VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Banjac: NPS će podržati rezoluciju o zabrani ustaštva uz čvršće i preciznije definisanje

    Banjac: NPS će podržati rezoluciju o zabrani ustaštva uz čvršće i preciznije definisanje

    Poslanik NPS-a u Narodnoj skupštini Srpske Darko Banjac rekao je da će njegova stranka podržati rezoluciju o zabrani ustaštva SDS-a uz dodatne čvršće i preciznije definisanje.

    – Mi smo svjesni šta se dešava u komšijskoj državi Hrvatskoj. Od zakona o nadgrobnim spomenicima, zabrane ulaska pjevačima, koji pjevaju patriotske pjesme, do kažnjavanja naših ljudi koji iznose svoja mišljenja. I onda se desi ovo što se desi u državnoj zajednici BiH. Oni mogu slobodno ovdje da pjevaju ustaške pjesme, pogotovo sa poklicima koji su bili u NDH. Rezolucija o zabrani ustaštva, koju je predložio SDS biće podržana od strane NPS. Mi to moramo uraditi, jer mi Srbi ne možemo ostati sa strane, dok postoje različiti zakoni, koji idu nama na štetu i gdje se proganjaju Srbi – kaže Banjac za RTRS.

    Ističe da “moramo da reagujemo na način na koji reaguju i drugi”.

    – To je samo odgovor i naša reakcija na ono što se dešava. Ovu rezoluciju trebamo da izmijenimo i da je čvršće i preciznije definišemo, odnosno ne da definišemo samo pojedince, već da kažemo da svako onaj ko vrijeđa srpski narod i veliča ustaštvo treba da odgovara. I Vlada treba da ide u takvom pravcu – navodi Banjac.

    Smatra da po pitanju ove rezolucije, jer se treba ozbiljno njoj pristupiti, pozovu naši istoričari, koji se upravo bave time, te da na takav jedan način se napravi čvrsta rezolucija.

    – Smatram da ni opozicija, ni SDS neće se tome protiviti. Treba da pošaljemo jasnu poruku da kao što oni žele da oduzmu riječ srpskom narodu, odnosno pripadnicima srpskog naroda, tako ćemo i mi zaštititi naš narod i nacionalnost – navodi Banjac.

  • Od gimnazijalke iz Bijeljine do laureatkinje svjetske nagrade

    Od gimnazijalke iz Bijeljine do laureatkinje svjetske nagrade

    Sara Pepić, danas studentkinja master studija arhitekture na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, na studije u Sankt Peterburgu prijavila se bez znanja roditelja.

    U tom trenutku bila je gimnazijalka iz Bijeljine koja je planirala da arhitekturu upiše u Beogradu, kao i većina njenih vršnjaka. Međutim, susret sa učenikom iz Rusije, koji je u okviru programa razmjene predstavio mogućnosti studiranja u Sankt Peterburgu, promijenio je njen plan – i profesionalni put.

    Prolazak na konkursu

    Nakon što je samostalno prošla kroz konkursnu proceduru i dobila zvaničnu potvrdu, odluku je saopštila porodici. Tako je započela petogodišnja akademska avantura koja će je odvesti do međunarodne nagrade „Golden Trezzini“.

    Odlazak u matičnu zemlju tokom godine bio bi dozvoljen samo ukoliko su sve studentske obaveze ispunjene.

    Selekcija kandidata obuhvatala je nekoliko segmenata. Pored uspjeha u školi, vrednovane su i vannastavne aktivnosti, poznavanje stranih jezika, sport, kao i dodatna interesovanja. Nakon preliminarne selekcije, uslijedili su psihološki testovi i detaljni ljekarski pregledi, sa ciljem da se procijeni spremnost kandidata za zahtjevan studijski program, ali i pritisak života u stranoj državi.

    Obavezna stručna praksa

    Studije na Sanktpeterburškom rudarskom univerzitetu Katarine II traju ukupno pet godina i odlikuju se visokim kriterijumima i disciplinom. Stipendijski sistem je direktno vezan za uspjeh. Početna stipendija je skromnija, ali se iz semestra u semestar uvećava u skladu sa ostvarenim rezultatima.

