U zagrebačkom naselju Dugave muškarac je četiri sata držao zatvorene u stanu bivšu surpugu i dvoje djece, javlajju hrvatski mediji.
Kako navodi Dnevnik.hr, pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko oko 20 sati priveli su osumnjičenog muškarca koji je već bio osuđen zbog nasilja u porodici.
Na terenu su bili pripadnici policije i vatrogasci.
Na petom spratu zgrade, gdje je muškarac držao bivšu suprugu i dvoje djece, bili su pregovarač i specijalci.
Četiri osobe koje je jedan muškara držao satima kao taoce u sinagogi u gradu Kolvilu u Teksasu spašeni su sinoć, a otmičar je proglašen mrtvim, prema navodima policije.
“Molitve su nam uslišene. Svi taoci su živi i sigurni”, napisao je Abot na svom Twitter nalogu, prenosi AP.
Abotov tvit je uslijedio nedugo nakon snažne detonacije i pucnjave u sinagogi i saopštenja policije da jedan muškarac drži taoce i traži oslobađanje pakistanskog neuronaučnika, koji je osuđen za pokušaj ubistva jednog oficira američke vojske u Avganistanu.
Otmičar je proglašen mrtvim, rekao je jedan zvaničnik policije pod uslovom da ostane anoniman, a detalji spasilačke akcije i smrti otmičara do sada nisu objavljeni.
Zvaničnici tužilaštva i carinskih službi u Crnoj Gori saopštili su u petak da je jedan špediter priveden pod sumnjom da je učestvovao u švercu pola tone kokaina iz Ekvadora, koji su crnogorski nadležni organi juče pronašli u jednom od kontejnera sa bananama upućenim ka jednom crnogorskom trgovačkom lancu.
“Juče smo, shodno naredbama nadležnog suda, izvršili pretres jednog trgovinskog lanca gdje je isporuka sa drogom propuštena. U toj pošiljci je nadjeno oko 500 kilograma opojne droge kokain”, saopštio je Specijalni državni tužilac Miroslav Turković.
Prema njegovim riječima, dobijeni podaci upućuju na sumnju da je tokom 2021. godine u Sloveniji, Crnoj Gori i Ekvadoru stvorena kriminalna organizacija, koja je vršila “određeni broj kriminalnih djela, konkretno neovlašćena proizvodnja, držanje i prodaja droge”.
“Dokazi upućuju da je pripadnik ove kriminalne organizacije postao i jedan crnogorski državljanin Đ.D. koji obavlja poslove špedicije u jednom pravnom licu u Crnoj Gori. Prikupljeni su dokazi koji upućuju da je ta osoba imala zadatak da vrši manipulaciju kontejnera sa bananama u kojima je smješten kokain, da dostavlja brojeve kontejnera kupcima ovog južnog voća, a sve u cilju izuzimanja droge ispod mjera carinika”, kazao je Turković.
Osumnjičeni je, kako navode tužioci, “slijedeći uputstva od ovlašćenog radnika firme koja je prodavac te robe, opojnu drogu kokain usmjerio prema jednom trgovačkom lancu iz Crne Gore, kako bi na taj način prešao graničnu liniju i ušao u Crnu Goru, i time stvorio uslove da drugi pripadnici kriminalne organizacije dodju u posjed droge, ali su u tome spriječeni od strane naših državnih organa”
Turković je rekao da je droga bila zapakovana “na način da se pakovanje jasno razlikuje od ostatka tovara, odnosno banana koje su bile u tom kontejneru”.
“Očigledno je da je namjera je bila da se ova roba izuzme u slobodnoj carinskoj zoni i da se na taj način dalje tranzitira, a dio plasira na tržište Crne Gore”, rekao je.
Turković je pojasnio da je “droga, koja je bila smještena u kontejner za medjunardni transport robe u jednoj luci u Ekvadoru, po dolasku u luku Bar brodom Spirit of Chennai, koji je u luku dosao prema dispoziciji jednog dobavljača te robe – pravnog lica iz jedne od zemalja u kojoj je formirana ta kriminalna organizacija, po dolasku u slobodnu carinsku zonu luke Bar manipulisao tim kontejnerom i označio ga u namjeri da se ispod mjera carinskog nadzora izvuce opojna droga”.
