Policija u Banjaluci je uhapsila četvoricu nasilnika među kojima i maloljetnika zbog brutalnog napada na sugrađanina.
Policijska uprava Banjaluka saopštila je da su uhapšeni M.J, L.B. i B.M. i maloljetnika osumnjičene za krivično djelo tjelesna povreda.
Osumnjičeni su juče oko 3.50 u Banjaluci nakon svađe pretukli sugrađanina i udarali ga drvenim štapom.
Povrijeđenom je ukazana pomoć u UKC RS.
Specijalni agenti Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD uhapsili su u srijedu Kemala Kemu Mrndžića (51) u njegovoj kući u Svompskotu, blizu Bostona. Federalci kažu da je Mrndžić bio službenik bezbjednosti u zloglasnom zarobljeničkom logoru Čelebići u centralnoj Bosni, gdje su srpski zatočenici ubijani, te sistematski izgladnjivani, mučeni i zlostavljani.
Mrndžić je optužen za falsifikovanje i prikrivanje materijalnih činjenica od vlade SAD; korišćenje američkog pasoša stečenog na prevaru; i posjedovanje i korišćenje potvrde o naturalizaciji stečene na prevaru i kartice socijalnog osiguranja stečene na prevaru. Mrndžić je uhapšen jutros i nakon prvog pojavljivanja pred federalnim sudom u Bostonu danas popodne pred glavnim sudijom za prekršaje M. Pejdžom Kelijem pušten je uz kauciju od 30.000 dolara.
Optuženi ratni zločinac živio je uglavnom anonimnim životom u predgrađu Bostona nekih 25 godina. Prema novootkrivenoj krivičnoj prijavi, Mrndžić je bio nadzornik stražara u zloglasnom zarobljeničkom logoru u BiH tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih. Međunarodni krivični sud Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio je da su stražari u logoru Čelebići počinili brojna ubistva, silovanja i da su se bavili torturom i drugim oblicima progona srpskih zatvorenika u logoru. Tri Mrndžićeve kolege, upravnika logora Zdravka Mucića, njegovog zamjenika Hazima Delića, te stražara Esada Landžu, osudio je MKSJ nakon suđenja u Hagu, na kojem su preživjeli svjedočili o mučnim uslovima u logoru.
Mucić je osuđen na 9 godina zatvora, Delić na 18 a Landžo na 15.
Prema tužbi, brojni preživjeli su od tada identifikovali Mrndžića kao umješanog u premlaćivanje i druga zlostavljanja koja su tamo počinjena.
Prema sudskim dokumentima, nakon završetka rata, istražitelji MKSJ-a su razgovarali sa Mrndžićem u Sarajevu i optužili ga da je umješan u zlostavljanja u Čelebićima. Mrndžić je potom smislio šemu da pobjegne iz zemlje tako što će preći granicu sa Hrvatskom i navodno se prijaviti kao izbjeglica u Sjedinjene Države koristeći izmišljenu priču. Navodi se da je u svom zahtjevu za izbjeglicu i intervjuu lažno tvrdio da je pobjegao iz svog doma nakon što su ga srpske snage zarobile, ispitivale i zlostavljale, i da nije mogao da se vrati kući iz straha od budućeg progona. Primljen je u SAD kao izbjeglica 1999. godine, a na kraju je postao naturalizovani američki državljanin 2009. godine.
Za korišćenje lažno dobijenog pasoša i lažno stečenog sertifikata o naturalizaciji predviđena je kazna do 10 godina zatvora, nakon čega slijedi tri godine pod nadzorom i novčana kazna od 250.000 dolara. Za svaku od dvije preostale optužbe, maksimalna kazna prema statutu je pet godina zatvora, nakon čega slijedi tri godine pod nadzorom i novčana kazna od 250.000 dolara. Kazne izriče sudija saveznog okružnog suda na osnovu smjernica i statuta Sjedinjenih Država koji regulišu određivanje kazne u krivičnom predmetu.