    Jedan od ključnih uslova bilo je redovno polaganje svih ispita u okviru semestra. Ovaj princip nije isključivo akademske prirode, već je imao i administrativnu dimenziju. Fakultet je preuzimao odgovornost za svoje studente, pa je i odlazak u matičnu zemlju tokom godine bio dozvoljen samo ukoliko su sve obaveze ispunjene. Sara ističe kako joj je upravo to stvaralo najveći pritisak, naročito zbog emotivne vezanosti za porodicu.

    Poseban segment studija činila je obavezna stručna praksa nakon svake akademske godine. Prakse su se realizovale u firmama i institucijama, a finansirane su od strane fakulteta, što je studentima omogućavalo direktan kontakt sa profesionalnim okruženjem. Studenti su na fakultetu bili u obavezi da nose uniforme, čime se podsticala jednakost među kolegama.

    Stalna interakcija s gradom

    Studiranje arhitekture u Sankt Peterburgu podrazumijeva stalnu interakciju sa gradom koji ima izuzetno snažan urbanistički i arhitektonski identitet. Grad je planski građen i često se opisuje kao svojevrsna sinteza različitih evropskih stilova, sa jasno definisanim odnosom prema istorijskom nasljeđu.

    Velika pažnja posvećuje se očuvanju vizura, fasada, proporcija i karaktera ulica i trgova, kao i odnosu novih intervencija prema postojećem kontekstu. Visoki objekti i neboderi izmješteni su van centralnih gradskih zona, dok se istorijsko jezgro pažljivo štiti. Primjer takvog pristupa je i Lahta centar, koji je pozicioniran izvan glavnih urbanih osa grada.

    Međunarodni karakter fakulteta omogućio je Sarin susret sa studentima iz različitih dijelova svijeta. Iako su oblici socijalizacije drugačiji u odnosu na one na Balkanu, kroz zajedničke akademske obaveze i povremena organizovana okupljanja, uspostavljena su brojna profesionalna i lična poznanstva koja su obogatila studentske dane.

    Od diplomskog rada do međunarodnog priznanja

    Fakultet je aktivno podsticao studente da učestvuju na međunarodnim konkursima, prepoznajući ih kao važan segment profesionalnog razvoja. Sarin diplomski rad ocijenjen je kao izuzetno kvalitetan, zbog čega je mentor predložio da upravo taj projekat bude prijavljen na međunarodni konkurs „Golden Trezzini Awards 2025“.

    Na konkursu je učestvovalo više od 450 projekata iz cijelog svijeta, a Sarin rad nagrađen je zlatnim sertifikatom u kategoriji „Najbolji studentski projekat javnog prostora i razvoja infrastrukture“. Sama dodjela nagrada održana je u Državnom muzeju Ermitaž.

    Na takmičenju je predstavljala Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, čime je njen rad dobio i širi regionalni značaj, povezujući obrazovanje stečeno u inostranstvu sa prostorom iz kojeg potiče.

    Riječna željeznica prostorni i infrastrukturni potencijal Beograda

    Tema nagrađenog rada bila je riječna željeznica kao oblik infrastrukturnog sistema koji je prisutan u većim evropskim gradovima, ali u Beogradu još uvijek nije razvijen uprkos potencijalu koji nude Sava i Dunav. Istraživački proces bio je dodatno otežan skromnom domaćom literaturom, što je zahtijevalo šire analize i tumačenje dostupnih primjera.

    Kao lokacija projekta odabrana je Luka Beograd, zbog širine Dunava i povoljne pozicije u odnosu na gradsko jezgro. Projekat prevazilazi okvire saobraćajne infrastrukture i obuhvata muzejski prostor, park i kulturno-istorijski kompleks, čime se riječna željeznica sagledava kao generator javnog života i urbane regeneracije.