“Put droge je bio takav, na što ukazuju podaci i dokazi prikupljeni tokom postupka, da je dolazila iz Južne Amerike do takozvanih “sabirnih luka” u Evropi, odakle se manjim brodovima transportovala do luke Bar. Cilj ove kriminalne organizacije je bio da se droga izuzme ispod mjera carinskog nadzora u slobodnoj carinskoj zoni”, rekao je.
Tužioci su rekli da je osumničeno još nekoliko osoba iz Crne Gore, na čijoj identifikaciji se radi, učestvovalo u krijumčarenju zaplijenjene droge.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da sa sigurnošću može da tvrdi da kokain nije bio namijenjen kompaniji Voli, u čijem logističkom centru je pronađena pošiljka sa drogom.
Šverceri droge imaju dobro izgrađenu infrastrukturu u smislu organizovanja transporta, distribucije i prodaje te pranja novca, koji najčešće investiraju u nekretnine u BiH i regionu.
Ističe se to u dokumentu Ministarstva bezbjednosti BiH pod nazivom “Prijedlog procjene prijetnje od organizovanog kriminala u BiH u 2021. godini”, gdje su navedeni brojni šokantni podaci, uključujući i onaj da u BiH raste potrošnja droge, a procjenjuje se da će taj trend biti i nastavljen
Na tržištu u BiH, istaknuto je, prisutne su gotovo sve vrste droga, a dominiraju produkti kanabisa, kokain i sintetičke droge.
U ovom dokumentu ističe se da, zbog loše putne komunikacije i konfiguracije terena, rute krijumčara heroina najvećim dijelom zaobilaze BiH, a u BiH se manje količine heroina najčešće ilegalno transportuju iz Turske.
“Organizovane kriminalne grupe iz BiH imaju veći broj kriminalnih veza, kako u susjednim zemljama, tako i u zemljama zapadne Evrope. Bave se krijumčarenjem narkotika u većim količinama, uglavnom heroina, s istoka – iz Turske, Avganistana i Pakistana”, upozoreno je u ovom dokumentu.
Kada su u pitanju vrste narkotika, najčešće se krijumčari skank, koji je u posljednjih nekoliko godina veoma tražen na tržištu, a zatim heroin i kokain.
“Narkotici se prevoze u izgrađenim posebnim prostorima u transportnim vozilima te neposredno preko kurira, odnosno mula koje prenose robu tradicionalnim načinom prenosa najčešće šumskim putevima izvan legalnih graničnih prelaza. Zapažen je i trend da se migrantska populacija sve više koristi za krijumčarenje i distribuciju narkotika, dijelom kako bi otplatili dug za njihovo krijumčarenje u zemlje krajnjeg odredišta”, ističe se u ovom prijedlogu.
Pritom, operativni podaci pokazuju da na području BiH postoje organizovane kriminalne grupe koje učestvuju u međunarodnom krijumčarenju kokaina koji završava na području zapadne Evrope, nakon čega se rastura i prodaje širom Evrope, a u BiH dolaze manje količine zbog malog tržišta i slabe platežne moći konzumenata.
“Trend započet u prethodnim godinama u odnosu na kokain je nastavljen, odnosno sve je veća zastupljenost državljana BiH u međunarodnim krijumčarskim kanalima kokaina. Uglavnom se radi o licima nastanjenim u državama Južne Amerike i licima nastanjenim u ‘prvim’ destinacijama pošiljki narkotika u Evropi, a najčešće Nizozemskoj, Španiji, Njemačkoj, Belgiji i drugim zemljama u kojima imaju pomorske luke u koje se ova droga doprema velikim brodovima ili manjim jedrilicama”, upozoreno je u ovom dokumentu.
Istaknuto je i da se BiH nalazi na ruti transporta kanabisa i skanka, koji ulaze južnom rutom iz Crne Gore u BiH, gdje se jedan dio droge distribuiše u BiH, a drugi dio krijumčari prema Hrvatskoj i drugim državama Evrope.
U zadnjih nekoliko godina, kako je naglašeno, znatno je porastao broj konzumenata sintetičkih droga u BiH, a zabilježene su i povećane količine ove vrste narkotika na našem tržištu.
