletnu materijalnu štetu od velikih poplava koje su pogodile BiH u oktobru 2024. godine.
Ovi podaci jasno ilustruju da se borba protiv crnog tržišta ne tiče samo duvanske industrije, već je ovo pitanje javnog interesa.
Treba naglasiti i da najnovije IPSOS istraživanje pokazuje da je udio crnog tržišta cigareta u BiH smanjen sa 54 odsto iz 2020. na 30 odsto u 2025. godini. Ovaj rezultat je ostvaren zahvaljujući intenzivnom radu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Granične policije (GP) BiH i drugih nadležnih institucija.
Ipak, potražnja za jeftinijim, nelegalnim proizvodima i dalje postoji – prvenstveno zbog razlike u cijeni i dostupnosti proizvoda putem neformalnih kanala poput pijaca i uličnih prodavača.
Štaviše, čak 94 odsto ispitanih korisnika rezanog duvana u BiH konzumira ilegalne proizvode, a u Hrvatskoj taj udio je oko 70 odsto. Rezani duvan je, dakle, bez konkurencije, najdominantniji segment crnog tržišta.
Razlozi za to su višestruko niža cijena jer se izbjegava plaćanje akciza i ostalih zakonskih obaveza, jednostavna distribucija i prodaja bez nadzora – najčešće na pijacama i među poznanicima, te izostanak kontrole kvaliteta i porijekla proizvoda.
Uzrok problema crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda u BiH je prebrzo i preveliko dizanje akciza. Treba obratiti pažnju da se taj problem ne desi i kada je riječ o proizvodima nove kategorije (e-cigarete, grijani duvanski proizvodi i nikotinske vrećice).
Dakle, ne bi bilo racionalno ući u prevelike restrikcije i nerealne regulative jer je to onda zeleno svjetlo za švercere. Pojednostavljeno rečeno, previše stroge regulacije i zabrane vode proizvode nove kategorije, koji su značajno manje štetni, u ilegalnu sferu. BiH ne bi trebalo da dozvoli da joj se isti scenario ponovi.
U postizanju ciljeva, BiH može da se ugleda na prakse nekih zemalja u regionu. Hrvatska je, recimo, u posljednjih pet godina smanjila udio crnog tržišta sa 21 na 11 odsto. Taj uspjeh je rezultat kontinuiranog prisustva inspekcija i policije, uvođenja specijalizovanih pasa za detekciju duvana, jasne i konzistentne akcizne politike, snažne edukacije potrošača i javnih kampanja, te partnerstva između države, industrije i građana.
Ovo, kada se podvuče crta, pokazuje da rezultati ne dolaze preko noći, ali da su mogući uz jasan plan i političku volju.
U BiH je, stoga, potreban nastavak intenzivnog rada na terenu – bez prekida i padova u aktivnostima. Neophodno je i sistematsko jačanje kapaciteta UIO i ostalih institucija za sprovođenje zakona, posebno u praćenju rezanog duvana i proizvoda nove kategorije.
BiH je potrebna i pametna i dobro planirana akcizna politika bazirana na realnom stanju na tržištu, svjetskim trendovima i najboljim praksama, kao i transparentna saradnja – država, industrija i građani moraju djelovati zajedno.