    Podjela objekta

    Objekat je podijeljen u tri jasno definisana korpusa i funkcionalno povezan sa širim urbanim sistemom Beograda.

    Arhitektonska forma pažljivo je usklađena sa gradskom vizurom. Maksimalna visina objekta iznosi 22 metra, a predviđen je i vidikovac kao javno dostupan element. Oštri uglovi na objektu nose simboličko značenje i interpretirani su kao izraz karaktera i istrajnosti srpskog naroda, dok oblik broda direktno upućuje na rijeku, vodu i kretanje. Na taj način, projekat objedinjuje simboliku i javni prostor u jedinstvenu cjelinu.

    Iskustvo koje oblikuje profesionalni identitet

    Na kraju, Sara ističe da odlazak u inostranstvo i život u drugačijem sistemu donose brojne izazove, od intenzivnog tempa rada do psihološkog pritiska i odgovornosti. Ipak, upravo ta iskustva omogućavaju širenje vidika, upoznavanje novih kultura i drugačijih profesionalnih praksi.

    Njena poruka mladim arhitektima jeste da se ne zadržavaju unutar poznatih okvira, već da iskoriste prilike za međunarodno iskustvo, uprkos naporu koji takav put zahtijeva. Kako njen primjer pokazuje, upravo takva iskustva mogu dovesti do projekata i priznanja koja prevazilaze lokalne granice i ostavljaju snažan trag na profesionalnom putu, prenosi Gradnja.rs.

    Šta je „Golden Trezzini“? Arhitektonska elita u srcu Ermitaža

    Međunarodna nagrada Golden Trezzini, osnovana 2018. godine u Sankt Peterburgu, važi za jedan od najprestižnijih svjetskih konkursa koji spaja arhitekturu, dizajn i umjetnost. Nazvana je po Domeniku Treziniju, prvom arhitekti Sankt Peterburga, a njen moto je „Arhitektura kao umjetnost“.

    Žiri svjetskog glasa: O pobjednicima odlučuje više od 200 stručnjaka iz 30 zemalja. Među njima su legende arhitekture poput Daniela Libeskinda i Normana Fostera, ali i direktori vodećih svjetskih muzeja (Gugenhajm, Luvr, Metropoliten).

    Muzejska vrijednost: Ovo je jedini konkurs na svijetu čiji nagrađeni projekti (uključujući Sarin) postaju dio stalne postavke Državnog muzeja istorije Sankt Peterburga.

    Globalna konkurencija: Svake godine pristiže više od 1.000 prijava iz cijelog svijeta (ove godine preko 450 u užem krugu), a dodjela se tradicionalno održava u raskošnom Teatru Ermitaž.

    Zanimljivost: Zbog rigorozne selekcije i visokog estetskog kriterijuma, stručna javnost ovaj konkurs često naziva „arhitektonskim Oskarom“.

  • Bodiroga predao potpise za posebnu sjednicu o osudi veličanja ustaške ideologije

    Bodiroga predao potpise za posebnu sjednicu o osudi veličanja ustaške ideologije

    Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga predao je danas potpise za održavanje posebne sjednice parlamenta, te tekst prijedloga rezolucije o osudi veličanja ustaške ideologije koji bi se trebao naći na toj sjednici.

    “Sa svim šefovima klubova u Narodnoj skupštini održali smo sastanke i svi su prihvatili naš prijedlog”, rekao je Bodiroga na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    On je rekao da je prikupio 28 potpisa za održavanje posebne sjednice parlamenta Srpske.

    “Predstavnici stranaka vlasti Srpske predlagali su da se formira određen odbor gdje bi učestvovali i određeni profesori, te ljudi koji se više bave navedenom tematikom”, rekao je Bodiroga.

    On je dodao da očekuje amandmane od vladajuće koalicije na prijedlog navedene rezolucije.

