VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Minić komentarisao novi ugovor BiH i Hrvatske i posljedice po GP Gradiška

    Minić komentarisao novi ugovor BiH i Hrvatske i posljedice po GP Gradiška

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da se nada da neće doći do novog problema na graničnom prelazu u Gradišci nakon što je za ponedjeljak, 8. jun, najavljeno potpisivanje ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima.

    “Mi smo upozorili do kakvih problema može doći. Apelovali smo i iskreno se nadam da do novog problema neće doći”, izjavio je Minić novinarima.

    On je istakao da bi sigurno došlo do toga da se ugrozi fluktuacija i ljudi i robe, ali i privrede.

    Značaj prelaza

    Minić je ukazao da je taj granični prelaz veoma bitan, prije svega zbog protoka ljudi i roba.

    “Tu prođe stotine hiljada, da ne kažem milion kamiona godišnje”, naglasio je Minić.

    Paraf u Zagrebu

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković sutra će u Sarajevu potpisati ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH upozorili su da rad graničnih prelaza na području Gradiške može biti doveden u pitanje ako sutra bude potpisan novi ugovor sa Hrvatskom o graničnim prelazima.

    Pretpostavke za primjenu

    UIO smatra da prije početka primjene novog Ugovora moraju biti stvorene sve neophodne organizacione i administrativne pretpostavke za njegovu nesmetanu primjenu.

    U suprotnom, moglo bi doći do ozbiljnih problema u funkcionisanju graničnog prometa na području Gradiške, sa značajnim posljedicama po privredu, prevoznike i građane, upozorili su iz Uprave, prenosi Srna.

  • Burno na sjednici Glavnog odbora SDS-a; Ko će biti kandidat za predsjednika Srpske Stanivuković ili Blanuša?

    Burno na sjednici Glavnog odbora SDS-a; Ko će biti kandidat za predsjednika Srpske Stanivuković ili Blanuša?

    Nakon što je Predsjedništvo SDS-a navodno predložilo da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske na oktobarskim izborima, na sjednici Glavnog odbora je prilično burno, jer očito postoje neslaganja u ovoj stranci.

    Iako je konferencija za novinare trebalo da bude u 16 časova, ona je prolongirana, javlja reporter RTRS-a.
    Kako su mediji objavili, prethodno su na sjednici Predsjedništva Branko Blanuša i većina članova Predsjedništva SDS predložili Glavnom odboru stranke da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske na oktobarskim izborima.

    Dogovoreno je i da dođe do spajanja dvije stranke koje bi nastupale pod imenom Srpske demokratske stranke.
    O daljim koracima ove stranke odlučiće Glavni odbor koji je u toku.

    Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

  • Ovo je 10 država koje hrane pola svijeta

    Ovo je 10 država koje hrane pola svijeta

    Izvoz hrane postao je jedna od najjasnijih mjera globalne ekonomske moći.

    Samo 10 zemalja čini gotovo polovinu globalnog izvoza hrane. SAD, Brazil i Kanada dominiraju globalnom poljoprivrednom trgovinom, dok Kina, na primjer, proizvodi ogromne količine hrane, ali većinu konzumira u zemlji.

    Trideset najvećih svjetskih izvoznika hrane čine više od 80% globalnog tržišta poljoprivrednog izvoza vrijednog 1,5 biliona dolara, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (STO).

    Podaci STO takođe otkrivaju koliko je zapravo koncentrisana globalna ponuda hrane.

    Relativno mala grupa zemalja sada igra preveliku ulogu u prehrani svijeta, što poljoprivrednu trgovinu čini sve strateškijom kako troškovi i geopolitičke tenzije rastu.

    Svjetska trgovina

    Relativno mali broj zemalja danas snabdijeva ogroman dio svjetske trgovine hranom.

    Samo 10 najvećih izvoznika učestvuje sa gotovo polovinom ukupnog globalnog poljoprivrednog izvoza, što nekolicini ekonomija daje ogroman uticaj na svjetske cijene hrane i lance snabdijevanja.

    Američki kontinent predstavlja okosnicu globalnog sistema trgovine hranom.

    Sjedinjene Američke Države, Brazil, Kanada i Meksiko zajedno čine gotovo 30 odsto svjetskog poljoprivrednog izvoza, koji obuhvata sve – od žitarica i mesa do prerađene hrane i uljarica.

    U međuvremenu, pojedine gusto naseljene ekonomije nalaze se niže na listi nego što bi se moglo očekivati.