“Sintetičke droge se veoma često koriste kao sredstvo plaćanja drugih vrsta droga i iz tog razloga dolaze na područje zemalja Balkana, gdje ih zamijene za druge vrste droga koje se vraćaju u EU”, naglašeno je.
Kriminalne grupe sarađuju tako što se direktno sastaju ili komuniciraju preko moderne opreme, odnosno kriptovanih telefona, a u pravilu koriste društvene mreže poput Facebooka te aplikacije za slanje poruka kao što su Skype, Viber, WhatsApp, Signal, Telegram i druge, što otežava njihovo praćenje i otkrivanje.
“Distribucija krajnjim korisnicima je vrlo raznovrsna, ali se uglavnom vrši u ugostiteljskim objektima, noćnim klubovima, na ulici, a sve više i putem Dark weba”, navedeno je u ovom dokumentu.
Evidentno je da i u vrijeme pandemije nije došlo do većih prekida u lancu snabdijevanja drogom, što ukazuje na brzo prilagođavanje kriminalnih grupa novonastaloj situaciji u vezi sa proizvodnjom i krijumčarenjem narkotika.
“BiH sve više od tranzitne zemlje postaje zemlja krajnje potrošnje narkotika”, naglašeno je u ovom dokumentu, iz kojeg se može zaključiti da su u BiH od 2018. do 2020. godine zaplijenjene oko četiri tone droge.
Da se novac zarađen drogom često pere kroz nekretnine smatra i stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić, koji ističe da su to informacije kojima i on raspolaže.
“Ljudi koji se bave finansijama tvrde da je najbolja mogućnost pranja novca ulaganje u građevinski sektor jer je vrlo teško utvrditi količinu novca koji je uložen u izgradnju, recimo, neke zgrade. Evidentan je i porast investicija u građevinski sektor. Ja bih volio da je to zbog ekonomskog statusa, ali očigledno je da su tu uključene neke druge stvari”, rekao je Jovičić za “Nezavisne novine“.
Srđan V. (26) i još jedan mladić teže su povrijeđeni u tuči više osoba koja je jutros izbila u centru Banjaluke.
Do tuče je došlo oko 3.40 časova kod hotela “Palas”.
Dvojica povrijeđenih vozilom službe hitne pomoći odvezeni su u bolnicu, saznaje Glas Srpske.
“U tuči je učestvovalo pet momaka koji su se udarali rukama i nogama. Kada se sve smirilo, dvojicu je odvezlo vozilo Hitne pomoći. Brzo je stiglo i dosta policije na lice mjesta”, rekao je jedan od očevidaca ne želeći da mu se pominje ime.
Više informacija biće poznato kasnije nakon što policija obavi istragu.
Tijelo Banjalučanina Slobodana Majstorovića (70) za kojim se danima tragalo, pronađeno je danas oko podne u naselju Lauš.
Kako je potvrđeno za “Nezavisne”, njegovo tijelo je pronađeno u koritu Crkvene.
Majstorović je u nedjelju nestao na području Banjaluke, što su prijavili njegovi prijatelji sa kojima je popio kafu u restoranu u naselju Lauš i uputio se kući u pomenutom naselju ali tamo nije stigao pa je uslijedila je potraga.
Za njim su tragali mještani, prijatelji i policija ali danima nije bilo traga.
Kako nam je potvrđeno na mjestu pronalaska tijela, obavljen je uviđaj i naređena je obdukcija tijela kako bi se utvrdio uzrok smrti Banjalučanina.
Majstorović je bio dugogodišni direktor banjalučke škole “Branko Ćopić” i profesor fizike.
U Luci Ploče zaplijenjeno je 220 kilograma heroina i 62 kilograma kokaina ukupne vrijednosti 17 miliona evra, što je do sad najveća zapljena droge u Hrvatskoj.
Firma iz Trebinja bila je uvoznik 220 kilograma heroina koji je stigao u kontejneru iz Turske. Angažovala je hrvatskog špeditera za prevoz kontejnera s drogom koja je trebala doputovati do krajnjeg odredišta u Belgiji, ali je izvađena u Hrvatskoj, nakon čega su kocke s olovom zavarene, a samo je jedna pošiljka s heroinom stigla do odredišta.