     

  • Dodik: Egzodus sarajevskih Srba – egzodus identiteta jednog naroda

    Dodik: Egzodus sarajevskih Srba – egzodus identiteta jednog naroda

    Egzodus sarajevskih Srba 1996. godine bio je bolna, ali veoma jasna lekcija da bez snažne Republike Srpske i njenih institucija nema sigurnosti ni ravnopravnosti za srpski narod u BiH i zato je svako slabljenje Srpske direktno potcjenjivanje ogromne žrtve koja je pala za njen nastanak i opstanak, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Povodom 30 godina od egzodusa sarajevskih Srba kada je više od 150.000 ljudi u februaru i martu 1996. godine moralo da napusti svoj grad i krene u nepoznato, Dodik je rekao za Srnu da taj egzodus nije bio samo odlazak iz grada, već odlazak iz života kakav su živjeli do devedesetih godina 20. vijeka, odlazak iz svojih domova, dvorišta, ulica…

    “U februaru i martu 1996. godine, pod teretom neizvjesnosti i straha, više od 150.000 Srba napustilo je svoja ognjišta u Sarajevu. Nisu otišli zato što su to željeli, već zato što su znali da za njih u njihovom gradu više nema mjesta, sigurnosti, pravde, ni dostojanstva.

    Ono što je najtragičnije u toj tužnoj koloni srpskog naroda, koji su po snijegu i hladnoći, u tišini odlazili sa kućnog praga, jesu kovčezi sa posmrtnim ostacima njihovih najmilijih koje su iznosili da ih ne bi ostavili na milost i nemilost onima koji su ih do juče gledali preko nišana”, istakao je Dodik.

    Nosili su ih, kaže Dodik, da počivaju tamo gdje će im potomci moći prislužiti svijeću bez straha, dostojanstveno i sa ponosom.

    On je naglasio da slika kolona ljudi koje se danima protežu sarajevskim ulicama, kamiona natovarenih namještajem, zavežljajima, kovčezima, krstovima ostaje jedna od najpotresnijih slika srpske istorije s kraja 20. vijeka, podsjetivši da u istoriji nije zabilježeno da je postojao narod koji je morao da nose svoje mrtve.

    Lider SNSD-a rekao je da egzodus nije bio samo fizički odlazak iz Sarajeva, već egzodus identiteta, jezika, pisma i kulture jednog naroda koji je vijekovima bio prisutan tu, gradio taj grad i Sarajevo činio Sarajevom.

    “Egzodus živih i mrtvih sarajevskih Srba je svjedočanstvo stradanja, ali i snage. Oni koji su tada iz svojih domova krenuli u nepoznato nisu nestali, već su se digli iz pepela i sačuvali svoj identitet, svoje ime i sačuvali sebe.

    Danas, kada govorimo o egzodusu sarajevskih Srba, ne govorimo samo o prošlosti, govorimo o zavjetu budućnosti da se takva sudbina nikada više ne ponovi i o obavezi da njegujemo kulturu sjećanja, da patnje ne budu zaboravljene i da istina bude jača od zaborava”, naglasio je Dodik, dodavši da narod koji pamti i opstaje.

    On je konstatovao da je egzodus sarajevskih Srba mnogo više od istorijske epizode i da je to bila jasna politička poruka i dokaz da srpski narod u BiH može opstati samo ako ima snažne, stabilne i samostalne institucije Republike Srpske.

    “Svako slabljenje Republike Srpske, potčinjavanje Sarajevu ili stranim centrima moći je poraz više za srpski narod. Egzodus sarajevskih Srba nas obavezuje da čuvamo Republiku Srpsku, njene institucije, nadležnosti i ustavnu poziciju, kao i dostojanstvo svog naroda i da u tome svi budemo jedinstveni, jer narod koji je jednom nosio svoje mrtve iz straha da im se ni grobovi neće poštovati zna zašto mora imati svoju snagu, svoju Republiku, svoje institucije i svoje pravo da odlučuje o sebi”, istakao je lider SNSD-a.

    On je naveo da je dokaz snage Republike Srpske, njenih institucija i srpskog naroda izgradnja grada Istočno Sarajevo koji je izrastao iz egzodusa i postao simbol opstanka.

