Kategorija: Hronika

Agencija za javne nabavke BiH predlaže da se dopuni Krivični zakon BiH kojim bi se prevare u postupcima javnih nabavki kažnjavale i do deset godina zatvora.
Tako za odgovorno lice u preduzeću ili preduzetnika koji dostavi ponudu zasnovanu na lažnim podacima, ili ponudu utemeljenu na zabranjenom dogovoru te ako učini bilo koju nezakonitost sa ciljem da utiče na donošenje konačne odluke, traži se novčana kazna i šest mjeseci do pet godina zatvora.

Ako je krivičnim djelom pribavljena imovinska korist ili prouzročena značajna materijalna šteta u nabavci većoj od milion maraka, predlaže se kazna od jedne do dest godina robije i novčano od 1.000 do 5.000 KM.

Za pravno lice, ovim prijedlogom može se izreći kazna od 5.000 pa do čak 50.000 KM.

“Učinilac koji dobrovoljno otkrije da se ponuda zasniva na lažnim podacima ili na nedozvoljenom dogovoru sa ostalim ponuđačima, ili da je preduzeo druge protivpravne radnje u namjeri da utiče na donošenje odluka naručioca prije nego što on donese odluku o izboru ponude, može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne”, stoji u prijedlogu.

Odgovornosti nije oslobođen ni ugovorni organ, koji sprovodi nabavku.

Onima za koje se utvrdi da su pogodovali ili sklopili ugovor sa ponuđačem čija je ponuda u suprotnosti s uslovima iz tenderske dokumentacije, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM.

I njima, kao i privrednicima prijeti deset godina robije za veću štetu ili materijalnu korist u nabavkama od preko milion maraka.

“Kaznom od šest mjeseci do pet godina i novčano, kazniće se službena ili odgovorna osoba koja iskoristi položaj ili prekorači ovlaštenja ili ne obavi dužnosti, a izvrši pogodovanje u davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova za svoju djelatnost ili djelatnost osoba s kojima je interesno povezana”, navodi se u prijedlogu dopuna Krivičnog zakona BiH.

Iz Agenciji, obrazlažući svoje zahtjeve navode da je u praksi evidentna pojava manjeg broja ponuđača, davanja lažnih podataka, podjele tržišta i fiktivnih ponuda.

Navode da ponuđači sklapaju dogovore fingirajući nadmetanje, dogovaraju se oko snižavanja cijena čime druge istiskuju iz postupka, usput narušavajući konkurenciju.

Kažu da su aktivnosti po ovom pitanju pokrenuli početkom oktobra ove godine te da će ministarstvu pravde BiH uskoro uputiti pisanu inicijativu.

“Agencija će prijedlog krivične odredbe dostaviti na stručno mišljenje i svim organima i institucijama, koji mogu doprinijeti kvalitetnijem i adekvatnijem finalnom tekstu inicijative”, kažu oni.

Podsjećaju kako se ova ideja našla u prijedlogu Zakona o javnim nabavkama, ali da su nadležna ministarstva sugerisala da se pomenuta odredba izostavi iz tog zakona, a da se inicira izmjena Krivičnog zakona, što će sada i učinili.

Prijedlog dopune se nalazi na njihovom sajtu, a oni pozivaju cjelokupnu javnost da dostavi svoje prijedloge i sugestije.

Rok za dostavu sugestija, komentara, prijedloga je 1. decembar.

TIBiH pozdravljaju inicijativu, ali su skeptični
U organizaciji Transparency International BiH pozdravljaju odluku Agencije da inicira izmjene zakona.

Napominju da slične odredbe postoje u krivičnim zakonima Republike Srpske i Brčko Distrikta dok to nije slučaj u Federaciji BIH i državnom nivou, ali da je broj procesuiranih jako mali.

Svjesni su da samo propisivanje neće imati efekta, ako se institucije ne uključe sa porketanjem istraga i podizanjem optužnica.

“Sam zakon koji inicira Agencija je dosta dobro formulisan i omogućava da se procesuiraju i odgovorna lica u ugovornim organima i ponuđači dok recimo u Krivičnom zakonu RS za to posebno krivično djelo može se kazniti samo ponuđač. Dakle same izmjene su dobre i nadamo se da će biti usvojene ali bez reforme pravosuđa teško da ćemo imati pomaka kada je u pitanju suzbijanje koprupcije u ovoj oblasti”, kazao je za CAPITAL portparol TI BiH Srđan Traljić.

Direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darko Ćulum kaže da sve informacije prikupljene putem interneta, bezbjedonosne agencije potkrepljuju prikupljanjem objektivnih dokaza.

