U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će preovladavati toplo i uglavnom sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, lokalno sa prolaznom kišom.
Na krajnjem jugu biće pretežno sunčano.
Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, na zapadu vedrije, a ponegdje uz rijeke i po kotlinama očekuje se magla.
Duvaće slab do umjeren, povremeno i pojačan južni vjetar, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha od dva do šest, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 16 do 21 stepen Celzijusov.
U Republici Srpskoj i FBiH danas je bilo sunčano uz umjerenu oblačnost, a lokalni pljuskovi zabilježeni su u višim centralnim, istočnim i zapadnim predjelima, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha u 13.00 časova: Bjelašnica nula stepeni, Čemerno i Ivan sedlo 10, Han Pijesak 11, Kalinovik, Mrakovica i Šipovo 12, Kneževo, Mrkonjić Grad i Sarajevo 13, Bugojno 14, Drinić, Sokolac i Livno 15, Gacko, Novi Grad, Srebrenica, Bihać i Drvar 16, Prijedor i Ribnik 17, Banjaluka, Bijeljina, Bileća i Sanski Most 18, Doboj, Zvornik, Rudo, Trebinje i Tuzla 19, Višegrad, Foča i Zenica 20, a Mostar 22 stepena Celzijusova.
Direktor Univerzitetskog – kliničkog centra Republike Srpske dr Nikola Šobot u razgovoru za naš portal govori o stanju u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj, izazovima u radu, ulaganjima u opremu i kadrove, kao i o planovima za dalji razvoj zdravstvenog sistema i unapređenje usluga za pacijente.
Novi direktor za nove uspjehe. Gospodine Šobot dobrodošli u intervju za VrbasMedia portal. Zadovoljstvo nam je ugostiti čovjeka koji radi bez estradnih narativa.
– Hvala na pozivu da gostujem, nadam se da je zadovoljstvo doći u Univerzitetsko – klinički centar RS. Svako nosi svoj narativ. Meni je drago da moj nije estradni, volio bih da bude stručni, ali evo vrijeme je pred nama pa će pokazati.
Na početku razgovora, kako ocjenjujete trenutno stanje u UKC-u Republike Srpske?
– Ja se trudim da budem pozitivan, i uvijek ću reći dobro zato što sam ja ovdje proveo već 20 godina, poznajem svoje kolege i nosim jedno duboko uvjerenje da 90 odsto njih svoj posao radi čestito, korektno, stručno i to je ono što je dobro. Naravno da uvijek ima prostora za unaprjeđenje, postoje stvari koje nisu dobre i od takvih stvari ne treba bježati. Da bi mogli riješiti problem morate znati da postoji, a postoji jedno stalno opredjeljenje nas kao ustanove da budemo što bolji, što efikasniji, što kvalitetniji, što stručniji i što dostupniji za naše pacijente. Iz tog aspekta neću reći da je lose, ali uvijek postoji prostora za bolje. Mada kažu da je najveći neprijatelj dobrog bolje i ureći to bolje, možda nekad napravimo neke greške, ali stanje je dobro. Puno je ulagano u UKC , puno je urađeno, ali isto tako ostaje puno toga joša da se uradi naročito u organizacionom smislu, al ii stručnom. U periodu koji je pred nama ja se nadam da ćemo neke stvari uspjeti unaprijediti, poboljšati i učiniti da bolje funkcionišu.
Koji su bili Vaši prioriteti kada ste preuzeli funkciju direktora?
– Nesmetano funcionisanje UKC-a. Ono što je bitno za naglasiti jeste da je UKC RS najveća zdravstvena ustanova koja ima pola miliona ambulantnih pregleda godišnje i ustanova koja zapošljava blizu 4. 000 ljudi tako da se radi o jednoj instituciji koja mora da funkcionisanje, a čije nefunkcionisanje se mjeri gubicima ne finansijskim ili nečim drugim, nego gubicima ljudskih života, nema skuplje cijene nego te. To mi je bio glavni prioritet – da nastavimo funkcionisanje na najbolji mogući način. Mislim da smo u tome uspjeli. Pored toga, bilo mi je jako bitno da damo značaj struci, da struka kao što je uvijek i trebala biti, bude dio Univerzitetsko – kliničkog centra i da tu negdje stavimo imperative na taj aspekt. Takođe, da nastavim ono što je i ranije bio slučaj, a to su edukacije i ulaganje u zdravstveni sistem, odnosno u Univerzitetski – klinički centar RS. Poboljšanje statusa radnika će uvijek biti moje opredjeljenje, kao što sam rekao 20 godina sam tu i proveo sam vjerovatno više vremena u ovoj ustanovi nego kod svoje kuće kad se sve sabere jer je posao takav da se dežuralo i po 12 dežurstava mjesečno, i onda shvatite da sa ljudima na poslu nekad, naročito u zdravstvu i UKC-u, više vremena provedete nego sa svojom porodicom. To su neke stvari koje ćemo raditi u narednom periodu, neke su dobre, neke loše. One koje su bile loše gledaćemo da unaprijedimo, a ono što je bilo dobro da nastavimo.
