Kategorija: Hronika

Dosadašnje informacije pokazuju da krijumčari migranata u nekim slučajevima uzimaju i milione maraka i da je ova vrsta krivičnih djela za bande postala unosan “biznis”, što znači da pravosuđe i policijske agencije u BiH moraju ući u snažniju borbu protiv trgovine ljudima.

O zastupljenosti ove problematike svjedoči podatak da gotovo nema dana, a da Tužilaštvo BiH ili neka od policijskih agencija ne saopšti da je zabilježen ovakav slučaj, pa smo tako o dva takva primjera svjedočili u četvrtak.

Tada je, naime, Granična policija BiH saopštila da su njihovi pripadnici, radeći na sprečavanju nezakonitih migracija preko BiH, 22. maja uhapsili četvoricu državljana BiH koji su pokušali da prokrijumčare 21 stranog državljanina.

Krijumčarenja su otkrivena prilikom kontrole četiri vozila, bh. nacionalnih oznaka, a koja su kontrolisana na području Gradiške i Kozarske Dubice.

“Privremeno su oduzeta četiri vozila i drugi dokazni materijali. Krijumčareni strani državljani nisu imali identifikacione dokumente, a u upitniku za migrante su izjavili da dolaze iz Bangladeša (19) i Pakistana (dva)”, naveli su iz Granične policije BiH i dodali da će protiv osumnjičenih biti dostavljen izvještaj Tužilaštvu BiH.

Iz Tužilaštva BiH su, samo nekoliko sati ranije, govoreći o odvojenom predmetu, saopštili da su nakon hapšenja zatražili određivanje pritvora za državljanina Nizozemske, nastanjenog u Maroku, a rođenog u Iraku, koji se zove Karwan Kader Hmawmein (57), a pao je u akciji “Istok-Tigris”.

“On je pod istragom Tužilaštva BiH i domaćih i međunarodnih partnerskih institucija i agencija, i osumnjičen je da je zajedno sa drugim osobama učestvovao u dovođenju velikog broja državljana Iraka u BiH, koji su nakon toga iz BiH bili krijumčareni na područje zemalja EU. Prema prikupljenim dokazima, ova grupa sumnjiči se za krijumčarenje više od 1.500 osoba, pri čemu je ostvarena nezakonita imovinska korist u velikim iznosima”, pojasnili su iz Tužilaštva BiH.

O kakvim se iznosima u ovakvim slučajevima može raditi, možda najbolje svjedoči nedavno izvedena akcija “Piramida”, na čijem udaru je bila međunarodna organizovana kriminalna grupa, koja je, prema preliminarnim rezultatima, u šest mjeseci uzela više od šest miliona KM na krijumčarenju migranata.

Ta grupa je, kako se sumnja, pokušala ili uspjela da prokrijumčari više od 600 osoba, među kojima više od 100 maloljetnika, a koliko je bila razgranata, svjedoči i podatak o pretresima, koji su izvedeni na brojnim lokacijama u Bihaću, Cazinu, Brezi, Visokom, Sarajevu, Kaknju, Velikoj Kladuši i Kiseljaku.

Iz Tužilaštva BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je plan u budućnosti sprečavanje ilegalnih migracija i procesuiranje krijumčara i grupa za krijumčarenje, kao jednog od bezbjednosnih izazova koji je jako bitan za BiH na putu evropskih integracija.

“Tužilaštvo BiH, svake godine, podigne optužnice protiv više desetina osoba, koje se terete za ova krivična djela. U ovim predmetima, u posljednjih nekoliko godina, evidentirano je da se kao organizatori ili počinitelji ovih krivičnih djela pojavljuju strani državljani”, kaže za “Nezavisne novine” Adisa Karačić, stručna saradnica za odnose sa javnošću u Tužilaštvu BiH.

Posebnu poteškoću, kako dodaje, predstavlja to što je u više predmeta evidentirano da migranti dolaze sa područja Turske, sa kojom BiH nema vizni režim ulaska, pa nakon što redovnim letovima i kopnenim putem doputuju u BiH, migranti se dalje krijumčare prema području Hrvatske i dalje prema zemljama EU.

“Među osumnjičenim i optuženim stranim državljanima, koji se terete za krijumčarenje migranata i povezana krivična djela, najčešće su državljani Turske, Afganistana, Pakistana itd. Njihovo procesuiranje odvija se dosta ubrzano jer su uglavnom u pritvoru, pa se radi o hitnim pritvorskim predmetima”, kaže Karačićeva.