“Svaki slučaj na području Bosne i Hercegovine koji su pokrenuti na osnovu informacija prikupljenih putem aplikacija Sky i Anom, potkrepljeni su objektivnim dokazima. Ne možemo se osloniti na same informacije i sigurno ih u postupcima ne bismo koristili bez objektivnih dokaza, ali ne bih govorio o tome gdje i kako smo prikupljali dokaze”, rekao je Ćulum.

Podsjećamo, “Nezavisne novine” su utorak objavile da su sudovi u problemu jer je veliko je pitanje šta će biti u sudskim postupcima ukoliko ih uopšte i bude s obzirom na to da domaći sudovi još nisu zauzeli stav o tome da li su “dokazi” i komunikacija putem kriptovanih aplikacija prikupljeni na zakonit način.

Policajci iz Banjaluke, Đ.S. i D.S, uhapšeni su zbog sumnje da su zajedno sa Bojanom Stankovićem (24) i Milošem Bajićem (23), takođe pripadnicima MUP-a počinili razbojništvo nad grupom migranata u Banjaluci, od kojih su tom prilikom, oduzeli oko 700 evra (1.400 KM), saznaju “Nezavisne”.

Iz Policijske uprave Banjaluka saopšteno je uz navođenje inicijala da su oni 7. novembra oko 23 časa zajedno sa policijskim službenicima M.B. i B.S. počinili razbojništvo na štetu četiri strana državljanina.

“Obzirom da se radi o policijskim službenicima isti će biti suspendovani iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i protiv njih će biti pokrenut unutrašnji postupak”, navedeno je u saopštenju.

Po nalogu postupajućeg tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Đ.S. i D.S. su nakon zvršene kriminalističke obrade puštena na slobodu, a protiv istih će nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta biti dostavljen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

• Vozači Neđo Marić (25) iz Banjaluke i Stojadin Knežević (53) iz Obrenovca osuđeni u banjalučkom Okružnom sudu na ukupno pet godina zatvora zbog saobraćajne nesreće u kojoj je poginula Ana Radić (21) iz Prijedora.

Marić je ovom nepravosnažnom presudom osuđen na četiri godine za krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja. Oduzeta mu je i vozačka dozvola na četiri godine.

Knežeić je osuđen na godinu zatvora, a djelo je prema presudi, počinio iz nehatč. Nemju je vozačka dozvola oduzeta na godinu dana.

Nesreća se desila 8. jula 2019. godine u Trnu kod Laktaša, a nastradala djevojka je bila je suvozač u audiju, koji je vozio Marić.

U sudaru audija i golfa, za čijim volanom je bio Knežević koji je tom prilikom i povrijeđen.

Prema optužnici audi je tokom preticanja udario u golfa čiji je vozač pokušao da skrene u lijevo iako je vidio da je vozač audija započeo preticanje.

Marić je u krvi imao oko 1,48 promila, a Knežević 0,84 promila alkohola.

U Vrhovnom sudu Republike Srpske danas je održano ročište po prvoj optužnici za terorizam u Republici Srpskoj na kojoj se zbog statusa na društvenim mrežama o Zimzogradu našao Milan Macura iz Banjaluke.

Okružni sud u Banjaluci je prije tačno tri godine u ponovljenom postupku oslobodio Macuru, prateći instrukcije koje mu je tada dao Vrhovni sud Republike Srpske u ovom predmetu.

U obrazloženju presude sud je, između ostalog, naveo da biće krivičnog djela terorizma mora imati dva osnovna elementa, i to radnju izvršenja i cilj.

“Da bi se radilo o krivičnom djelu terorizma, nije dovoljno samo da neko lice preduzme radnju prijetnje, već je potrebno utvrditi da li je tu prijetnju preduzelo u namjeri, odnosno u cilju ozbiljnog zastrašivanja građana i s ciljem ozbiljnog narušavanja, odnosno uništavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih i društvenih struktura Republike Srpske”, naveo je u presudi okružni sud.

U slučaju Milana Macure tako, ne proizilazi da je spornu poruku optuženi objavio u cilju, odnosno u namjeri ozbiljnog zastrašivanja građana i s ciljem ozbiljnog narušavanja, odnosno uništavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih i društvenih struktura Republike Srpske, koja činjenica predstavlja bitan elemenat krivičnog djela terorizam.

Spornu poruku koju je Republičko javno tužilaštvo okvalifikovalo kao terorizam prenosimo u cjelosti.

