Dvije ekipe sastale su se u okviru četvrtfinala Kupa Bosne i Hercegovine, a tim iz Cazina imao je podršku svojih navijača i na gostujućem terenu.
Ipak, već na samom početku meča došlo je do ozbiljnih nereda na tribinama.
Prema dostupnim informacijama, određena grupa osoba upala je među pristalice gostujućeg kluba i izazvala incident.
Na teren su letjele stolice, a kamerman utakmice, koja se direktno prenosi na YouTubeu, sklonio je kadar kako se ne bi vidjelo.
Teška saobraćajna nezgoda desila se danas, 25. februara, u mjestu Gnojnica kod Lukavca.
Iz Operativnog centra MUP-a TK su kazali da su uputili patrolu na lice mjesta i da trenutno nemaju više informacija o nesreći, prenosi Avaz.
U nesreći su učestvovala tri vozila, a prema nezvaničnim informacijama “Avaza” u nesreći ima povrijeđenih osoba.
Okružni sud u Banjaluci odredio je jednomjesečni pritvor V.M, republičkom inspektoru, koji je osumnjičen za primanje mita iz Banjaluke, uhapšenom u akciji “Ada”, zajedno sa još dvije inspektorke.
Postupajući sudija za prethodni postupak Okružnog suda u Banjaluci, je pritvor odredio danas, 25. februar.
– Pritvor je određen u trajanju do mjesec dana, te se isti računa od dana i časa lišenja slobode i to od 22. februara u 17.10 časova, tako da isti može, po ovom rješenju, trajati najduže do 22. marta u 17.10 – saopšteno je iz Okružnog suda u Banjaluci.
Pritvor je osumnjičenom V. M. određen zbog bojazni da bi mogao uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove važne za krivični postupak, te zbog bojazni da bi mogao uticati na svjedoke ili ponoviti krivično djelo.
Dan ranije, odnosno u srijedu je jednomjesečni pritvor određen G.V. i S.M., inspektorkama osumnjičnim za primanje mita.
Podsjetimo, oni su uhapšeni u akciji “Ada”, koju su u subotu i nedjelju sproveli službenici Uprave kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske, pod nadzorom Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva, a po naredbi Okružnog suda u Banjaluci.
Policija u Laktašima uhapsila je juče, 24. februara, radnicu pumpe M.B. zbog sumnje da je pronevjerila novac.
Kako navode iz Policijske uprave Banjaluka, ona se tereti da je počinila krivično djelo pronevjera.
“Navedeno lice se sumnjiči da je kao radnica pumpe u Laktašima u proteklom periodu protivpravno prisvojila neutvrđenu sumu novca, čime je pričinila materijalnu štetu vlasniku navedene pumpe”, saopšteno je iz banjalučke policije.
Dodaju da je o svemu navedenom obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka i u toku je rad na dokumentovanju navedenog krivičnog djela.
Pripadnici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj su juče, 24. februara, na području ovog grada kontrolisali teretno vozilo FIAT kojim je upravljao S.P. iz Banjaluke, kojeg terete da je potom pokušao podmititi policajce.
“Vozač je policajcima ponudio i ostavio novac u službeno vozilo kako bi odustali od upućivanja vozila na vanredni tehnički pregled”, rečeno je iz policije.
Novčanice su, kako dodaju iz Policijske uprave Doboj, uz potvrdu oduzete.
“Nakon dokumentovanja predmeta protiv S.P. će Republičkom javnom tužilaštvu biti dostavljen izvještaj za davanje mita”, istakli su iz policije.
Akcija “Pandora” sprovedena 2014. godine, u kojoj su uhapšena 54 lica na čelu sa Kemalom Čauševićem, tadašnjim direktorom UIO, ponovo bi mogla doći u fokus javnosti, i to zbog činjenice da su rezultati ove, “najveće” poslijeratne akcije u BiH izrečene kazne zatvora od svega osam i po godina, iako se tada govorilo da se radi o šteti od preko dvije milijarde KM.
Komisija razmatra odluku o nesprovođenju istrage
Naime, Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma danas bi trebalo da razmatra dopis Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika UIO kojim traže da se poništi odluka Dubravka Čampare, sada već bivšeg tužioca Tužilaštva BiH, o nesprovođenju istrage protiv 43 osobe koja je donesena 2023. godine.