Evidentno je, dodaje ona, da je u posljednje vrijeme sve više stranih državljana iz migrantske populacije koji se pojavljuju u ulogama organizatora ovih nezakonitih aktivnosti, te se zbog toga i pretresaju migrantski centri u potrazi za dokazima.

“Tužilaštvo BiH, Granična policija, Služba za poslove sa strancima i ostale partnerske institucije i agencije za provođenje zakona, permanentno i gotovo svakodnevno provode aktivnosti u sprečavanju, otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela krijumčarenja migranata. Aktivnosti se provode i u dežurama u dane vikenda”, navodi Karačićeva.

Novinar Dejan Šajinović, koji često prati teme koje se odnose na migrante, kaže da, kada gledate relevantne izvještaje Frontexa, Međunarodne organizacije za migracije UN, i izvještaje drugih relevantnih organizacija, zapadni Balkan je iz godine u godinu na vrhu lista regiona s najvećim prilivom migranata prema zapadnoj Evropi.

Prema njegovim riječima, uz povoljan geografski položaj na ruti između istočnog Sredozemlja, istočnog dijela Balkanskog poluostrva i zapadne Evrope, krijumčarima ide naruku i slaba vladavina prava i slabe institucije, što ih, nažalost, dodatno motiviše da upravo preko BiH i drugih zemalja u regionu organizuju prebacivanje migranata.

“Bitno je da policijske agencije povećaju svoje prisustvo, ali to nije dovoljno, potrebna je i politička volja. EU je spremna i voljna da pomogne BiH, ne samo velikim sredstvima koja godišnje izdvaja za zbrinjavanje migranata, opremanje granice, obuku policajaca, izgradnju objekata, itd., nego i nuđenjem da Frontex pošalje svoje pripadnike u BiH da nam pomognu, a ovaj proces još uvijek nije okončan”, ističe Šajinović.

U Beogradu je danas u poslijepodnevnim satima u Beogradu ubijen mlađi brat Vojina Mijatovića, potpredsjednika Vlade Federacije BiH i federalnog ministra.

Objavio je ovo portal “Dnevnog avaza” pozivajući se na svoja saznanja.

Prema njihovim informacijama, on je pokušao da zaštiti svog maloljetnog sina od grupe huligana, koja je, prema dostupnim informacijama, potom nasrnula na Mijatovićevog brata i izbola ga nožem.

Druga verzija priče je da je Mijatovićev brat pokušao zaštiti dijete iz komšiluka od huligana.

Napad se dogodio na Karaburmi, oko 15:10 šasova. Policija je brzo reagovala i privela osumnjičenog. Istraga je u toku, a ministar Mijatović je na putu za Beograd.

Ronilački timovi pretražuju rijeku Unu u potrazi za vozačem koji je automobilom sletio sa puta Bihać – Bosanska Krupa, saznaju “Nezavisne novine”.

Nezvanično, u vozilu su bili vozač i suvozač, koji se uspio spasiti.

“Suvozač se izvukao, a vozač se nije uspio spasiti. Ronilački timovi pretražuju Unu u potrazi za vozačem”, rekao je sagovornik “Nezavisnih”.

Nezvanično, stradala je djevojka (25) iz Bosanske Krupe.

Nikola S. (24) i Ernest P. (24) povrijeđeni su kada su se vozilom prevrnuli na krov u banjalučkom naselju Borik, potvrđeno je “Glasu Srpske”.

Nesreća se desila jutros oko dva časa, a na terenu su bili policija i ekipa službe hitne pomoći.

Mladići su prevezeni u bolnicu vozilom Službe hitne pomoći čiji ljekari su im ukazali pomoć.

Jedna osoba je povrijeđena u saobraćajnoj nesreći u kojoj su se zapalila dva kamiona i dio benzinske pumpe u Trnu kod Banjaluke, rečeno je u banjalučkoj Policijskoj upravi.

Nesreća se dogodila jutros u 3.40 kada je muškarac iz Prijedora A.K, koji je upravljao jednim kamionom udario u drugi parkirani kamion sa priključnim vozilom.

-Usljed udesa zapalila su se oba kamiona i dio benzinske pumpe koja nije radila. Nastupila je materijalna šteta i na dva stuba ulične rasvjete – pojasnili su iz PU Banjaluka.

Požar je lokalizovan u 4.25, a o svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako Srpskainfo nezvanično saznaje sumnja se da je vozač jednog kamiona zaspao tokom vožnje.