Međunarodni krivični sud Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i drugi “dokumentovali su sistematski progon, premlaćivanje, mučenje i izgladnjivanje srpskih zatočenika od strane stražara” u Čelebićima, zajedno sa “ubistvima, silovanjima i drugim seksualnim zlostavljanjem Srba”. Preživjeli su opisali nasilje koje su izvršili čuvari logora dok su uzvikivali: “Aušvic, Aušvic”, govoreći zatvorenicima da nikada neće napustiti logor živi i, “ponekad, pozdravljajući jedni druge nacističkim ‘Sieg Heil’ pozdravom”, nastavlja se.
“Jedan preživeli je nedavno ispričao da su krici zatvorenika u logoru izazvani premlaćivanjem ‘odjekivali kilometrima’ “, navodi se u žalbi.
Stražari su danima uskraćivali hranu zatvorenicima, povremeno im dajući po jednu kašičicu supe, kažu federalci. Mnogi su kasnije prijavili da su izgubili do jedne trećine svoje tjelesne težine dok su bili tamo zatvoreni. Tokom suđenja MKSJ-u, bivši ratni zarobljenici su svjedočili o tome da su im jezici spaljeni usijanim komadima metala, paljene ruke i noge, i da su u najmanje jednom slučaju imali upaljeni fitilj vezan za genitalije.
Više od deset ljudi koji su živi izašli iz Čelebića identifikovali su Mrndžića pred MKSJ kao jednog od svojih najbrutalnijih progonitelja. Još trojica su “zasebno ispričali kako je Mrndžić koristio ‘karate’ tehniku da tuče zatvorenike i da vježba svoje borilačke poteze”, navodi se u tužbi. Jedan od njih opisao je Mrndžića kao “posebno opakog” čuvara jer je birao i tukao zatvorenike samoinicijativno, a ne da mu je to naređeno.
Mrndžić je sve to negirao. On je istražiocima MKSJ-a rekao da nikada nije bio svjedok maltretiranja zatvorenika i da su svima obezbjeđena tri puna obroka dnevno. Ali prije nego što je Mrndžić mogao da bude optužen za ratne zločine, uključujući ubistvo zatvorenika u Čelebićima, on je podnio zahtjev za izbjeglički status u SAD a na svom zvaničnom obrascu za useljeničku molbu Mrndžić je “izmislio svoju ličnu istoriju”, lažno tvrdeći da je zarobljen i zatvoren od strane srpskih snaga zbog njegovog muslimanskog porijekla, navodi se u žalbi. Lagao je o svojim porodičnim vezama, rekavši da ima polubrata u Linu, u Masačusetsu, kome je želio da se pridruži.
Mrndžić je lažno tvrdio da se plaši ‘povratka’ svoju kući u Nevesinju, gdje je rekao da će biti maltretiran, proganjan i zatvaran od strane Srba na tom području, dijelom zbog njegovog navodnog bjekstva iz njihovog zatočeništva, ali i zbog toga što je bio Musliman, nastavlja se u pritužbi. Sve u svemu, Mrndžić je lažno tvrdio da je bio meta vrste progona koji je vršio nad drugima.
Pošto su prevarili američke imigracione vlasti, Mrndžić i njegova supruga stigli su u Sjedinjene Države 4. marta 1999. godine, navodi se u prijavi. Nastanio se u Masačusetsu i ubrzo kasnije dobio karticu socijalnog osiguranja. Mrndžić je dobio status stalnog boravka u oktobru 2008, naturalizovan je kao američki državljanin sljedećeg aprila, a američki pasoš je dobio dva mjeseca kasnije.