Šta smatrate najvećim izazovom u vođenju jedne zdravstvene ustanove kao što je UKC RS?
– Izazova je jako puno. Kao što sam rekao, riječ je o najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj sa velikim brojem zaposlenih, velikim brojem usluga i velikom odgovornošću za cjelokupno zdravlje stanovništva Republike Srpske. To je jedan od najvećih izazova – rukovoditi tako velikim sistemom, a da ne napravite greške. Veliki sistemi su po prirodi inertni i teško mijenjaju pravac. Kada želite da uradite nešto dobro, morate biti strpljivi i čekati da vidite rezultate svojih odluka. Nažalost, i kada uradite nešto loše, to vas stigne kasnije i onda vam treba mnogo vremena da to ispravite. Zato morate biti obazrivi, odgovorni i znati šta radite. Neke odluke koje danas donosimo možda će dati efekte tek za pet godina, a mogu biti i jako dobre i jako loše. Naravno, uz toliki broj zaposlenih i ogroman priliv pacijenata, svaki dan je izazov. Upoznajete različite karaktere, sarađujete s ljudima različitih obrazovnih profila. Pacijenti dolaze iz svih demografskih i starosnih struktura Republike Srpske. Svaki dan je pun izazova. Ako imate želju da pomognete svakome, nekada je medicina takva da je potrebno vrijeme. Često znam reći: kada odvezete automobil kod automehaničara, ponekad mu treba dva dana da utvrdi kvar. A čovjek je mnogo složeniji. Ali, uspješno prevazilazimo te situacije i nadam se da će tako biti i u budućnosti.
Kako ocjenjujete saradnju UKC-a sa bolnicama i domovima zdravlja širom Republike Srpske?
– Ja ću istaći moment sa Trebinjskom bolnicom, gdje smo uspjeli da pokrenemo interventnu kardiologiju u bolnicu u Trebinju. Dan prije toga smo bili u Kliničkom centru Foča gdje smo pokrenuli jedinicu intenzivne medicine za nehiruške grane. Mislim da ta saradnja za sada ne ide dobro, ide fantastično. Kolege u drugim bolnicama hoće da uče. Mi smo tu sigurno podrška u okviru naših mogućnosti. Ta saradnja je više nego adekvatna. Što se tiče domova zdravlja, dominantno sarađujemo sa Domom zdravlja Banjaluka i mislim da je ta saradnja na vrlo visokom nivou. Ja sam stalno isticao da džaba je najbolji doktor ovdje i sve što uradim, ako ne postoji porodični ljekar koji će tog pacijenta ispratiti, koji će mu propisati adekvatnu terapiju, koji je prvi na udaru. To je jedan sistem i svaka karika u tom sistemu i lancu mora da funkcioniše. I kažem, opet, saradnja sa Domom zdravlja Banjaluka je izuzetno korektna, opet sa određenim mogućnostima da ju unaprijedimo. Mislim da veći akcenat treba staviti na Dom zdravlja u Banjaluci, da su negdje zapostavljeni u tom stručnom dijelu i da određen dio tereta mogu preuzeti i oni, što bi za njih bila i stručna satisfakcija, a za nas jedno određeno rasterećenje. Unarodnom periodu ćemo vidjeti koliko su oni u mogućnosti. Morate voditi računa računa što radite da pružite najbolju zaštu za pacijenta.
Koliko je digitalizacija zdravstvenog sistema unaprijedila rad ljekara i dostupnost usluga pacijentima?
– Evo ja ću dati jedan banalan primjer. Ja kad sam počeo da radim, pa kad sam pisao otpustnice trajalo je nekih sat vremena da je napišete, dok vi to sve prekucate. Evo za ovih mojih 20 godina došli smo u situaciju da su svi nalazi u jednom sistemu, da ih prekopirate, da otpustnice napišete za sedam minuta. Što znači da ste oslobodili jednog doktora kucanja, a dali ste mu prostora da se posveti pacijentu i da se bavi onim što je zaista suština našeg posla. Vještačka inteligencija mislim da će donijeti ogroman pomak. Uvezani smo videolinkom konzilija, vezano je recimo za kardiohirurgiju, za interventnu kardiologiju gdje mi putem videolinka prezentujemo pacijente. U COVID-u smo za jednog pacijenta koji je bio ozbiljno ugrožen, napravili videolink sa McGill Institutom u Kanadi gdje je bilo nas 12 ljekara. I evo taj pacijent je dan danas živ, dan danas je naš kolega koji divno radi svoj posao. Tako da to su sve evidentne prednosti od kojih apsolutno ne treba bježati. To su neki alati koji će nam olakšati posao i sigurno da su značajno unaprijedili ako ništa komunikaciju i razmjenu znanja.