Međutim, krajnji naručitelj milionske pošiljke droge, koja je bila namijenjena zapadnoevropskom tržištu, nije preuzeo teret, i to se još uvijek utvrđuje.
Firma iz Trebinja bila je uvoznik 220 kilograma heroina koji je stigao u kontejneru iz Turske. Angažovala je hrvatskog špeditera za prevoz kontejnera s drogom koja je trebala doputovati do krajnjeg odredišta u Belgiji, ali je izvađena u Hrvatskoj, nakon čega su kocke s olovom zavarene, a samo je jedna pošiljka s heroinom stigla do odredišta.
Međutim, krajnji naručitelj milionske pošiljke droge, koja je bila namijenjena zapadnoevropskom tržištu, nije preuzeo teret, i to se još uvijek utvrđuje.
Praćenje tereta
Ono što je sa sigurnošću ustanovljeno jeste da špediter, a riječ je o lokalnoj firmi, ni na koji način nije bio uključen u sadržaj 80 tona olova koji je stigao do pločanske luke.
Upravo su sadržaj kontejnera, uvoznik i krajnje odredište izazvali sumnju kod carinika prilikom profilisanja kontejnera koji stižu u pločansku luku, pri čemu je kontejner koji je stigao iz Turske bio označen kao potencijalno sumnjiv.
Rezanjem kontejnera i vađenjem droge policijski posao hrvatske policije nije bio završen.
U saradnji s policijama drugih država, kamion koji je prevozio olovne kocke imao je diskretnu pratnju tokom cijelog puta do Belgije kako bi zaštitili vozača koji je dovezao olovo, ali bez heroina na odredište.
FOTO: KANAL MUP-A RH I POLICIJE/YOUTUBE/SCREENSHOTFOTO: KANAL MUP-A RH I POLICIJE/YOUTUBE/SCREENSHOT
Heroin je u pločanskoj luci zaplijenjen 11. oktobra prošle godine, a kontejner s olovnim kockama, koje su bile ponovo zatvorene, nastavio je put za Belgiju.
Kad je riječ o zapljeni 62 kilograma kokaina skrivenog u 54 paketića na brodu koji je prevozio ugalj iz jedne kolumbijske luke, “roba” je bila smještena na 16 metara ispod morske površine pa je postojala opasnost da se kokain, koji je kao i heroin bio namijenjen zapadnoevropskom tržištu, odvoji od broda.
Kako saznaje Jutarnji list, skladište s drogom držali su jaki magneti, a nije bio zavaren kako to obično krijumčari rade.
Prema prvim policijskim procjenama, droga bi na ilegalnom tržištu vrijedila 17 miliona evra.
Memorandum s DEA
To je već treća takva velika zapljena droge u pločanskoj luci.
Antonio Gerovac, pomoćnik glavnog direktora policije, rekao je da je pločanska luka samo jedna od luka kojom kokain iz Južne Amerike stiže u Evropu i da se u drugim evropskim lukama bilježe puno veće zapljene droge.
S ciljem ostvarenja i promovisanja zajedničkih interesa u borbi protiv nezakonite trgovine narkoticima, juče je u Upravi policije potpisan Memorandum o saglasnosti između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave policije i Agencije Sjedinjenih Američkih država za borbu protiv narkotika.
Pomoćnik glavnog direktora policije i načelnik Uprave kriminalističke policije u Upravi policije Antonio Gerovac te ataše regionalne Kancelarije DEA-e u Hrvatskoj Kevin Fejeran, potpisnici su Memoranduma koji je dokaz jačanja hrvatsko-američke saradnje u borbi protiv nezakonite trgovine drogama i ostalih oblika transnacionalnih kaznenih djela.
Osman Mehmedagić Osmica, direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, potrošio je 300.000 maraka više nego što je zaradio, pokazala je finansijska istraga koju je naredilo Tužilaštvo BiH, otkriva portal “Avaza”.
Novac uopšte nije dizao s računa
Mehmedagić je u gotovom novcu isplatio 120.000 maraka Šaćiru Čediću, vlasniku lanaca kafića “Vatra” u Sarajevu, za kuću koju je od njega kupio 2017. godine. Radi se o kući od 94,40 kvadrata, koja se nalazi u Posavskoj ulici u Sarajevu.