– To se desilo jutros oko 03.45, vidio sam da je jedan od kamiona baš gorio. Navodno je vozač jednog kamiona zaspao tokom vožnje i vjerovatno zbog toga izgubio kontrolu i udario u drugi – pojasnio je izvor Srpskainfo.

U toku je obustava saobraćaja na navedenoj dionici puta u pravcu Laktaša

U stravičnoj saobraćajnoj nesreći rano jutros kod Laktaša poginuo je motorista Kristijan Daić (35) iz Novog Grada.

Nesreća je policiji prijavljena jutros oko šest časova.

Nakon smrti motoriste, banjalučko tužilaštvo je pokrenulo istragu.

Iz Okružnoj javnog tužilaštva Banjaluka saopšteno je da su u saobraćajnoj nesreći učestvovali vozilo “dačia”, kojim je upravljala Dragica Wacke (67) iz Njemačke i motocikl “suzuki”, kojeg je vozio Kristijan Daić.

– Uviđaj na licu mjesta nesreće obavio je dežurni okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Mitrović Danko, zajedno sa službenicima Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Banjaluka – navode iz OJT Banjaluka.

Dodaju da je tužilac naložio da se preduzmu sve radnje i mjere kao i vještačenja na utvrđivanju okolnosti saobraćajne nesreće, a biće naložena i obdukcija tijela nastradalog koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu RS.

Učenik devetog razreda Osnovne škole “Vuk Stefanović Karadžić” u Boriku napadnut je juče od strane maskiranih napadača koji su imali bejzbol palice jer je branio svog druga, potvrdila je za “Nezavisne novine” Tatjana Vilendečić, direktorka ove obrazovne ustanove.

“I ja i uprava zovemo bolnicu i u stalnom smo kontaktu, ali glavno je da dječak nije životno ugrožen, ima blaži potres mozga i stabilno je. Koliko sam ja do sada dobila informacija čitava ova priča počinje u jednom kafiću u koji često idu djeca koja putuju iz Česme, ali naravno, nisu oni jedini tu. Tu se i inače znaju sakupljati maloljetnici i tamo se nalazila grupa drugih, starijih maloljetnika, koji su srednjoškolci. Oni su ušli u verbalni sukob sa jednim drugim učenikom naše škole, a to je prekinuo konobar na način da im je rekao da završava smjenu i da idu iz kafića”, kaže ona.

Ističe da su učenici OŠ “Vuk Stefanović Karadžić” otišli nakon toga na nastavu, a kada je došlo vrijeme velikog odmora, uputili su se u supermarket, gdje su ih na izlazu iz marketa napali.

“Njih su prvo napala trojica sa fantomkama, a bilo je tu i još drugih koji nisu imali fantomke. Prvo su udarili tog učenika sa kojim su imali verbalni konflikt, a njega je branio drug, tj povrijeđeni učenik. On je dobio udarac u leđa i oboren je. Pošto je tu bilo više djece na odmoru neki su otrčali u školu, a jedan od naših roditelja, koji se tu zatekao je pritekao u pomoć, a u međuvremenu je stigao i moj pomoćnik, zajedno sa nastavnikom informatike. Ušli su da ih razdvoje i u međuvremenu neko je već zvao policiji u hitnu. Policija je stigla, ali napadači su pobjegli, a koliko ja vidim oni njih već mogu da identifikuju, jer i mi smo tu već na tragu, a mogu vam reći da je u pitanju uzrast srednje škole. Povrijeđeni dječak je branio druga, a verbalni sukob je nastao još u kafiću”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Dodaje da je škola za taj kafić i ranije u par navrata tražila od Policijske uprave da izvrše kontrolu, jer se tu okupljaju maloljetnici.

“Tražili smo preko multisektorskog tima da se tamo pojača nadzor, kako mi zovemo taj dio u krugu Borika, ispred supermarketa i kod autobuske stanice jer obično tu zna doći do koškanja i gurkanja, ne iz ovih razloga, već blažih, ali da bi spriječili ove teže situacije. Nažalost, to se nije desilo, ja razumijem i policiju da nemaju dovoljno resursa, ali ipak mislim da bi trebalo da bude jača policijska kontrola oko škole, generalno svih škola”, kazala je Vilendečićeva za “Nezavisne novine”.

