Kategorija: Hronika

Na pravoslavnom groblju Gradina u selu Lozna, na području opštine Banovići, ponovo je zabilježeno skrnavljenje srpskog groblja, nakon što je prije nekoliko dana isječena nadstrešnica koju su mještani srpske nacionalnosti izgradili kako bi imali prostor za okupljanje tokom Zadušnica i seoske slave.

Ovaj incident prijavljen je iz Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, odakle su upozorili na novi napad na pravoslavno groblje.

Nadstrešnicu su izgradili Srbi koji su nakon rata izbjegli iz Lozne, nastojeći da sačuvaju veze sa rodnim krajem i obezbijede mjesto na kojem će se okupljati prilikom obilježavanja vjerskih i tradicionalnih praznika.

Razmjere demografskih promjena u ovom selu pokazuju i podaci posljednja dva popisa stanovništva. Prema popisu iz 1991. godine, u Lozni je živjelo 1.018 stanovnika srpske nacionalnosti, dok na popisu iz 2013. godine nije evidentiran nijedan Srbin.

Ponovno oštećenje objekta na pravoslavnom groblju otvara pitanje bezbjednosti i zaštite imovine i vjerskih obilježja Srba u Federaciji BiH, prenosi RTRS.

 Policijskoj stanici Novi Grad jutros je prijavljeno da je u koritu rijeke Sane pronađeno tijelo žene, koja je identifikovana, potvrđeno je Srni u prijedorskoj Policijskoj upravi.

Izvršen je uviđaj kojim je rukovodio tužilac Okružnog javnog tužilaštva Prijedor, kojem se treba obratiti za sve druge informacije.

U velikoj policijskoj akciji koja je jutros sprovedena na području Banjaluke uhapšeno je 15 osoba zbog sumnje na povezanost sa trgovinom narkoticima, a među njima su i lica koja su odranije poznata policiji.

Prema informacijama koje su objavile Nezavisne, među uhapšenima su Mladen Samardžija, Boban Kantar i Branko Jeličić.

Tokom akcije pronađena je i zaplijenjena veća količina marihuane, dok policija nastavlja potragu za još jednom osobom.

Samardžija se nalazi pod istragom Tužilaštva BiH zbog sumnje na trgovinu narkoticima, dok je Kantar ranije osuđen na četiri godine zatvora u predmetu „Alfa 2“. Jeličić je hapšen 2024. godine u okviru policijske akcije „Nišan 2“.

Akciju sprovode Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci i Policijska uprava Banjaluka, a više informacija očekuje se nakon završetka operativnih aktivnosti.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) započeli su danas pretres na šest lokacija u Sarajevu zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu i promet opojnih droga.

Pretresi se provode po nalogu Suda BiH, u okviru operativne akcije „BIG“, a pod nadzorom postupajućeg tužioca Tužilaštva BiH.

Prema dostupnim informacijama, postoje osnovi sumnje da su počinjena krivična djela nedozvoljene trgovine, kao i neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.

U akciji učestvuju i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koji pružaju podršku službenicima SIPA.

Kako je objavila Radio-televizija Republike Srpske, pozivajući se na informacije iz SIPA, za sada nije saopšteno da li je neko uhapšen niti šta je pronađeno tokom pretresa.

Akcija je u toku.

Policijska akcija usmjerena na suzbijanje trgovine narkoticima u toku je na području Banjaluke, a prema dosadašnjim informacijama uhapšeno je više osoba koje se dovode u vezu sa prodajom droge.

Akciju predvode pripadnici Policijske uprave Banjaluka, a policijski službenici obavljaju pretrese na više lokacija u gradu.

„Uhapšeno je više osoba koje se dovode u vezu sa trgovinom narkoticima. U toku su pretresi na više lokacija u Banjaluci“, rekao je izvor za Srpskainfo.

Više informacija o rezultatima akcije i eventualno zaplijenjenoj drogi za sada nije objavljeno.

Hapšenja visokih funkcionera u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori ponovo su otvorila pitanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija, dok u BiH istrage protiv pojedinaca iz političkog i institucionalnog vrha često traju godinama bez konačnog sudskog epiloga.

U Srbiji su privedeni pojedini visoki policijski funkcioneri, među kojima su načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović. U istim akcijama uhapšen je i Davor Macura, vlasnik Alta banke.

Slični slučajevi zabilježeni su i u susjednim državama. U Crnoj Gori je uhapšena bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kao i nekadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.

Ni Hrvatska nije izuzetak. Uhapšen je tadašnji gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, dok je Ivanu Šmitu, načelniku opštine Nova Kapela, osumnjičenom za primanje mita, određen jednomjesečni istražni zatvor. USKOK je podigao optužnicu i protiv Josipa Škorića, bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih cesta.

Za razliku od ovih zemalja, u BiH je broj istraga koje se odnose na visoku korupciju znatno manji, a postupci protiv pojedinaca koji su obavljali najodgovornije funkcije često ostaju bez konačnog sudskog ishoda.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u Transparency Internationalu BiH, upozorava da se smanjuje udio prijava za korupcijska krivična djela, uprkos rastu ukupnog broja krivičnih prijava.

Prema njegovim riječima, čak 54 odsto prijava završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30 odsto pokrenutih istraga naknadno obustavi.

