Na Interpolovim potjernicama zbog terorizma i srodnih krivičnih djela nalazi se 16 bh. državljana.
Riječ je uglavnom o imenima koja su dobro poznata bezbjednosnim agencijama, a neka od njih su već godinama na ozloglašenom spisku.
Recimo, jedan od njih je i dvadesetsedmogodišnji Alija Keserović, rodom iz Bužima, kod kojeg je navedeno da ga sumnjiče za organizovanje terorističke grupe, ali i protivpravno osnivanje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.
Keserović se prije šest godina pojavio u propagandnom filmu Islamske države pod naslovom “Struktura hilafeta” u kojem se ta teroristička organizacija hvali brojnim “vojnim uspjesima”.
Dugo je na Interpolovoj potjernici i Muradif Hamzabegović (62), koji je, prema ranijim navodima Tužilaštva BiH, bio visokopozicionirani pripadnik Islamske države.
Postoje tvrdnje da je on ranije zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela i krijumčarenja ljudi bio osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora i novčanu u iznosu od 20.000 KM, ali, kako se tvrdi, nije nikada odslužio ovu kaznu jer je u proljeće 2013. godine otišao u Siriju.
On je, navodno, i dalje u Siriji, odnosno dijelu te zemlje koji kontrolišu džihadističke grupe i pobunjenici, gdje, kako je ranije objavljeno, živi kao civil i bavi se trgovinom.
Na Interpolovoj potjernici nalazi se i ime Fikreta Zukića (62), a terete ga za organizovanje terorističke grupe. On je, prema dostupnim informacijama, živio u vehabijskom gnijezdu Gornjoj Maoči, a potom otišao u Siriju.
Objavljeno je, podsjetimo, da je hapšen u akciji “Damask” 2014. godine, ali je pušten na slobodu, te da je u Siriji od 2016. godine. Postoje tvrdnje da je u džihad odveo cijelu porodicu, koja je u Siriji priključena terorističkim grupama.
Aleksandar Radić, vojni analitičar i stručnjak za bezbjednost, nije iznenađen zbog toga što bjegunci godinama izmiču ruci pravde.
“Postoji dovoljno prostora na Bliskom istoku i u centralnoj Aziji gdje se takve ličnosti mogu skloniti”, rekao je Radić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, BiH je tu u pasivnoj poziciji, pa čak i za neke stvari koje su trivijalnije, kao što je, primjera radi, praćenje aktivnosti ljudi koji su bili strani ratnici.
“Pokazalo se da je sistem bezbjednosti u BiH u pogledu razmjene podataka i koordiniranog djelovanja prilično neefikasan. To je pokazao i slučaj terorističkog napada u Zvorniku”, naglasio je Radić.
Kada se podvuče crta, može se zaključiti da je upitno da li će neko od bjegunaca ikada biti priveden na optuženičku klupu. Ako se to desi, prijete im višegodišnje kazne.
Recimo, prema Krivičnom zakonu BiH, ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH, biće kažnjen zatvorom od najmanje osam godina.
“Ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, biće kažnjen zatvorom od najmanje tri godine”, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH.