U proteklom periodu bilo je dosta ulaganja u zdravstveni sektor. Koje investicije su trenutno najznačajnije za UKC RS?
– Što se tiče UKC-a, znate da je počelo sa preseljenjem, sa rekonstrukcijom Centralnog medicinskog bloka. Ja bih istakao Kliniku za kardiohirurgiju. Urgentni centar koji je, evo opet za ovih mojih godina rada, ovdje sam ja sam dežurao nekad u internoj prijemnoj. To je bila jedna ambulanta koja je zbrinjavala sve prijeme na interne grane. Mi sad imamo fantastičan Urgentni centar koji malte ne postaje opšta bolnica za grad Banja Luku. Vidjeli ste da smo nedavno otvorili zgradu Onkologije i hematologije. U toku je studija izvodljivosti za rekonstrukciju zgrade i objekta Klinike za infektivne bolesti i maternitea. To su zaista neke od krucijanih investicija unutar UKC-a. Urađena je rekonstrukcija Tehnološk – ekonomskog bloka faza jedan. Planiramo fazu dva. Sve su to jako veliki, jako zahtjevni projekti, ali koji su značajno izmijenili izgled i funkcionisanje UKC-a. Banka humanog mlijeka je urađena na Ginekologiji. Sve su to veliki projekti koji su sigurno promijenili izgled kliničkog centra.
Da li pacijenti u UKC-u danas imaju dostupne savremene dijagnostičke i terapijske metode koje su standard u Evropi?
– Pa znate kako, ne mogu ja reći sve, ali da je nivo zdravstvene zaštite na vrhunskom nivou, ja sigurno to tvrdim. Bio nam je ministar Šaranić pa se potrefilo da smo gledali jednu sliku u holu, na kojoj je i on. Nas je to podsjetilo da smo mi, recimo, minimalni ulaz u hirurgiju aortalne valvule uradili 2024. godine. I najbolji kardiohirur na svijetu, zato je došao i bio u Banja Luci. Forma edukatora, a istu takvu operaciju je prvi put uradila Republika Hrvatska prije nekih desetak, petnaest dana. Tako da u nekim stvarima zaista prednjačimo i imamo vrhunsku medicinu. U nekim drugim možda i malo kaskamo, ali gledamo da se unaprijedimo svaki dan. Ne mogu, opet ću se ograditi, da kažem da radimo sve, ali da radimo ozbiljan broj svih diagnostičko-terapijskih procedura na jednom ozbiljnom stručnom nivou to sigurno tvrdim.
Planiraju li se u narednom periodu nove nabavke medicinske opreme ili proširenje kapaciteta?
. Mi donosimo plan nabavki i ono što se ja trudim da uvedem jeste da nabavljamo ono što nam treba, da nabavljamo ono što ima smisla, što će da se koristi i što će da doprinijeti našim pacijentima, ali isto tako ono što mi možemo da fakturišemo kao uslugu prema Fondu zdravstvenog osiguranja i što će donijeti određenu ekonomsku stabilnost Univerzitetskom kliničkom centru. Nedavno sam čuo jedno divno izreku, kaže, ko kupuje što mu ne treba, završiće tako što prodaje ono što mu je neophodno. Gledamo da zadržimo taj princip, sve ono što će unaprijediti rad, što će uvesti nove usluge, što će dovesti do toga da pacijenti ne idu u inostranstvo, da im omogućimo da se liječe u našoj ustanovi, apsolutno nije sporno, plan nabavke je jako širok, ali s druge strane gledamo da budemo restriktivno smišljati da te nabavke zaista imaju smisla i da sredstva koje imamo iskoristimo na najbolji mogući način.
Šta biste izdvojili kao najveće unapređenje u kvalitetu zdravstvene usluge u posljednjih nekoliko godina?