S obzirom na jasnu podjelu vlasti teško se može očekivati da se direktno zatraži poništavanje naredbe tužilaštva, međutim izvjesno je da će ovo pitanje biti otvoreno na drugi način, odnosno da će Komisija kroz određena saslušanja i prikupljanje informacija pokušati ovu akciju vratiti u javnost.
“Njima je najspornije to što se i poslije te akcije sve nastavilo kao i prije i što su ljudi koji su bili hapšeni i osumnjičeni za kriminal nastavili raditi i čak napredovati unutar UIO. Razmotrićemo dopis i onda ćemo vidjeti kakve odluke će biti donesene”, rekao je za “Nezavisne” Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije.
Najveća poslijeratna akcija i navodna šteta od dvije milijarde KM
Inače, u akciji “Pandora”, osim Čauševića, tada je uhapšeno više od 50 ljudi, među kojima 36 carinskih službenika, a među njima i Goran Marinković, tadašnji šef Carinske ispostave Banjaluka.
U akciji je te 2014. godine učestvovalo više od 300 pripadnika SIPA, i mnogi su tu akciju nazvali najvećom poslijeratnom akcijom u BiH u borbi protiv korupcije. U tom periodu govorilo se da je budžet oštećen za više od dvije milijarde KM.
Optužnica je išla u smjeru da su uhapšeni djelovali kao organizovana kriminalna grupa prilikom uvoza i carinjenja tekstila, obuće i druge razne robe iz Kine i Turske. Svojim nezakonitim postupanjem i zloupotrebama prilikom carinjenja i naplate indirektnih poreza pri uvozu umanjivana je carinska i poreska osnovica i na taj način izbjegavano je plaćanje uvoznih dažbina.
Suđenja, priznanja i konačne presude
Tokom suđenja Sadinet Karić, koji je sporazumno pristao na kaznu zatvora od godinu dana uz obavezu da svjedoči na suđenju Čauševiću, između ostalog, rekao je da je direktoru UIO po kamionu davao 1.000 KM, a nezakonite radnje odnosile su se na period od 2007. do 2011. godine.
“Odgovorno tvrdim da je šteta po budžet zbog zloupotreba u naplati poreza oko dvije milijarde KM do 2011. godine”, rekao je Miro Džakula, tadašnji direktor UIO, nakon akcije “Pandora”.
Na kraju rezultat cijele akcije je da su, osim Karića, osuđeni i Anes Sadiković na dvije godine zatvora te Čaušević na pet i po godina zatvora i oduzimanje imovine od oko 500.000 KM. Prvobitno, Čaušević je osuđen na devet godina zatvora i oduzimanje imovine od 1,7 miliona KM, međutim odlukom Apelacionog odjeljenja Suda BiH to je na kraju značajno umanjeno.
Sindikat: Osumnjičeni napredovali umjesto da snose posljedice
“Navedene aktivnosti i nakon sprovedene akcije ‘Pandora’ 2014. godine i dalje su nastavljene na isti način uz učešće i napredovanje osumnjičenih i privedenih carinskih službenika UIO kao glavnih aktera koji nisu snosili nikakve sankcije i posljedice”, navedeno je u dopisu koji će danas razmatrati Komisija za borbu protiv korupcije.
U dopisu se ističe i da su svi kao osumnjičeni nastavili sa uobičajenim aktivnostima i zadržavanjem svojih šefovskih i drugih radnih mjesta te da se na osnovu toga može zaključiti da se učestvovanje u nezakonitim radnjama i zloupotrebama prilikom vršenja službenih dužnosti isplati.
“Ostali su na svojim pozicijama i još im je to bila dobra preporuka za dalje napredovanje u službi, tako da sve navedeno izaziva opravdanu sumnju u nezakonito postupanje tužioca Čampare i zloupotrebu zakonskih ovlaštenja tužioca i ogromnih državnih resursa koji su korišteni u planiranju i sprovođenju akcije ‘Pandora’, koja je na kraju neslavno završila”, stoji u dopisu
Tijelo pedesetosmogodišnje žene iz BiH pronađeno je u Rimu, a prema prvim informacijama, smrt je nastupila prirodnim putem.
Italijanski mediji prenose da je riječ o beskućnici koja je ranije imala zdravstvenih problema.
Tijelo su pronašli drugi beskućnici u Ulici Via Palmiro Togliati, u istočnom predgrađu, gdje je i živjela u jednoj kolibi.