Ali Mrndžićeve laži su ga na kraju sustigle. U martu 2022. godine, agenti su ga suočili sa pisanim izjavama koje je prethodno dao istražiocima MKSJ, što je dovelo do priznanja Mrndžića da je zaista bio stražar u Čelebićima i da su dijelovi njegovog zahtjeva za izbjeglice lažni, navodi se u žalbi. Međutim, on je negirao da je ikada učestvovao u bilo kakvom nasilju nad zatočenicima, ili čak bio svjedok. U drugom intervjuu nedjelju dana kasnije, Mrndžić je ponovo insistirao da nikada nikome nije naudio kao stražar u Čelebićima.
U ponedjeljak su se agenti DHS-a sastali sa Mrndžićem u njegovoj kući u Svampskotu. Ovaj put je, prema pritužbi, “rekao da se stidi načina na koji je došao u Sjedinjene Države. Identifikovao se i na dva video-snimka snimljena u Čelebićima 1992. godine, na kojima se pojavljuje u uniformi sa puškom.”
Mrndžić je dalje “poimenično identifikovao fotografije mnogih drugih stražara koji su radili u logoru 1992. godine”, navodi se u prijavi.
“Međutim, on je i dalje negirao da je umiješan u direktan ili indirektan progon zatvorenika u Čelebićima”, zaključuje se.
Nejasno je kako se Mrndžić izdržavao u SAD, iako javna evidencija pokazuje da je radio kao menadžer supermarketa u Novoj Engleskoj.
Ranije ove godine, Srbin koji je 1998. godine osuđen u odsustvu zbog sopstvenih ratnih zločina otkriven je kako živi u Ohaju i radi kao proizvođač kobasica.
Mrndžić se pojavio pred sudom u srijedu popodne i pušten je uz kauciju od 30.000 dolara. Ako bude osuđen po sve četiri tačke, Mrndžić se suočava sa maksimalnom ukupnom kaznom od više od 40 godina zatvora i novčanom kaznom do 500.000 dolara, prenosi “SerbianTimes”.
Policijski službenici Policijske uprave Gradiška u saradnji sa Policijskom upravom Banjaluka, a pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva sproveli su operativnu akciju kodnog naziva ”Volf” koja je usmjerena na suzbijanje proizvodnje i prometa opojnih droga, kojom prilikom su tri lica lišena slobode.
U akciji je pronađen spid i skank te vaga za precizno mjerenje.
Po završetku kriminalističke obrade protiv lica u redovnoj proceduri Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, biće dostavljen izvještaj o počinjenim krivičnim djelima Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga i Omogućavanje uživanja opojnih droga, navodi se u saopštenju Policijske uprave Gradiška.
Policijski službenici Policijske uprave Gradiška u narednom periodu nastavljaju sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti u cilju otkrivanja i suzbijanja krivičnih djela i prekršaja iz navedene oblasti.
U poznatom banjalučkom splavu jutros je došlo do požara, a na lice mjesta stigli su vatrogasci i policija, javlja Srpskainfo.
Prema prvim informacijama, požar je najvjerojatnije izbio na krovu objekta, a vatrogasci pokušavaju staviti požar pod kontrolu kako bi spriječili veću štetu.
Načelnik Opštine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić uhapšen je u akciji kodnog imena “Start”, a tim povodom se oglasio i Europol, koji je takođe bio dio ove akcije.
ATV
Europol i FBI pružili su pomoć bh. institucijama, posebno kad je riječ o podacima sa aplikacije Sky.
Istakli su kako je uhapšeno sedam osoba, a raspisane su međunarodne potjernice za još dvije osobe.
Zapljena predmeta
Pretreseno je 30 kuća i pretraženo deset kompanija, otkrivaju i navode šta je sve otkriveno:
5 luksuznih vozila
3 kripto knjige s procijenjenom vrijednošću kriptovaluta od 500.000 eura (gotovo milion KM)
2 kripto računa zamrznuta i namijenjena pljenidbi s približno 500.000 eura (gotovo milion KM) vrijednim kriptovalutama
247 strojeva za kripto rudarenje, ukupne vrijednosti od više od milion eura (gotovo dva miliona KM)
Gotovina u raznim valutama u ukupnoj vrijednosti od približno 100.000 eura (gotovo 200 hiljada KM)
Ekvivalent blizu 150.000 eura (gotovo 300.000 KM) na bankovnim računima
Luksuzna roba, uključujući nakit i satove
Četiri pištolja s 300 komada streljiva.