– Ja moram biti subjektivan jer sam bio dio jednog velikog projekta na koji je Banjaluka i Republika Srpska čekala skoro tri decenije, a to je kardiohirurgija. Ogroman broj pacijenata koji je išao van Republike Srpske, lično sam vjerovao u tu priču i nosio je zato što pamtim pacijente koji su umirali pod rukama u transportu zato što nisu imali kardiohirurgiju, pa pacijenti sa disekcijom aorte su morali da se upućuju u Tuzlu, Beogradu, Kamencu i neki nisu na žalost stigli. Za mene lično je to velika pobjeda nas kao ustanove, zdravstvenog sistema, jedan veliki uspjeh, jedan veliki benefit za sve naše pacijente, nešto na što sam ja i lično ponosan kao dio toga, ali evo mislim i kao ustanova negdje bih to istakao kao možda jedan od krucijalnih momenata u smislu zdravstvene usluge. Ne toliko finansijskog ulaganja, veličine finansijskog ulaganja, koliko efekata jer mi uopšte nismo imali kardiohirurgiju, nije postojala i to je jedno totalno novo polje u liječenju kardiovaskularnih pacijenata kojih je definitivno najviše po pitanju oboljevanja u savremenoj populaciji.
Koje medicinske procedure ili operacije se danas u UKC RS rade, a ranije su pacijenti morali ići u inostranstvo?
– Tu je dominantno kardiohirurgija donijela određenu promjenu. Nekad su se ti pacijenti slali najviše. Ono što je sad dominantno što se tiče slanja jesu pedijatrija i ortopedija, koliko ja raspolažem informacijama. Ovo što ja mogu kod vas najaviti jeste robotska hirurgija koljena i u perspektivi kuka. Jedini smo u regionu koji imaju robotsku hirurgiju koljena za sad. Planiramo i kuk, tako da će to isto doprinijeti razvoju ortopedije UKC-a RS.
Koja je Vaša vizija modernog zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj?
– Funkcionalan, efikasan, orijentisan prema pacijentu i isključivo po pravilima struke. Mislim da je dovoljno i mislim da govori sve.
Koliko je zahtjevno uskladiti posao direktora sa privatnim životom?
– Ovaj posao se ne radi od 7h do 15h. Ovo živite, tu ste čitav dan. I kad niste tu, tu ste. Da ne bude nikakvih zabluda, direktor ustanove je odgovorno lice. Ja sam odgovoran za sve što se ovdje dešava i u radno vrijeme i van radnog vremena. Stalno ste dostupni, pritisak pacijenata je ogroman. Sve se slijeva u UKC RS. Jako teških pacijenata. Naravno, mi smo mala sredina, uvijek neko nekog zna. Imate obavezu da se javite ljudima s životnom problemom i nemate taj luksuz da se ne javljate, nastavna organizacija. Poslije i sve što ovakva ustanova zahtijeva, morate biti dostupni na taj način. I to je nešto s čim vi živite svakodnevno, 24 sata. A, i s porodicom živite 24 sata i preklapa se samo smo kratki jedan dan da bi se svi namirili. Ali, pronalaze se načini, naravno.
Šta Vas lično najviše motiviše u radu u zdravstvenom sistemu?
– Ja sam iz ljekarske porodice dominantno. Ja sam čitav život u zdravstvu i nekako kod mene u glavi se nije postavljalo pitanje šta ja i kako želim da radim. I onda kad uđete u to, onda vas to nosi. Ja sam počeo na klinici za kardiologiju, pacemaker centru, pa interventna kardiologija, pa kardiohirurgija, godine odricanja, ulaganja, rada. I onda jedno prati drugo. Ono što je dominantno i što vas najviše motiviše jeste želje da pomognete. Ako to nemate, onda ovaj posao gubi smisao. Ako to imate, sve ostalo je dobro došlo, ali to vas uglavnom nosi. A što se tiče samog direktorskog mjesta i nekih upravljačkih struktura u zdravstvu, koliko god vas htijeli mi to priznati ili ne, udaljavaju od struke, s druge strane vam daju priliku da donosite strateške odluke koje će upravo tu struku unaprijediti višestruko u odnosu na ono što biste vi postigli kao ljekar. I kad donosite neke smislene mere, organizujete posao na adekvatan način, stvorite određene uslove, recimo to je pravljenje kardiohirurgije. Možete biti najbolji na svijetu, ali nemate uslove, ne postoji ta usluga. Ali kad to vidite, onda dođete u situaciju da je prošle godine u Banjaluci operisano 550 pacijenata. Upitno je koliko bi njih preživjelo da Banjaluka nije imala kardiohirurgiju. E upravo ono što me sad motiviše na ovom mjestu, jeste mogućnost da uradite i donosite strateške odluke i planove koje, ako Bog da će imati više nego pozitivne efekte, pa recimo ta saradnja sa Trebinjem i pokretanjem sale, ko zna koliko će života spasti. Sve su to stvari koje vam ova pozicija daje kao mogućnost. I ako to shvatite kao jednu priliku da uradite nešto i da sve ono što imate u sebi kao želju i potrebu da uradite za zdravstveni sistem, sprovedete kroz poziciju koju obavljate, to je jedna fantastična stvar i trenutno me to zaista motiviše.