    Iako je najveći poljoprivredni proizvođač na svijetu, Kina značajno zaostaje za SAD i Brazilom kada je riječ o vrijednosti izvoza, što pokazuje koliki dio njene proizvodnje ostaje namijenjen domaćem tržištu.

           10 najvećih izvoznika su:

    • 1. SAD
    • 2. Brazil
    • 3. Kina
    • 4. Kanada
    • 5. Meksiko
    • 6. Indonezija
    • 7. Australija
    • 8. Indija
    • 9. Tajland
    • 10. Francuska

    Zemlje Azije i Pacifika

    Dok američki kontinent dominira ukupnom vrijednošću izvoza, pojedine zemlje Azije i Pacifika imaju ključnu ulogu u određenim segmentima globalnih lanaca snabdijevanja hranom, pokazuju podaci STO.

    Australija se ubraja među najveće svjetske izvoznike hrane zahvaljujući velikom izvozu goveđeg mesa, pšenice i ječma, što je čini važnim snabdjevačem brojnih azijskih tržišta.

    Indonezija je, s druge strane, vodeći svjetski izvoznik palminog ulja, jednog od najzastupljenijih sastojaka u prehrambenoj industriji.

    Zajedno, ove zemlje pokazuju da globalna trgovina hranom ne zavisi samo od obima poljoprivredne proizvodnje, već i od regionalne specijalizacije.

    Evropa ostaje važan igrač

    Najveći evropski izvoznici hrane ne oslanjaju se prvenstveno na obim proizvodnje, već na specijalizaciju, efikasnost i proizvode sa visokom dodatom vrijednošću.

    Posebno se izdvaja Nizozemska. Uprkos relativno maloj teritoriji, zauzima 11. mjesto među najvećim izvoznicima hrane na svijetu zahvaljujući izuzetno efikasnoj poljoprivredi, razvijenoj proizvodnji u plastenicima i staklenicima, kao i ulozi jednog od glavnih evropskih trgovinskih čvorišta.

    Francuska i Njemačka takođe ostaju među vodećim izvoznicima zahvaljujući širokom spektru proizvoda – od žitarica i mliječnih proizvoda do prerađene hrane i pića.

    Evropa tako pokazuje drugu stranu globalne trgovine hranom: dominacija ne zavisi samo od veličine obradivih površina, već i od logistike, tehnologije i razvijene infrastrukture lanaca snabdijevanja.

    Izvoz hrane sve važniji

    Poremećaji u transportu i rast troškova energije posljednjih godina dodatno su opteretili globalne lance snabdijevanja hranom.

    Kako poljoprivreda u velikoj mjeri zavisi od goriva, đubriva i transportne infrastrukture, geopolitičke krize mogu brzo povećati troškove proizvodnje i distribucije širom svijeta.

    Zbog toga zemlje poput SAD, Brazila, Kanade i Australije dobijaju još veći strateški značaj.

    Zahvaljujući velikom proizvodnom kapacitetu i razvijenoj infrastrukturi, one imaju mogućnost da ostanu pouzdani snabdjevači čak i u periodima globalnih poremećaja, prenosi N1.

  • Popović: Dodik može biti kandidat za sve funkcije osim za predsjednika Republike Srpske

    Popović: Dodik može biti kandidat za sve funkcije osim za predsjednika Republike Srpske

    Akademik, univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka Vitomir Popović smatra da postoje ozbiljni pravni argumenti za stav da Milorad Dodik može biti kandidat za sve izborne funkcije osim za funkciju predsjednika Republike Srpske, jer je upravo ta zabrana jedina izričito navedena u izreci presude.

    – Tačno je da određene zakonske odredbe predviđaju da pravne posljedice osude nastupaju po sili zakona. Međutim, moje pravno stanovište oduvijek je bilo da pravno dejstvo mogu proizvoditi samo one posljedice koje su jasno sadržane u dispozitivu, odnosno izreci presude. Ništa što nije navedeno u izreci ne može samo po sebi obavezivati – ističe Popović.

    Prema njegovim riječima, svaka presuda predstavlja poseban pravni akt i zbog toga sve bitne pravne posljedice moraju biti precizno navedene kako ne bi bilo prostora za različita tumačenja i pravnu nesigurnost.