Način rada
Europol je objavio i modus operandi (način rada) ovog, kako ih nazivaju, kartela: “Kokain se šalje iz Južne Amerike u Evropu brodovima i privatnim avionima, obično skriven u ugljenu ili konzervama tune“.
Ističu kako je akcija takođe bila usmjerena “na političku osobu osumnjičenu za korupciju, koja je obnašala funkciju na čelu jedne od općina u Kantonu Sarajevo”.
Obavještajni podaci koje je pripremio Europol na temelju podataka iz operacije SKY ECC omogućili su identifikaciju strukture, aktivnosti i međunarodnih veza kriminalne mreže.
Ovaj obavještajni izvještaj pokrenuo je trenutnu istragu. Europol je dodatno podržao nacionalna tijela u identifikaciji ciljeva visoke vrijednosti, olakšavanju razmjene informacija, koordinaciji operativnih aktivnosti i operativnim analizama, zaključili su.
Devojčica A. A, koja je bila teško povređena u masakru u OŠ “Vladislav Ribnikar” na Vračaru u Beogradu, preminula je posla 12 dana borbe za život.
Ona je 10. žrtva masakra koji je počinio trinaestogodišnji dečak 3. maja u ovoj školi, koji je ubio devetoro učenika i čuvara, potvrđeno je za B92.net.
Nesrećna devojčica umrla je u UDK “Tiršova”, a imala je teške povrede glave i pored nadljudskih napora lekara, devojčica je podlegla povredama. navodi se u saopštenju.Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je povređena učenica OŠ “Vladislav Ribnikar” preminula.
Pacijent čiji su inicijali Ž.V. (22) ima traumu glave, i nalazi se u indukovanoj komi priključen na mehaničku ventilaciju, rečeno je Srni u Univerzitetsko kliničkom centru (UKC) Republike Srpske.
Iz UKC-a su naveli da je lice Ž.V. hospitalizovano na Klinici za anesteziju i intezivno lječenje i da su sve dalje prognoze neizvjesne.
Lice Ž.V. je povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi u subotu, 13. maja, u Ulici Karađorđeva u Banjaluci kada je automibilom “be-em-ve” udarilo u dva parikarana vozila.
U Bijeljini i Tuzli obilježava se 31 godina od napada muslimanskih snaga na kolonu ЈNA u Tuzli, kada su ubijena 54 vojnika, 78 ih ranjeno, dok su 44 bila zarobljena.
Planirana je mirna šetnja, polaganje cvijeća i vjerski pomen na Brčanskoj malti u Tuzli.
Kod Spomen-kosturnice na bijeljinskom gradskom groblju Pučile, biće služen parastos i položeni vijenci i cvijeće.
Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu ЈNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti kasarnu u tom gradu.
Na suđenju Banjalučaninu Siniši Šakiću, zvanom Kinez, optuženom za ubistvo sugrađanina Slaviše Ćuluma, koji je izrešetan 15. maja 2020. godine, ipak će biti prikazani video-materijali sa nadzornih kamera iz jednog kafića u Sisku, kojim Tužilaštvo pobija tvrdnje da je Šakić u vrijeme zločina bio u Hrvatskoj.
Svjedoci odbrane tvrdili su da je Šakić od 1. do 25. maja 2020. godine bio u Hrvatskoj i skoro svakodnevno dolazio u spomenuti kafić u Sisku.
S druge strane, Tužilaštvo tvrdi da je to netačno, zbog čega je izuzelo snimke video-nadzora iz kafića za period od 1. do 18. maja i tužiteljka Petković tvrdi da se Šakić prvi put u kafiću pojavio tek 16. maja.