Za renoviranje kuće i izgradnju bazena utrošeno je dodatno oko 160.000 KM.
Osim toga, Mehmedagić je isplatio i Asimu Sarajliću, delegatu SDA u Domu naroda BiH i članu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e, za automobil Audi Q5, koji je kupio supruzi Ameli Šehović, oko 40.000 KM.
Sve ove podatke utvrdili su i finansijski vještak i jedna policijska agencija koja je provodila istragu.
Mehmedagić uloženi novac uopšte nije dizao s računa, a istragom je utvrđeno da ga nije mogao ni zaraditi. Renoviranje kuće i automobil platio je kešom.
Međutim, šef tajne službe, koji je pod istragom Tužilaštva BiH zbog sumnje u krivotvorenje diplome i zloupotrebu položaja, uopšt ovaj novac nije prijavio.
Radi se o neprijavljenom prihodu koji nije oporezivan. Na ovaj način, sumnja se da je počinio krivično djelo porezna utaja jer je sve plaćao mimo računa.
Pitanje je odakle direktoru OSA-e Mehmedagiću ovoliki novac. Ranije je utvrđeno da plaću nije dizao s računa. Primanja koja ostvaruje kao direktor ne mogu pokriti sve troškove koje očita ima ili je imao.
Avaz je 2018. godine objavio da je direktor OSA-e krio od koga je i po kojoj cijeni kupio dvije nekretnine u Sarajevu, je li uplata izvršena s njegovog tekućeg računa na račun prodavača i je li Porezna uprava FBiH izvršila procjenu nekretnine te je li platio porez na promet nepokretnosti.
Adnan H. (25) iz Odžaka uhapšen je zbog sumnje da je 9. januara u Derventi radnici kladionice izbio dva zuba i opljačkao poslovnicu, saznaju “Nezavisne”.
“Policajci Sektora kriminalističke policije PU Doboj i PS Derventa, nakon dvodnevnog rada identifikovali su A.H. iz Odžaka, FBiH, za koje postoji osnov sumnje da je 9 januara u jednoj sportskoj kladionici u Derventi izvršilo krivično djelo razbojništvo prilikom čega je radnici na veoma brutalan i nasilan način nanijelo teške tjelesne povrede”, navodi se u saopštenju PU Doboj.
Kako se dodaje, na osnovu naredbe Opštinskog suda Orašje izvršen je pretres na dvije lokacije u Odžaku koje koristi A.H., prilikom čega je pronađen i oduzet gasni pištolj koji je osumjičeni koristio tokom izvršenja krivičnog djela i drugi predmeti koji mogu da posluže kao dokaz u krivičnom postupku.
“A.H. je uhapšen i nakon izvršene kriminalističke obrade isti je juče, uz Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu razbojništvo predat u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Doboj”, zaključili su u saopštenju i dodali da je u toku rad na identifikovanju i pronalasku druge osobe koja je učestvovala u izvršenju navedenog krivičnog djela.
Podsjetimo, nepoznati razbojnici su radnici kladionice u Derventi izbili dva zuba, kada su opljačkali poslovnicu u kojoj je radila i uzeli 3.000 maraka
Naime, kako nam je ranije potvrđeno, M.Đ. radnicu kladionice u Ulici Srpske opljačkala su dvojica razbojnika koji su maskirani ušla u poslovnicu a jedan razbojnik zaprijetio je vatrenim oružjem i oborio je radnicu na pod
Zadao joj je udarac u predjelu lica i tako joj polomio dva zuba a drugi razbojnik je iz pulta uzeo oko 3.000 KM.
Nakon što je na skupu kod Bužima grupa muškaraca uz pokliče “Alahu ekber” pronosala zelene beretke, vojne uniforme te ratne zastave, a bivši komandant Armije RBiH Hamdija Abdić Tigar izjavio da ponovo može doći do scenarija poput onog iz 1992. godine, zbog ta dva slučaja, koja su se dogodila u istom danu, postupa tamošnja policija.
Potvrđeno je to juče “Nezavisnim novinama” iz MUP-a USK, odakle su rekli da im skup u Bužimu nije ni prijavljen.