Koju poruku biste poslali građanima i pacijentima koji dolaze u UKC Republike Srpske?
– Da ovdje rade ljudi koji žele da im pomognu, koji su za to obučeni, školovani, s najboljom željom da to urade i da taj jedan odnos između pacijenta i ljekara ili ti zdravstvenog radnika na kraju krajeva treba da bude jedna svjetinja gdje mi treba da prepoznamo da su to ljudi koje boli, koji su bolesni i traže pomoć. Da je naša obaveza da im pomognemo, ali isto tako i da taj pacijent razumije da nije jedini, da nije uvijek lako i da zdravstveni radnici nose težinu svog posla i da samo kroz zajednički rad, povjerenje, poštovanje i razumijevanje možemo doći do cilja koji kako je bitan pacijentu, tako i nama. Mi želimo da svoj posao radimo uspješno, a da ne pričam i da objašnjavam zašto je bitno pacijentu. I samo kroz ove stvari koje sam nabrojao zajedno možemo doći do uspješnog cilja, a sigurno da je Univerzitetski klinički centar ustanova gdje do tog cilja zajedno možemo i doći.
Razlog što je evrodizel poskupio više nego benzin leži u strukturi globalnog tržišta naftnih derivata i trenutnoj potražnji za tim gorivom.
Fakti:
Dizel ključni energent za transport i industriju
Evropa ima strukturni manjak dizela
Sankcije Rusiji promijenile lanac snabdijevanja
Geopolitičke krize povećavaju troškove transporta nafte
Velika potražnja u logistici i poljoprivredi
Dizel je ključno gorivo industrije i transporta
Prvo, dizel je industrijsko gorivo. On pokreće kamione, brodove, građevinske mašine, poljoprivrednu mehanizaciju i veliki dio logistike.
Kada dođe do geopolitičkih kriza ili poremećaja u transportu nafte, potražnja za dizelom često raste brže nego za benzinom, jer države i kompanije žele da osiguraju snabdijevanje ključnih sektora ekonomije.
Evropa već godinama ima manjak dizela
Drugo, na evropskom tržištu već nekoliko godina postoji strukturni manjak dizela. Evropske rafinerije proizvode manje dizela nego što tržištu treba, a ranije je veliki dio dolazio iz Rusije. Poslije sankcija prema Rusiji, Evropa mora da ga nabavlja sa udaljenijih tržišta poput Bliskog istoka ili Indije, što automatski podiže cijenu.
Treće, trenutna kriza na Bliskom istoku dodatno pogađa dizel. Ako postoji rizik za transport kroz Ormuski moreuz, logistika i pomorski transport poskupljuju, a to se direktno preliva na cijenu dizela jer ga teretni i transportni sektor najviše koristi.
Postoji i tehnički razlog. Dizel i benzin imaju različite berzanske kotacije derivata, a u posljednjim sedmicama dizel na evropskom tržištu poskupljuje brže od benzina.
Kako piše Telegraf.rs, kada država svakog petka formira maksimalnu cijenu goriva, ona zapravo prati upravo te međunarodne kotacije.
Zbog toga se sada vidi razlika: dizel je skočio na 208 dinara, dok je benzin 186 dinara, jer se pritisak sa međunarodnog tržišta mnogo jače preliva na dizel.
Dizel snažno utiče na inflaciju
U ekonomskom smislu, ovo je važan signal. Poskupljenje dizela je mnogo ozbiljnije za inflaciju nego poskupljenje benzina, jer dizel utiče na transport hrane, građevinskog materijala i gotovo svih proizvoda koji se kreću drumovima.
Ekonomisti često kažu da je cijena dizela jedna od najvažnijih cijena u svakoj ekonomiji, jer on pokreće gotovo čitav fizički tok robe. Za razliku od benzina, koji je uglavnom gorivo za putnička vozila, dizel je gorivo privrede. Kada poskupi dizel, poskupljuje kretanje robe kroz ekonomiju.
Najveći dio transporta u Evropi i regionu odvija se kamionima koji koriste dizel. Svaki proizvod koji vidite u prodavnici – od hljeba do televizora – makar jedan dio puta pređe kamionom. Zbog toga čak i relativno mali rast cijene dizela odmah povećava troškove logistike. Kompanije tada te troškove prenose na cijenu proizvoda, pa inflacija počinje da se širi kroz čitavu ekonomiju.