Karabinjeri su identifikovali ženu, a tijelo je prebačeno u Institut za sudsku medicinu u poliklinici “Tor Vergata”, gdje će biti izvršena obdukcija.
Iz policije su naveli da žena nije imala prethodnih prijava i nije imala dosije.
Kantonalni sud u Bihaću pravosnažno je Dragu Tendžerića (28) iz Gradiške osudio na šestomjesečnu kaznu zatvora pod optužbama da se, između ostalog, u Ključu fotografisao sa tri podignuta prsta, te sa tetovažom sa likom Draže Mihailovića.
Osuđen je na izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti počinjenog na području Laništa u Ključu u januaru 2023. godine.
“Izricanje zatvorske kazne rezultat je žalbe postupajućeg tužioca na prvostepenu uslovnu osudu Opštinskog suda u Sanskom Mostu”, rekli su iz Kantonalnog tužilaštva USK.
Tendžerić je pravosnažno osuđen da je 21. januara 2023. godine, na području Laništa u Ključu, koje se nalazi na putnoj komunikaciji magistralnog puta M5 Ključ – Bosanski Petrovac, zaustavio svoje vozilo na dijelu puta gdje se nalazi oznaka – tabla sa natpisom “Masovna grobnica Bošnjaka” Lanište 1.
Iz te grobnice u naselju Biljani je, navode iz Tužilaštva, ekshumirano 188 tijela civila ubijenih u posljednjem ratu.
Kako ističu iz Tužilaštva, Tendžerić je zamolio svog prijatelja da ga uslika pored te table, prethodno zavrnuvši svoju majicu i okrenuvši svoja leđa na kojima je imao istetovirane likove Draže Mihailovića i Momčila Đujića, kao i ćirilični natpis “Sloboda ili smrt”, te uz to, podižući tri prsta desne ruke.
To je, dodaju iz Tužilaštva, “simbol koji se među pripadnicima srpskog naroda koristi kao nacionalni pozdrav, a koji su srpski vojnici u posljednjem ratu koristili kao pozdrav za vrijeme ratnih operacija u BiH”.
“Zatim je svjestan da izaziva vjersku mržnju i netrpeljivost među konstitutivnim narodima koji žive u FBiH i htijući to, takvu svoju fotografiju 22. januara 2023. godine javno objavio na svom Facebook profilu i postavio je kao naslovnu sliku svog profila koja je objavljena i na njegovom Instagram profilu”, navelo je Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona.
To je, kako dodaju, imalo za posljedicu da je objava s inkriminirajućom fotografijom prikazana na skoro svim elektronskim i printanim medijima na području USK i FBiH, a što je, ističu, prouzrokovalo uznemirenost građana na cijeloj teritoriji FBiH, a posebno Bošnjaka građana opštine Ključ i naselja Biljani.
U Okružnom sudu u Banjaluci u petak će početi suđenje poznatom banjalučkom hakeru Aljoši Borkoviću (40) po optužnici da je lažno prijavljivao da su u kafićima postavljene eksplozivne naprave, da bi od vlasnika pokušao da iznudi novac kako bi prestao sa dojavama.
Borkoviću je na teret stavljeno produženo krivično djelo lažnog prijavljivanja krivičnog djela i pokušaj iznude. U optužnici se navodi da je od 25. decembra 2021. do 17. januara 2022. godine u više navrata pozivao PU Banjaluka i puštao zvučne zapise u kojima je lažno prijavljivao da su u ugostiteljskim objektima ”Bizar” i ”Kafana” postavljene eksplozivne naprave.
”Usljed pražnjenja i prekida rada objekata od strane policije radi protivdiverzionih pregleda pravnom licu, vlasništvo N.B, pričinjena je šteta u ukupnom iznosu od 35.000. U međuvremenu optuženi je pokušao da prinudi oštećenog N.B. da mu uplati novčani iznos u kriptovaluti bitkoin, šaljući mu poruke preko aplikacije ”Viber” tražeći uplatu od 40.000 evra, kako bi prestao sa lažnim dojavama”, navodi se u optužnici.
Dodaje se da je vlasniku prijetio da će, ukoliko pokuša da odugovlači ili ”šta drugo petlja”, dojave biti još gore i da će, ukoliko poruku prijavi policiji, posljedice po njega biti ”mnogo gore“, a koji zahtjev oštećeni N.B. nije ispunio.