Vještak Gregor Kovač vještačio je snimke za dane 16. i 17. maj, a ne za dan ubistva, što je za odbranu sporno. Sud je još ranije najavio da će tražiti vještačenje snimaka i za dan 15. maj.
Danas Sveti Atanasije Veliki: Đavola zatvorio u posudu, a ovo su običaji
Danas Sveti Atanasije Veliki: Đavola zatvorio u posudu, a ovo su običaji
Sve ove peripetije na kraju su razmršene, pošto je Sudsko vijeće, kojim predsjedava sudija Branimir Jukić, odlučilo da snimci budu prikazani u sudu, te će se na osnovu njegove odluke o snimcima na narednom ročištu izjasniti Kovač, prenose Nezavisne.
Inače, tokom suđenja je sudija Branimir Jukić kazao i da ih Biološki fakultet u Beogradu još nije obavijestio o tome da su uradili dopunu DNK vještačenja koje je sud tražio.
“Platili smo sve troškove, još dali predujam i to nije nimalo jeftino. Slali smo im urgencije da se to ubrza jer je pritvorski predmet, ali su nam rekli da to nije jedini koji imaju i koji je hitan”, rekao je Jukić.
Vještak Dušan Keckarević je u ime Biološkog fakulteta u Beogradu vještačio DNK tragove, te je na grani izuzetoj s lica mjesta našao DNK optuženog. Ipak, odbrana je prigovorila da tragovi nisu izuzeti pravilno pa je sud zatražio dopunu vještačenja.
Podsjetimo, u optužnici se navodi da su Šakić i još jedno, zasad nepoznato lice, u Ćuluma, u banjalučkom naselju Dragočaj, ispalili najmanje 22 hica.
Akcija “Start” koju su realizovali policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo pod nadzorom tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Kantona Sarajevo, rezultirala je hapšenjem sedam osoba, dok su dvije nedostupne i za njima su raspisane potjernice, dok su oduzete veće količine novca i skupocjeni automobili.
“Akcija je rezultat višemjesečne intenzivne saradnje ostvarene i s međunarodnim policijskim partnerima, u prvom redu EUROPOL-om, ali i Uredom FBI. Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo još jednom se dokazala kao pouzdan partner domaćim i međunarodnim institucijama u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te nastavlja intenzivan operativni rad na ovom i drugim predmetima”, navode iz MUP-a KS.
Dodaju da je ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo dao je značajan doprinos u pripremi ove akcije kojom je obuhvaćeno više od deset pravnih i fizičkih osoba zbog sumnji u organizovani kriminal i zloupotrebe u višemilionskim iznosima.
Dodaju da je više od 150 policijskih službenika Sektora kriminalističke policije i policijskih uprava, uz policijske službenike Sektora za policijsku podršku, izvršilo pretrese na 30 lokacija na području Kantona Sarajevo – stambenih objekata, poslovnih i službenih prostorija.
U pretresima je, između ostalog, pronađen gotov novac u iznosu od oko 200.000 KM u različitim valutama, skupocjeni nakit, tri pištolja uz više stotina komada municije, 248 mašina za rudarenje kriptovaluta – vrijednost samih uređaja oko 1,2 miliona dolara, te značajne količine sredstava u kriptovalutama.
Navodi se da je za devet fizičkih i šest pravnih osoba, Državna agencija za istrage i zaštitu izvršila privremenu obustavu transakcija u ukupnom iznosu od 429.820 KM i 82.289 eura.
Privremeno je oduzeto i šest luksuznih putničkih motornih vozila: audi, dva mercedesa BMW, VW Tiguan i Pežo.
Osumnjičene terete zbog krivičnih djela organizovani kriminal, pranje novca, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje dara i drugih oblika koristi, davanje dara i drugih oblika koristi.