Rast cijene goriva utiče na hranu, transport i građevinarstvo
Dizel ima i ogromnu ulogu u poljoprivredi. Traktori, kombajni, sistemi za navodnjavanje i transport žitarica skoro uvijek koriste dizel. Kada njegova cijena raste, poskupljuje proizvodnja hrane, a to je jedna od najosjetljivijih stavki u svakoj ekonomiji. Upravo zato vlade veoma pažljivo prate cijenu ovog goriva.
Treći sektor koji snažno zavisi od dizela je građevinarstvo. Građevinske mašine, bageri, kamioni za beton i transport materijala rade gotovo isključivo na dizel. Kada on poskupi, rast troškova gradnje postaje neizbiježan, što utiče na cijenu infrastrukture, stanova i velikih projekata.
Zbog svega toga ekonomisti često koriste jednostavnu formulu: dizel je krvotok realne ekonomije. Dok benzin više govori o potrošnji građana, dizel govori o stanju industrije, transporta i proizvodnje.
Upravo zato vlade često pokušavaju da kontrolišu ili ublaže rast njegove cijene, jer naglo poskupljenje dizela može vrlo brzo pokrenuti novi talas inflacije.
Kolike su cijene dizela u Banjaluci
Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije pisale cijena dizela na nekim pumpama u Banjaluci prešla je 3 KM, a one koje to nisu uradile, sigurno će u narednom periodu korigovati cijene prema tom nivou, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Naime, cijene dizela u Banjaluci kreću se od 2,79 do 3,10 maraka po litru.
Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, istakao je 10. marta, da distributeri u Republici Srpskoj imaju zalihe te da neće biti problema.
On je dodao da cijene diktira tržište, odnosno oni koji prerađuju naftu.
Inače, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 16. marta izjasniće se o zakonu koji predviđa privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na naftne derivate, dok ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju da nadležne institucije kasne sa mjerama i da će rast cijena goriva dodatno pogoršati životni standard građana i poslovanje privrede.
U napadu dronom na trupe u regiji Erbil u iračkom Kurdistanu poginuo je francuski vojnik, a više njih ranjeno.
“Pripadnik oružanih snaga poginuo je za Francusku tokom napada u regiji Erbil u Iraku”, objavio je Emanuel Makron na društvenoj mreži “X”.
Prva francuska žrtva u novom sukobu
Ovo je ujedno i prva žrtva među francuskim vojnicima na Bliskom istoku od početka novog sukoba koji je eskalirao krajem prošlog mjeseca, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli udare na Iran.
BREAKING: Iranian kamikaze drones hit a French military base near Erbil Airport in northern Iraq, wounding six French soldiers. pic.twitter.com/VK8FegTkS8
Makron je dodao da je nekoliko drugih vojnika ranjeno u ovom incidentu. Prethodno je francuska vojska saopštila da je šest vojnika povrijeđeno u četvrtak u napadu dronom dok su izvodili obuku.
“Zastavnik Arnaud Frion iz 7. bataljona alpskih lovaca iz Varcesa poginuo je za Francusku tokom napada u regiji Erbil u Iraku. Njegovoj porodici, kao i njegovoj braći po oružju, želim izraziti najdublje saosjećanje i solidarnost nacije. Nekoliko naših vojnika je ranjeno. Francuska stoji uz njih i njihove najmilije. Ovaj napad na naše snage, koje su od 2015. godine angažovane u borbi protiv ISIL-a, je neprihvatljiv. Njihovo prisustvo u Iraku odvija se u strogim okvirima borbe protiv terorizma. Rat u Iranu ne može opravdati ovakve napade”, objavio je Makron.
“Vojnici su bili angažovani u aktivnostima obuke za borbu protiv terorizma sa iračkim partnerima”, izjavio je član generalštaba za AFP, dodajući da su ranjene trupe odmah prebačene u najbližu medicinsku ustanovu.
Detalji napada
Guverner Erbila je precizirao da su u napadu učestvovala dva drona te da se incident dogodio u bazi u mjestu Mala Qara, smještenom oko 40 kilometara od glavnog grada ove autonomne regije.
Od izbijanja trenutnog rata na Bliskom istoku, zabilježeno je više napada u ovoj regiji koji se pripisuju proiranskim frakcijama. Napad na francuske trupe uslijedio je nakon odvojenog udara dronom na italijansku bazu u Erbilu, unutar vojnog kompleksa u kojem su boravile i druge strane trupe.
U tom prvom napadu nije bilo povrijeđenih, ali je Italija nakon njega najavila privremeno povlačenje svog vojnog osoblja iz baze.