Iako se uskoro navršavaju dva mjeseca od emitovanja potresnog dokumentarnog filma “Gdje je Sara?”, u kojem je otvoreno pitanje nestanka posmrtnih ostataka dvije bebe, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka ne žele otkriti šta su do sada uradili na tom predmetu, što Dragan Tolimir, advokat roditelja tih novorođenčadi, ocjenjuje kupovinom vremena.

Podsjetimo, ovo tužilaštvo ranije je formiralo predmet u vezi sa svim tvrdnjama i radnjama koje su objavljene u dokumentarcu, a koji je uradio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i objavio 1. aprila.

“Ovo tužilaštvo je formiralo predmet po službenoj dužnosti u vezi sa radnjama obavljenim nakon smrti novorođenčeta Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina i novorođenčeta Nataše Stijak, radi provjere iznesenih navoda, prikupljanja svih potrebnih informacija i obavještenja i utvrđivanja svih okolnosti”, rečeno je ranije iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Na naš upit kojim smo se, između ostalog, interesovali šta je do sada urađeno u predmetu formiranom nakon emitovanog filma “Gdje je Sara?”, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka stigao je štur odgovor.

“Predmet se nalazi u radu u fazi provjera i prikupljanja dokaza. Koje radnje postupajući tužilac preduzima ili će preduzeti, u cilju rada na predmetu ne možemo saopštiti”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz banjalučkog Tužilaštva.

Mnogo konkretniji je advokat Tolimir, koji je, podsjeća, ostavio neko vrijeme da vidi u kom pravcu će to sve ići i šta će se dešavati. Ali i upozorava.

“Polako to vrijeme ističe. Već su me pozivali i neki drugi ljudi, kao i dvije gospođe iz filma. Ja ću ići sa prijavom, ali i tužbom. Ovdje je očigledno sve dokazano što se tiče te dvije porodice, a za ostale ćemo vidjeti”, kaže Tolimir.

On poručuje da u ovom slučaju Tužilaštvo mora saslušati obje porodice, u svojstvu oštećenih. Međutim…

“Oni su formalno otvorili postupak. Isto su uradili i po ranijoj prijavi. Oni to urade samo da formalno ispune uslov da je pokrenut postupak, da ih ne možete pitati šta su uradili. A još nema ni istrage. Znači, mi svi treba da budemo fascinirani? To su sve njihovi trikovi, koji vode ka odugovlačenju, otezanju, kamufliranju. Ja ću vrlo brzo tražiti da vidim šta je od dokaza pribavljeno. Razumijem ja i da su oni opterećeni, da se smanjuje broj tužilaca, ali, nismo mi tu da razumijemo, mi očekujemo rezultate. Nije naš problem to što ih je premalo”, rekao je Tolimir.

Sarina majka Aleksandra kaže da je nakon emitovanog filma, odnosno formiranja predmeta taj predmet dodijeljen novoj tužiteljki, a ne onoj koja je vodila raniji predmet.

“Bila sam nedavno na razgovoru kod nje. Ona me je saslušala u potpunosti, obavile smo razgovor. Približila mi je kojim tokom će to ići, šta je ona zamislila da radi. Drago mi je da se neko napokon uhvatio toga. Mislim da će to potrajati, ali bar se nešto uradilo po tom pitanju”, kaže Sarina majka u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podsjećamo, početkom aprila je na portalu CIN-a objavljen potresan dokumentarac o smrti kćerkice Banjalučana Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina, a u kome su govorili kroz šta su sve prošli od trenutka saznanja da je Aleksandra trudna, njenog porođaja, saznanja da je beba preminula, te dugogodišnje borbe da saznaju sve okolnosti koje su uslijedile nakon toga, uključujući i lokaciju sahrane djeteta.

Sarini roditelji odvedeni su na groblje u Banjaluci, na mjestu gdje su sahranjena dva novorođenčeta, a DNK analizom utvrđeno je da posmrtni ostaci ne pripadaju Sari. Pritom je utvrđeno da to nisu ni posmrtni ostaci drugog novorođenčeta, odnosno sinčića Nataše Stijak.

Roditelji ovih novorođenčadi traže istinu, dok nadležne institucije zasad javnosti nisu predočile nikakve konkretne podatke.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske rekli su ranije da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječe pacijenti, te da u njihovoj nadležnosti nisu organizovanja ukopa, sahranjivanje i ekshumacije.

Potom se oglasilo i Gradsko groblje Banjaluka, koje tvrdi da je Sara sahranjena na lokaciji Pobrđe, ali u svom saopštenju nisu naveli da li je poznata tačna lokacija odnosno parcela.