    “Istočno Sarajevo nije nastalo urbanističkim planom na papiru, već iz bola, iz kolona, iz suza sarajevskih Srba koji su 1996. godine morali da napuste svoja ognjišta. Taj grad je dostojanstven i tih, ali veoma snažan odgovor na egzodus.

    Na ledinama, u brdima, na prostoru koji tada nije imao ni infrastrukturu ni obrise grada počeli su da niču prvi gradski temelji. Istočno Sarajevo je danas izraslo u administrativni centar i postalo simbol političke zrelosti i državotvorne svijesti srpskog naroda u Republici Srpskoj koji je pokazao da snaga institucija i volja naroda mogu izgraditi univerzitet, bolnicu, škole, vrtiće, kulturne ustanove…”, istakao je Dodik.

    Istočno Sarajevo, kaže on, danas stoji kao brana zaboravu i podsjetnik da Republika Srpska mora ulagati u svoje pogranične i strateške sredine i zato je obaveza svih nas da Istočno Sarajevo razvijamo planski, snažno i dugoročno kao univerzitetski, zdravstveni, kulturni i bezbjednosni centar Republike Srpske.

    “Istočno Sarajevo je zavjet koji je pretvoren u temelj, grad koji svjedoči da narod koji zna zašto je stradao zna i zašto mora opstati i grad koji je nastao iz egzodusa, a postao grad budućnosti”, zaključio je Dodik.

  • Vanredna sjednica Skupštine grada Banjaluka, sindikalci na zasjedanju

    Vanredna sjednica Skupštine grada Banjaluka, sindikalci na zasjedanju

    U Banjaluci je u toku vanredna sjednica Skupštine grada, na čijem dnevnom redu je samo jedna tačka, odnosno Informacija o neisplaćivanju plata radnicima Centra za predškolsko baspitanje i obrazovanje.

    Na sjednici se nalaze i Slađana Mišić, predsjednica Sindikalnog odbora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, te članovi sindikalnog odbora, prenosi RTRS.

     

  • Sljedeća runda pregovora o sukobu u Ukrajini zakazana za sljedeću nedjelju

    Sljedeća runda pregovora o sukobu u Ukrajini zakazana za sljedeću nedjelju

    Nova runda pregovora o Ukrajini mogla bi biti održana sljedeće nedjelje u Ženevi, rekao je izvor za TASS.

    Ranije su ruski mediji izvijestili da će sljedeći trilateralni razgovori o rješenju sukoba u Ukrajini, u kojima učestvuju Vašington, Kijev i Moskva biti zakazani u Švajcarskoj.

    Treća runda mirovnih pregovora održana je 17. i 18. februara u Ženevi.

    Prema riječima Vladimira Medinskog, šefa ruske delegacije, razgovori su bili teški.

    Sastanak prvog dana trajao je šest sati, drugog dva sata.

    Američki pregovarački tim predvodili su specijalni izaslanici Bijele kuće Stiv Vitkof i DŽared Kušner, dok je ukrajinski tim predvodio šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kiril Budanov.

    Nakon završetka glavnog dijela pregovora, Medinski je održao još jedan zatvoreni sastanak sa ukrajinskom stranom, prenosi RTRS.

  • Zbog snijega problemi sa strujom i vodom u Sloveniji

    Zbog snijega problemi sa strujom i vodom u Sloveniji

    Zbog obilnih snježnih padavina oko 30.000 potrošača na području Maribora i više od 6.000 na području Celja nema električnu energiju.

    Problema u Mariboru ima i u vodosnabdevanju.

    U dijelovima zemlje saobraćaj je veoma otežan i zbog snježnih nanosa.

    Snijeg pada širom Slovenije, a najviše ga ima u Koruškoj i Podravju.

    Prema prognozama, snijeg će padati do kasnog popodneva, prenosi RTRS.

  • Stanković: Sve češća stradanja radnika na gradilištima

    Stanković: Sve češća stradanja radnika na gradilištima

    Sve češća stradanja radnika na gradilištima su alarm svim institucijama da se počnu rješavati ti ključni problemi, rekao je za RTRS predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković.