Međunarodna koalicija u iračkom Kurdistanu
Vojnici iz nekoliko zemalja, uključujući Italiju i Francusku, obučavaju pripadnike kurdskih bezbjednosnih snaga u iračkom Kurdistanu kao dio međunarodne antidžihadističke koalicije predvođene Vašingtonom.
Nakon što su američko-izraelski udari na Iran 28. februara pokrenuli osvetničke napade Teherana širom Bliskog istoka i šire, predsjednik Emanuel Makron je naglasio da je vojna pozicija Francuske u regiji “strogo defanzivna”, prenosi Avaz.
U Republici Srpskoj i FBiH prije podne očekuje se promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode, a od podneva umjeren razvoj oblačnosti koji će usloviti prolaznu kišu i pljusak praćen grmljavinom.
Republički hidrometeorološki zavod saopštio je da će lokalno oko rijeka i po kotlinama biti maglovito, a na jugu i istoku sunčanije.
Vjetar slab do umjeren, pri jačim pljuskovima na sjeveru i pojačan, promjenljiv ili južnih smjerova.
Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.
U Hercegovini jutros preovladava pretežno vedro vrijeme, a u ostalim krajevima umjereno do pretežno oblačno, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod.
Temperatura vazduha u 7.00 časova: Bjelašnica minus dva, Livno minus jedan, Bileća, Kalinovik nula, Sokolac, Drinić i Gacko jedan, Kneževo, Čemerno, Ribnik i Rudo dva, Banjaluka, Han Pijesak, Foča, Drvar, Šipovo, Novi Grad, Mrkonjić Grad, Ivan Sedlo i Sanski Most tri, Prijedor, Bihać, Bugojno, Sarajevo, Srebrenica Srbac i Višegrad, četiri, Zenica pet, Doboj i Tuzla šest, Trebinje sedam, Bijeljina i Mostar osam i Gradačac devet stepeni Celzijusovih.
SNSD nema ništa protiv modernizacije izbornog procesa i samo traži da se jasno definiše na koji način će se to raditi i ko će kontrolisati taj proces, rekao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.
“Apsolutna je laž da su SNSD, Republika Srpska, vladajuća koalicija protiv modernizacije izbornog procesa”, rekao je Kovačević i ukazao da ne postoji skener koji bi skenirao listić za Narodnu skupštinu koji je površine minimalno jednog metra kvadratnog.
On je istakao da uvođenje skenera neće riješiti problem sa nesposobnom Centralnom izbornom komisijom /CIK/ BiH, koja nije profesionalna komisija, već političko sredstvo borbe protiv Republike Srpske i demokratije.
“Kada se u sve to petlja neizabrani stranac, protivustavno, protivdejtonski, kada vidimo da se krši Ustav i Dejton načinom na koji on odobrava sredstva za bilo šta, kada vidimo da su te javne nabavke potpuni cirkus koji mnogi nazivaju i potencijalnim kriminalom, te da sve to Šmit zajedno sa određenim strukturama iz Sarajeva i, nažalost, određenim manjinskim strukturama iz Banjaluke radi isključivo kako bi nekom pogodovao, onda tek vidite koliko je ta bara prljava”, dodao je Kovačević.
Istakao je da izborni proces ne bi trebalo da bude prljav, nego čist i da treba da potvrdi ono što je volja naroda.
“Mi smo spremni da branimo volju naroda i sigurni smo u to da će volja naroda birati politiku Milorada Dodika i onih ljudi koji su spremni da uvijek imaju Republiku Srpsku na prvom mjestu”, rekao je Kovačević za ATV.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona u BiH, Kovačević je rekao da je taj zakon u svakom društvu jedan od najznačajnijih, jer reguliše kako će demokratija da funkcioniše i zahtijeva najširi mogući društveni konsenzus.
“Mi, nažalost, živimo na takvom prostoru gdje je nebitno šta se dešava u parlamentarnoj proceduri i gdje postoji jedan stranac koji se pojavi niotkud i misli da može da nameće zakone”, rekao je Kovačević.
Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona i parlamentarna procedura, kaže Kovačević, tu se više ne zna ko pije, ko plaća.
“Ima minimalno četiri-pet verzija izmjena Izbornog zakona trenutno u proceduri koja svaka rješava različito pitanje na različit način. Međutim, mi živimo u takvoj zemlji gdje je apsolutno nebitno šta se dešava u parlamentarnoj proceduri kada postoji neki stranac koji se pojavi niotkud i on misli da može da rješava te stvari i nameće zakone”, rekao je Kovačević.
On je dodao da trenutno ne postoji konzenzus za bilo koje rješenje iz razloga što se nikada nije ozbiljno ni radilo na tome da se dođe do konsenzusa i do parlamentarnog konsenzusa i kapaciteta kako bi se neko rješenje usvojilo.