    – U konkretnom slučaju postoje dva suprotstavljena pravna stanovišta. Prema prvom, pravne posljedice proizvodi samo ono što je navedeno u izreci presude. Kako pravne posljedice osude nisu navedene u dispozitivu, može se argumentovano tvrditi da nisu ni nastupile. Drugo stanovište polazi od odredaba članova 113, 114, 115. i 203a Krivičnog zakona BiH i zastupa stav da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, danom pravosnažnosti presude – navodi Popović.

    On smatra da postoji ozbiljan pravni argument koji ide u prilog prvom stanovištu.

    – Član 203a propisuje vrste pravnih posljedica, ali ne propisuje njihovo trajanje. Istovremeno, sud u izreci presude nije odredio vremenski period u kojem bi te posljedice trajale. Da je zakon propisao tačno određeno trajanje pravnih posljedica, njihovo navođenje u izreci ne bi bilo neophodno. Međutim, pošto trajanje nije određeno zakonom, sud je, po mom mišljenju, bio dužan da ga precizira u izreci presude. Kako to nije učinjeno, otvara se pitanje da li su te posljedice uopšte mogle nastupiti – pojašnjava Popović.

    Dodaje da se u krivičnom pravu svaka nejasnoća mora tumačiti u korist osuđenog.

    – Zbog toga se može zastupati stav da pravne posljedice nisu ni nastupile ili da su eventualno trajale najkraći mogući period, budući da zakon ne propisuje njihovo minimalno trajanje. Smatram da je cilj tužilaštva i suda bio da se zabrani obavljanje funkcije predsjednika Republike Srpske, a ne neodređen broj drugih javnih funkcija – navodi Popović.

    – Zbog svega navedenog smatram da postoje ozbiljni pravni argumenti za stav da Milorad Dodik može biti kandidat za sve funkcije osim za predsjednika Republike Srpske, jer je jedino ta zabrana izričito sadržana u izreci presude, dok ostale eventualne pravne posljedice nisu jasno određene ni u pogledu sadržaja ni u pogledu njihovog trajanja – zaključio je akademik Vitomir Popović.

    Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

  • U požaru u Prnjavoru stradalo jedno lice

    U požaru u Prnjavoru stradalo jedno lice

    U mjestu Čičići u Prnjavoru došlo je do požara u porodičnoj kući kojom prilikom je smrtno nastradao V.N. rođen 1940. godine iz ovog grada.

    Kako je saopšteno iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka do požara je došlo nakon ponoći, oko 1.30.

    – Uviđaj na licu mjesta obavio je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, zajedno sa policijskim službenicima Policijske stanice Prnjavor i inspektorom Odjeljenja za eksplozivne materije i poslove zaštite od požara PU Banjaluka. Uviđaju je prisustvovao i dežurni ljekar mrtvozornik Doma zdravlja Prnjavor. Tužilac je naložio da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere na utvrđivanju okolnosti nastanka požara – dodaje se u saopštenju.

    Foto: RTRS

  • Premijeru Srpske uručen Orden Svetog kralja Dragutina

    Premijeru Srpske uručen Orden Svetog kralja Dragutina

    Premijer Republike Srpske Savo Minić odlikovan je danas Ordenom Svetog kralja Dragutina zbog aktivnog učešća u životu Eparhije zvorničko-tuzlanske.

    – Sa velikom čašću i zahvalnošću primio sam Orden Svetog kralja Dragutina. Ovo priznanje doživljavam kao podsticaj da nastavim da radim u službi našeg naroda, čuvajući vrijednosti vjere, zajedništva i sabornosti. Hvala Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj na ukazanom povjerenju i blagoslovu – istakao je Minić u objavi na društvenoj mreži Iks.

  • Dva zemljotresa magnitude oko pet stepeni pogodili grčku Eviju

    Dva zemljotresa magnitude oko pet stepeni pogodili grčku Eviju

    Dva uzastopna zemljotresa magnitude oko pet stepeni po Rihterovoj skali pogodila su grčko ostrvo Evija, pokazuju podaci Geodinamičkog instituta u Atini.

    Izazvala su u nekoliko slučajeva odron stijena, a osjetili su se i u Atini, udaljenoj oko 130 kilometara od epicentra u sjevernom dijelu ostrva Evija.

    Grčku je danas pogodilo šest zemljotresa, podaci su Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra. Prvi magnitude 4,9 po Rihteru evidentiran je u 12.58 časova, 17 kilometara od grčkog grada Malesina.

    Drugi magnitude 4,3 po Rihteru zabiželjen je 12 kilometara od grčkog grada Limni.