“Volio bih da se ova moja molba shvati jako ozbiljno. Cijenim da bi sve dobrotvorne organizacije na ovim prostorima koje se bave uvozom C4 eksploziva, nafte, bombi, minobacača, kalašnjikova itd, a i nije da ih nema, imali korist od sljedećeg. Odgovorno tvrdim da sam prvoklasan materijal za samoubicu i voljan sam da to pokažem na primjeru Zimzograda. Bez problema mogu natovariti na mene 150 kilograma C4, bez da iko posumnja, a kada postignem potrebno ubrzanje, niko me ne zaustavlja. Vjerujem da sa tom količinom mogu obuhvatiti prečnik Brko – Royal Plaza, umro sam presretan. A zašto to radim?! Riječima pjesnika: moja žrtva u odnosu na dobrobit naroda. Zahvaljivaćete mi se za cca 20 godina. Oslobodiću vas pogani, smrdljivih kobasica, razrijeđenog piva, vina i rakija. Primitivizma bl. gazda, droljetina i svih ostalih piz…. Po meni će se zvati škole, ustanove, javna dobra. Djeci ćete davati moja imena i tjerati ih da dižu sirov čelik. O meni će se učiti, pričati bajke”, napisao je optuženi Macura 8. decembra 2016. godine na svom profilu.

Poruka je bila “zakačena” na stranicu Zimzograda nakon čega su organizatori odmah obavijestili policiju, kojoj nije trebalo dugo da uhapsi mladića.

Uslijedile su godine agonije, a Macura je nakon prvog suđenja bio osuđen uslovno na godinu dana.

Vrhovni sud Srpske je ovu presudu ukinuo, a okružni sud je u ponovljenom postupku 15. novembra 2019. godine oslobodio Macuru.

Tokom današnjeg ročišta u Vrhovnom sudu Republike Srpske republički javni tužilac Goran Glamočanin je ostao kod svih navoda žalbe istakavši da okružni sud nije sa pažnjom cijenio iskaze svjedoka koji su tvrdili da je sporna poruka Macure za njih bila jeziva.

Ovi svjedoci inače bili su organizatori manifestacije Zimzograd.

Sarajliji F.J., rekorderu po pitanju neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje, sa nevjerovatnih 280.483,60 KM duga, policija je oduzela fiat punto.

Uprkos zabani upravljanja, ovog neslavnog rekordera policija je zatekla za volanom i sa lažnim tablicama na neregistrovanom vozilu.

Naime, službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Istočno Sarajevo, juče su u ulici Vojvode Radomira Putnika u Istočnom Sarajevu zaustavilu i kontrolisali automobil kojim je upravljao F.J. iz Starog Grada – Kanton Sarajevo.

“Tokom kontrole utvrđeno je da se na vozilu nalaze napravljene registraske tablice, da vozač upravlja vozilom prije sticanja prava na upravljanje, te da je neregistrovano vozilo. Daljom provjerom kroz registar novčanih kazni utvrđeno je da je F.J. višestruki povratnik u činjenju težih prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja i da po osnovu neplaćenih novčanih kazni duguje 280.483,60 KM”, navedeno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

“Nezavisne novine” nedavno su objavile ko su najveći dužnici na osnovu neplaćenih kazni među kojima je i ovaj neslavni rekorder.

Sud BiH trebalo bi da izda nalog za raspisivanje Interpolove potjernice za nekadašnjim komandantom Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibom Mahmuljinom ako se 23. novembra ne pojavi u toj pravosudnoj instituciji odakle bi trebalo da bude upućen na izdržavanje pravosnažne kazne zatvora, poručili su pravni stručnjaci.
Advokat Milan Romanić sumnja da će se Mahmuljin tada pojaviti u Sudu BiH, istakavši da ne bi pobjegao u Tursku da je to mislio.

“Ako se ne pojavi u sudu po upućenom pozivu 23. novembra, za njim bi isti taj dan trebalo raspisati međunarodnu interpolovu potjernicu”, rekao je Romanić za “Glas Srpske”.

U slučaju da Mahmuljin ima državljanstvo Turske gdje je i otišao nakon izricanja pravosnažne presude, Romanić kaže da BiH može od vlasti u Turskoj da traži Mahmuljinovo izručenje.

“Mislim da BiH s Turskom nema sporazum o zabrani izručenja, odnosno da imaju sporazum o međunarodnoj pravnoj pomoći, tako da bi i na taj način Mahmuljin mogao da bude deportovan u BiH”, zaključio je Romanić.

Iz Suda BiH su prošle sedmice naveli da je Mahmuljinu i njegovom braniocu na kućnu adresu dostavljen poziv u kojem je navedeno da je on dužan pristupiti u tu pravosudnu instituciju 23. novembra kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje izrečene zatvorske kazne.

Sud BiH je krajem aprila izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine. Mahmuljin je po izricanju presude napustio BiH i otišao u Tursku na navodno liječenje umjesto u zatvor.