Snažne eksplozije potresle su jutros, u petak, 13.marta, Dubai, a gust crni dim nadvio se nad finansijskim centrom grada, nakon požara u industrijskoj zoni, objavile su lokalne vlasti.
Požar je izbio u četvrti Al Kuoz, a Kancelarija za medije vlade Dubaija objavila je na društvenoj mreži “X” da je do incidenta došlo nakon što su krhotine presretnutog projektila pale na zgradu u centru grada.
🇮🇷🇦🇪🇺🇸⚡️BREAKING: The International Financial Centre in Dubai has just been struck by Iranian drone. pic.twitter.com/aGJTAvbM3S
“Krhotine nakon uspješnog presretanja uzrokovale su manji incident na pročelju jedne zgrade u centru Dubaija”, saopštile su vlasti.
U incidentu nema povrijeđenih, iako se gust dim iz požara mogao vidjeti iz velikog dijela grada, sve do luksuznog hotela Burdž al-Arab, poznatog po svom izgledu u obliku jedra.
Podsjećamo, sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana započeo je 28. februara, kada su američke i izraelske snage pokrenule koordinisane vazdušne napade na ciljeve širom Irana, uključujući vojne baze, sisteme protivvazdušne odbrane i političko vođstvo zemlje.
Authorities confirm that debris from a successful interception caused a minor incident on the façade of a building in central Dubai. No injuries have been reported.
Iran je odgovorio lansiranjem stotina projektila i dronova na Izrael, američke vojne baze i saveznike SAD-a u regiji, uključujući zemlje Persijskog zaliva.
Sjedinjene Države su izdale 30-dnevnu dozvolu za kupovinu ruske nafte i naftnih derivata koji su trenutno zadržani na moru što je korak ka stabilizaciji globalnih energetskih tržišta pogođenih ratom protiv Irana, rekao je ministar finansija Skot Besent.
Nekoliko sati nakon što su referentne cijene nafte porasle iznad 100 dolara po barelu, na najviši nivo u gotovo četiri godine, Besent je rekao da ta mjera neće donijeti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi.
Ova Besentova objava uslijedila je dan nakon što je američko Ministarstvo energetike reklo da će SAD pustiti 172 miliona barela nafte iz strateških naftnih rezervi u nastojanju da obuzda vrtoglavo rastuće cijene nafte zbog rata u Iranu.
To je bio dio šire obaveze Međunarodne agencije za energiju, koju čine 32 zemlje, da pusti 400 miliona barela nafte.
Dozvola od četvrtka, koja omogućava isporuku i prodaju ruske sirove nafte i naftnih derivata utovarenih na brodove od 12. marta, važiće do ponoći po vašingtonskom vremenu 11. aprila, navedeno je u tekstu objavljenom na internet stranici Ministarstva finansija.
Američko Ministarstvo finansija je prethodno 5. marta izdalo 30-dnevno odricanje posebno za Indiju, dopuštajući NJu Delhiju da kupuje rusku naftu zadržanu na moru.
Američki i izraelski napadi na Iran i naknadni odgovor Teherana paralizovali su brodski saobraćaj kroz Ormuški moreuz što je poremetilo vitalne tokove nafte i gasa na Bliskom istoku i povisilo cijene energenata.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde najavio je blokadu isporuke nafte iz Zaliva dok američki i izraelski napadi ne prestanu.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da se rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana „odvija veoma brzo“, kao i da Teheran u ratu „plaća veliku cijenu“.
On je na obilježavanju Mjeseca ženske istorije u Bijeloj kući rekao da je američka vojska „neprevaziđena“, prenosi CNN.
„Nikada nije bilo ničeg sličnog, niko nikada nije vidio nešto slično. I radimo ono što je trebalo da se uradi tokom perioda od 47 godina. Moglo je to da uradi mnogo različitih ljudi. Odlučili su da to ne urade, ali oni (Iran) su zaista nacija terora i mržnje. I sada plaćaju veliku cijenu“, rekao je Tramp.
Prethodno je američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio da o okončanju aktuelnog rata sa Iranom, koji traje već 11 dana i u kojem je do sada poginulo sedam američkih vojnika, i dalje odlučuje Tramp.
„Razumijem zabrinutost, jer sam je čuo od mnogih ljudi koji su prošli kroz to, i ja sam prošao kroz 20 godina tih ratova, zabrinuti da bi SAD mogle biti uvučene, zabrinuti zbog širenja misije, zabrinuti zbog izgradnje država ili širenja demokratije. To nikada nije bila perspektiva koju je predsjednik (Donald Tramp) slijedio u ovom slučaju“, rekao je on.