“MUP USK nije imao nikakvu najavu, nismo obaviješteni o skupu niti smo ga pratili”, rekli su za “Nezavisne novine” iz MUP-a USK te dodali da će u narednim danima tim povodom biti izvršene provjere, kako bi se utvrdilo o čemu se tu radi.
Pod lupom će, kako nam je potvrđeno, biti i Abdićeva izjava, koja će takođe biti predmet provjera.
Abdić je rekao da u Bužimu i okolini prate situaciju u BiH, posebno u Republici Srpskoj, ljuti što ne mogu ništa preduzeti, ali je istakao da će, ako institucije ne budu radile svoj posao, vjerovatno doći do onoga do čega je došlo 1992. godine.
On se osvrnuo na proslavu 9. januara, Dana Republike Srpske, navodeći kako su ljuti jer ne mogu ništa preduzeti, jer im to zakon ne dozvoljava.
“Mi ne treba da se samoorganizujemo, imamo institucije, želimo samo da ih natjeramo i damo im poruku da rade svoj posao. A, ne budu li radili, vjerovatno će doći do onoga do čega je došlo 1992. godine. Mislim, to je neizbježno”, rekao je ovaj ratni komandant Armije RBiH za federalne medije.
Ako se nastavi tim tempom, kako je rekao, naravno da je neminovno da dođe do određenih sukoba. Građanima BiH je poručio da se ne plaše, ali da budu spremni.
“Jači smo mi 10 puta, 100 puta, nego što smo bili 1992. godine, mi imamo institucije, imamo snagu. Kada su u pitanju ti neki unutarnji sukobi, oni nemaju šanse s nama. Daj Bože da ne dođe do toga, to ne priziva niko”, rekao je ratni komandant Armije RBiH u utorak u Bužimu.
Izjavio je to baš na dan kada je, takođe u Bužimu, obilježavana 29. godišnjica bitke “Munja 93”, a sve je prenošeno i na Facebook stranici Udruženja “Nanićevi Bužimljani”. Na snimcima, na kojim ima i djece, prikazani su uniformisani ljudi, od kojih su neki imali i uniforme Oružanih snaga BiH.
Bili su tu ljudi sa zelenim beretkama i ratnim zastavama Armije RBiH, od kojih su neki imali i maske na licu, a uzvikivano je “Alahu ekber”.
“Možda se Bužimom nije vijorila kilometre duga zastava, niti su marširali vojnici s automatskim puškama, ali tekbir ‘Alahu ekber’ se i dalje pokazao kao najstrašniji krik u borbi protiv krsta”, objavljeno je potom na ovoj Facebook stranici.
Kostadin Vasić, član Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske, kaže da incidenti koji su zabilježeni u Bužimu treba da budu predmet interesovanja policije.
“Naravno da bi federalna policija trebalo da se bavi ovakvim ili sličnim vrstama incidenata. Ako to uradi policija Republike Srpske, to će biti drugačije protumačeno. Mi uspijevamo to pokrivati na svojoj teritoriji i nema takvih događaja. Da je neko to uradio u Republici Srpskoj, naša policija bi reagovala”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.
I Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, komentarisao je dešavanja u Bužimu, istakavši da to govori o duplim standardima, kao i da ovo Stejt department nije osudio.
“Ovo izaziva nekorektan odnos gdje se favorizuje nešto. Nama kažu da su problem regularne policijske snage koje su svaki dan na ulici, a nije naoružavanje i pozivanje na formiranje novih ‘Zelenih beretki’, ali mi smo i na to navikli. Mi imamo bezbjedno okruženje u RS i mi ćemo zaštititi svakog građanina bilo da je Srbin, Bošnjak, Hrvat ili neko drugi”, naveo je Dodik.
Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH, rekao je da će ispitivati slučaj svih onih koji su imali uniforme Oružanih snaga BiH, a marširali s ratnim zastavama Armije RBiH u Bužimu, uz ratne pokliče.
Nenad Nešić, lider DNS-a, rekao je da ratni pokliči, ratna ikonografija i ratne pjesme u Bužimu, kao i prijeteće izjave Abdića svakog normalnog čovjeka moraju da uplaše i zabrinu, i traže hitnu reakciju tužilačkih institucija. Istovremeno je osudio, kako navodi, sve provokacije bošnjačkog naroda koje su se desile u ove praznične dane od strane pojedinih Srba.