    Zatim su uslijedila dva jača magnitude 5,1 i 5,2, a nakon toga dva nešto slabija magnitude od 3,6.

    Za sada nema izvještaja o povrijeđenima i materijalnoj šteti.

  • Četvrto povećanje kvota za proizvodnju nafte od zatvaranja Ormuskog moreuza

    Četvrto povećanje kvota za proizvodnju nafte od zatvaranja Ormuskog moreuza

    Organizacija država proizvođača nafte OPEK plus odobriće četvrto povećanje kvota za proizvodnju nafte u četiri mjeseca, iako rat između Sjedinjenih Država i Irana i dalje sprečava nekoliko članica da to učine, izjavila su tri izvora iz OPEK-a.

    Sedam ključnih članica Organizacije povećalo je proizvodne kvote od aprila do juna za gotovo 600.000 barela dnevno.

    Međutim, prema podacima OPEK-a, stvarna proizvodnja grupe naglo je opala zbog smanjenja izvoza država Persijskog zaliva, te je u aprilu iznosila u prosjeku 33,19 miliona barela dnevno, u poređenju sa 42,77 miliona barela dnevno u februaru.

    Izvori navode da će sedam članica na današnjem sastanku najvjerovatnije povećati proizvodne ciljeve za oko 188.000 barela dnevno počev od jula.

    To je isto povećanje kao i u junu, kada je planirani rast smanjen sa 206.000 barela dnevno, koliko je iznosio u aprilu i maju, kako bi se uzeo u obzir izlazak UAE iz Organizacije.

    Rat je smanjio transport nafte kroz Ormuski moreuz, što je izazvalo najveću krizu snabdijevanja u istoriji, jer ključne članice OPEK-a, uključujući Saudijsku Arabiju, od kraja februara nisu u mogućnosti da u potpunosti ispunjavaju potrebe kupaca.

    Kriza unutar OPEK-a dodatno je produbljena kada su Ujedinjeni Arapski Emirati, nakon gotovo 60 godina članstva, napustili Organizaciju.

  • U pucnjavi u Banovićima ubijen muškarac, žena teško ranjena

    U pucnjavi u Banovićima ubijen muškarac, žena teško ranjena

    U pucnjavi koja se dogodila danas u naselju Čifluk, u opštini Banovići, jedna osoba je smrtno stradala, dok je jedna ženska osoba zadobila povrede, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

    Policijskoj stanici Živinice događaj je prijavljen oko 10:40 časova, nakon čega su na teren odmah upućene policijske patrole iz Banovića, kao i ekipa Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banovići.

    Po dolasku na lice mjesta, policija je zatekla beživotno tijelo muškarca, dok je povrijeđena žena hitno prevezena u Univerzitetski klinički centar Tuzla radi pružanja ljekarske pomoći.

    Brzom intervencijom pripadnika Tima za brze intervencije Jedinice policije za specijalnu podršku Uprave policije MUP-a TK i službenika PS Banovići, osumnjičeni je lociran i stavljen pod kontrolu. Riječ je o licu inicijala H.T. (64), koje je lišeno slobode i sprovedeno u službene prostorije na kriminalističku obradu.

    Prilikom pretresa, policija je pronašla i automatsku pušku, koja se dovodi u vezu sa izvršenjem ovog krivičnog djela.

    O događaju je odmah obaviješten dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona. Uviđaj na licu mjesta, kojim rukovodi tužilac, vrše istražioci Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP-a TK, nakon čega će biti poznato više detalja o motivima i okolnostima ovog događaja, prenosi ATV.

  • Drina nosila ženu 800 metara, policajci je spasili od utapanja

    Drina nosila ženu 800 metara, policajci je spasili od utapanja

    Zvornički policajci spasili su ženu Z. V. od utapanja u Drini, rečeno je danas Srni u Policijskoj upravi Zvornik.

    Policiji je sinoć oko 19.30 časova prijavljeno da Drina u blizini zvorničkog naselja Meterize nosi nepoznatu ženu, koja se grčevito borila da izađe iz vode i dozivala u pomoć.

    Policajci su odmah reagovali, ušli u Drinu i iz vode izvukli ženu, koja je sanitetskim vozilom prevezena u Bolnicu Zvornik na medicinsko zbrinjavanje.

    Od utapanja su je spasila četiri policijska službenika Policijske stanice Zvornik.

    Pretpostavlja se da je žena upala u Drinu u blizini Gradske plaže, odakle je voda nosila oko 800 metara.