    – Savez sindikata Republike Srpske i mediji se samo bave tim temama. Nemamo reakciju institucija ni inspektorata, a tako ni Vlade ni ministarstva – istakao je Stanković.

    Nikakve odgovore nemamo, Stanković navodi, na pitanje zašto se ovo dogodilo.

    Kaže da je Savez sindikata u stalnom iniciranju izmjene zakona i procesa.

    – Јoš se dešava da se ne zna čija je nadležnost nešto. Ništa se ne dešava, a ljudi svakodnevno ginu. Pa imamo 54 stradala lica na radnom mjestu u nekoliko godina – kaže Stanković.

    Stanković navodi da i sve veći broj lica bez adekvatne edukacije dovodi do sve češćih povreda na radu.

    Komentarišući kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica, Stanković navodi da se nekontrolisan rast cijena mora zaustaviti.

    – Imali smo pomak u povećanju plata u Republici Srpskoj. Upozoravali smo i ranije da se ništa ne postiže time ako u isto vrijeme raste i cijena osnovnih životnih namirnica. Rastu i komunalne usluge – rekao je Stanković.

    Podsjetimo, 28 teških povreda na radu u protekloj godini u sektoru građevinarstva,u posljednjih sedam dana dva smrtna ishoda na građevini u Banjaluci.

    Od 2021. do 2025. godine 54 radnika izgubila su život na radnom mjestu. Čak 440 doživjelo je težu povredu na radu. Riječ je mahom o najrizičnijim djelatnostima, poput građevinarstva, elektroprivrede, te šumarstva i drvne industrije.

    U prošloj godini je izvršeno 1.500 kontrola u oblasti zaštite na radu u kojim su inspektori, u čak 650 slučajeva, utvrdili nepravilnosti.

    Naplaćeno je oko 305.000 KM kazni. To znači da je svaki kažnjeni poslodavac platio prosječno 2.000 KM zato što je život radnika doveo u opasnost.

  • Kiša prelazi u snijeg: Zahlađenje širom Srpske i FBiH

    Kiša prelazi u snijeg: Zahlađenje širom Srpske i FBiH

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti pretežno oblačno s kišom koja će uz pad temperature prvo na zapadu, a uveče i na istoku, prelaziti u susnježicu i snijeg.

    U višim predjelima nakon topljenja snijega, novi porast snježnog pokrivača za oko pet centimetara, a ponegdje će se i u nižim predjelima u Krajini formirati tanji snježni pokrivač, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Tokom dana biće i sunčanih perioda, posebno na istoku, gdje će biti najtoplije.

    Vjetar tokom dana okreće na sjeverne smjerove, prvo na sjeveru, i biće slab do umjeren, na udare pojačan.

    Tokom dana zahlađenje uz minimalne temperature vazduha od minus tri do dva, na jugu do pet stepeni Celzijusovih.

    Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda navode da je jutros u Republici Srpskoj i FBiH oblačno vrijeme sa kišom u većem dijelu zemlje.

    Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Bjelašnica minus dva, Čemerno jedan, Kalinovik, Han Pijesak, Sokolac i Drinić dva, Bihać, Drvar i Gacko tri, Kneževo, Srebrenica, Mrkonjić Grad, Novi Grad i Prijedor četiri, Višegrad i Ribnik pet, Bugojno, Rudo, Foča, Šipovo i Banjaluka šest, Sarajevo, Srbac i Bileća sedam, Zenica i Trebinje osam, Mostar devet, Tuzla i Bijeljina 10, te Doboj 11 stepeni Celzijusovih.

     

  • Zemljotres jačine 3.1 stepena pogodio Grude

    Zemljotres jačine 3.1 stepena pogodio Grude

    Zemljotres jačine 3.1 stepena po Rihteru pogodio je noćas u 2.51 časova Bosnu i Hercegovinu sa epicentrom u regionu Gruda.

    – Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni – navodi se u saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, prenosi RTRS.