Podaci pokazuju da je broj istraga za korupcijska krivična djela sa 618 u 2016. godini pao na 359 u 2025. godini. Kada je riječ o visokoj korupciji, tokom prošle godine pokrenuto je svega 28 istraga.

Ožegović ukazuje i na rezultate sudskih postupaka. Čak 43,4 odsto osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela izrečeno je uz uslovnu osudu, dok se tek svaka deseta osuđujuća presuda odnosi na korupciju na visokom nivou.

Takva praksa, smatra on, pokazuje da pravosuđe nema dovoljno efikasan odgovor na korupciju, posebno kada je riječ o najvišim nivoima vlasti.

Novinar Dejan Šajinović smatra da je za napredak BiH neophodno funkcionalno pravosuđe i stvarna primjena zakona, što predstavlja i jedan od važnih uslova za evropske integracije.

On ocjenjuje da samo usvajanje zakonskih rješenja nije dovoljno ukoliko ne postoji politička volja da se ona dosljedno primjenjuju i da se na odgovorne pozicije postavljaju ljudi sa integritetom.

Kao primjer navodi Srbiju, ističući da Evropska unija može insistirati na usvajanju zakona, ali da njihova primjena zavisi od domaćih institucija i ljudi koji ih vode.

Kada je riječ o dosadašnjim predmetima visoke korupcije u BiH, Tužilaštvo BiH je u informaciji o radu za 2025. godinu navelo nekoliko značajnijih slučajeva, među kojima su postupci protiv bivšeg direktora Granične policije BiH Zorana Galića i nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

Iz Tužilaštva su naveli da su intenzivno istraživali korupciju na visokom nivou povezanu sa pojedinim zvaničnicima koji su obavljali odgovorne funkcije u Graničnoj policiji BiH, kao i slučaj ministra bezbjednosti osumnjičenog za koruptivne aktivnosti kojima je, prema navodima Tužilaštva, pribavljena višemilionska protivpravna imovinska korist.

Optužnice su podignute i protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i nekadašnjeg generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića Osmice.

Ipak, riječ je o predmetima koji još nisu dobili konačan sudski epilog. Osumnjičeni su na slobodi, a Nenad Nešić bi, nakon osvajanja poslaničkog mandata na opštim izborima u oktobru 2026. godine, trebalo da zauzme mjesto u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Kako pišu Nezavisne, ostaje otvoreno pitanje zbog čega se u susjednim državama privode i procesuiraju pojedinci sa visokih političkih i institucionalnih pozicija, dok se u BiH predmeti koji se odnose na visoku korupciju godinama razvlače bez konačnog odgovora pravosuđa.

U Beogradu je u 66. godini, nakon duge i teške bolesti, preminuo Goran Sivac, poručnik Vojske Republike Srpske i učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata od njegovog prvog dana.

Sivac je tokom rata obavljao dužnost komandira tenkovske čete Drugog bataljona Prve oklopne brigade, a ratni put započeo je u Zapadnoj Slavoniji.

Posebno se istakao tokom operacije „Koridor“, kada je sa saborcima prvi izašao na rijeku Savu. Tokom rata dva puta je ranjavan.

Kako pišu Nezavisne, Sivac je preminuo u Beogradu nakon duge i teške bolesti.

Termin i mjesto sahrane biće naknadno objavljeni.

Bojan Košarac, optuženi u predmetu „Volan“, prvostepeno je osuđen pred Sudom BiH na tri godine zatvora i novčanu kaznu od 10.000 KM zbog učešća u organizovanoj kriminalnoj grupi koja se bavila krađom skupocjenih automobila, njihovim rastavljanjem i krijumčarenjem.

Novčanu kaznu dužan je platiti u roku od šest mjeseci od izricanja pravosnažne presude, dok će mu u zatvorsku kaznu biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.

Prema navodima Suda BiH, Košarac je od 2015. godine do 4. avgusta 2016. godine bio pripadnik grupe koja je djelovala na području oba entiteta i više kantona u Federaciji BiH, a cilj joj je bio pribavljanje protivpravne imovinske koristi krađom i daljom prodajom vozila.

Članovi grupe otuđivali su automobile na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, koristeći prethodno ukradena vozila, lažne registarske oznake i posebnu opremu za pokretanje automobila, prenosi ATV.

U presudi se navodi da su prilikom krađa često koristili vatreno oružje, fantomke i radio-stanice podešene na službene policijske frekvencije kako bi pratili kretanje policijskih službenika i izbjegli kontrole.

Ukradena vozila prebacivana su na unaprijed pripremljene skrivene lokacije, gdje su ih pojedini članovi grupe rastavljali i prodavali dijelove auto-otpadima i drugim kupcima u BiH i inostranstvu. Dio automobila krijumčaren je u Srbiju, uz izbjegavanje carinske i granične kontrole, a novac od prodaje dijeljen je među članovima grupe.

Dio optužbi odbijen, za ostale oslobođen

Istom presudom Košarac je oslobođen dijela optužbi koje su se odnosile na organizovani kriminal u vezi sa teškom krađom i krijumčarenjem, kao i optužbe za napad na službenu osobu u vršenju poslova bezbjednosti.

Sud je, takođe, odbio dio optužbe za organizovani kriminal povezan sa teškom krađom i pranjem novca.

Istovremeno, Sud BiH donio je rješenje o produženju pritvora Košarcu, koji prema toj odluci može trajati najduže do 3. avgusta 2027. godine ili do donošenja nove odluke Suda.