Podsjetimo, Borković je prošle godine osuđen na godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 50.000 KM zbog više sajber napada. Presudu je izrekao Osnovni sud u Banjaluci nakon što je Borković s tužilaštvom sklopio sporazum o priznanju krivice. Oglašen je krivim za neovlašten pristup zaštićenom računaru, kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka; kompjutersku prevaru; pokušaj neovlaštenog korištenja ličnih podataka i pokušaj ucjene.
Na meti Borkovićevih sajber napada našli su se Tehnički remont Bratunac, Klinika ”Kostić”, advokatica Vasvije Vidović iz Sarajeva i Ivan Begić kojima je mahom ”upadao” u računare iz kojih je krao podatke, tražeći uplatu u bitkoinima i slično.
Foto: ATV
Tek oko pet odsto zaprimljenih prijava na rad policijskih službenika ocijenjeno je kao opravdano, dok je manje od jedan odsto policijskih službenika sankcionisano.
Rekao je to danas, u utorak, 24. februara, Denis Hadžović, predjednik Centra za sigurnosne studije BiH, predstavljajući rezultate istraživanja o radu odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika, uspostavljenih u okviru projekta “PRAVA – Zaštita prava i podizanje svijesti kroz odgovornost”.
U konkretnom slučaju, kada je riječ o ovom istraživanju, kako nam je potvrdio Hadžović, u pitanju su odbori nadležni za MUP-ove Unsko-sanskog kantona, Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona i Zeničko-dobojskog kantona, te Graničnu policiju BiH, Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), te Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Hadžović je ocijenio da je broj zaprimljenih žalbi građana na rad policijskih službenika nesrazmjeran broju opravdanih prijava i izrečenih sankcija.
Hadžović je naveo da u BiH djeluje ukupno 11 odbora za razmatranje žalbi građana na rad policije, ali da postoji značajna razlika u njihovoj organizaciji.
Dodao je da u nekim dijelovima BiH odbori djeluju pri skupštinama ili parlamentima, dok su u drugim kantonima smješteni u okviru ministarstava unutrašnjih poslova. U pojedinim slučajevima te poslove obavljaju jedinice za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu.
“Cilj ovih mehanizama je unapređenje vladavine prava i jačanje odnosa između građana i policije. Policija ima pravo na legitimnu upotrebu sile, ali uz jasno propisana ograničenja, a građani imaju mogućnost da podnesu žalbu ukoliko smatraju da su im tokom tih interakcija povrijeđena prava”, kazao je Hadžović, prenosi Fena.
Dodao je da postojanje nezavisnih odbora doprinosi jačanju povjerenja građana u rad policije, ali i profesionalnoj sigurnosti policijskih službenika, koji znaju da njihov rad ocjenjuje nezavisno tijelo.
“Građani moraju biti uvjereni da postoji nezavisno tijelo koje štiti njihova prava, prvenstveno ljudska prava, ali i principe vladavine prava. S druge strane, policija mora imati jasnu svijest da njen rad podliježe objektivnoj procjeni”, naglasio je Hadžović.
Govoreći o rezultatima analize, naveo je da je i dalje nedovoljan broj građana koji koriste dostupne mehanizme za podnošenje žalbi, uprkos tome što su s njima upoznati.
“Istraživanja pokazuju da oko 50 posto građana smatra da je svjedočilo nepravilnom ili nepropisnom postupanju policijskih službenika, ali je samo sedam odsto njih odlučilo da takav slučaj prijavi”, rekao je Hadžović.
Analitičar Damir Tandra istaknuo je da je najveći broj žalbi građana zaprimio Odbor za žalbe javnosti Skupštine Kantona Sarajevo, oko 720. Od tog broja, sankcije je snosilo 35 policijskih službenika.
Međutim, naglasio je da je vrlo mali broj žalbi ocijenjen kao osnovan nakon što je Jedinica za profesionalne standarde pri Upravi policije sprovela interne postupke. Samim tim, i broj sankcionisanih policijskih službenika ostao je relativno nizak.
“Kada je riječ o ostalim kantonima, slijedi Tuzlanski kanton, gdje je Odbor za žalbe uspostavljen u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova. U tom kantonu zabilježen je najveći broj izrečenih sankcija policijskim službenicima u posmatranom periodu. S druge strane, u Unsko-sanskom kantonu evidentiran je najmanji broj sankcionisanih policijskih službenika”, rekao je Tandra.