Republika Srpska je politički i ekonomski stabilna i ove godine stavljamo naglasak na investicije i rast plata, poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik.
Dodik je naveo da je u ovom trenutku u Srpskoj više od tri milijarde maraka ugovorenih investicija u projekte iz oblasti energetike, saobraćaja i zdravstva.
View this post on Instagram
– Tokom sedmice boravio sam u Beogradu, gdje sam prisustvovao obilježavanju Sretenja – podsjetio je Dodik u pregledu sedmice na društvenim mrežama.
Pakistan je sinoć izveo više vazdušnih napada usmjerenih na militante u susjednom Avganistanu, gdje je vlada saopštila da su među desetinama poginulih i ranjenih ljudi i djeca.
Islamabad nije precizno naveo gdje su napadi izvedeni niti je objavio druge detalje.
Napadi na civile
Portparol avganistanske vlade Zabihulah Mudžahid izjavio je da je Pakistan izveo napade unutar Avganistana.
Rekao je da su napadi bili usmjereni na civile u provincijama Nangarhar i Paktika, pri čemu su ubijene i ranjene desetine ljudi, uključujući žene i djecu.
Meta talibani
Pakistanski ministar informisanja Ataula Tarar kazao je da je vojska sprovela „selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima“ protiv sedam kampova koji pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.
Rekao je da je i podružnica Islamske države bila meta napada u pograničnom području.
U oktobru je Pakistan takođe izveo napade duboko u Avganistanu, ciljajući skrovišta militanata.
Tarar je rekao da je Pakistan „oduvijek težio održavanju mira i stabilnosti u regionu“, ali je dodao da bezbjednost i sigurnost pakistanskih građana ostaju glavni prioritet.
Tenzije
Nakon nasilja u subotu, pakistanska vojska upozorila je da neće „pokazati nikakvu uzdržanost“ i da će se operacije protiv odgovornih nastaviti „bez obzira na njihovu lokaciju“, što je ukazalo na rastuće tenzije između Islamabada i Kabula.
Odnosi između susjednih zemalja ostali su napeti od oktobra, kada su u smrtonosnim graničnim sukobima poginule desetine vojnika, civila i osumnjičenih militanata. Nasilje je uslijedilo nakon eksplozija u Kabulu za koje su avganistanski zvaničnici okrivili Pakistan.
Primirje postignuto uz posredovanje Katara uglavnom je održano, ali pregovori u Istanbulu nisu uspjeli da donesu formalni sporazum, a odnosi su i dalje zategnuti.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da sarađuje sa guvernerom Luizijane DŽefom Lendrijem, kako bi poslao bolnički brod na Grenland, dansku teritoriju za koju je više puta ranije izjavio da želi da pripoji Sjedinjenim Američkim Državama.
Plan da pošalje bolnički brod na Grenland Tramp je objavio na društvenim mrežama neposredno prije večere, koju je organizovao za republikanske guvernere u Bijeloj kući, gdje je sjedio pored Lendrija i razgovarao sa njim, prenosi danas Rojters.
– U saradnji sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem, poslaćemo sjajan bolnički brod na Grenland da se brine o mnogim ljudima koji su bolesni, a o kojima se tamo ne brine. Na putu je – rekao je Tramp.
Trampova objava usljedila je nekoliko sati nakon što je danska Zajednička arktička komanda saopštila da je evakuisala člana posade kojem je bila potrebna hitna medicinska pomoć sa američke podmornice u vodama Grenlanda, sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda Nuka.
Grenland, Danska i SAD su krajem prošlog mjeseca održali razgovore kako bi riješile situaciju nakon višemjesečnih tenzija unutar NATO-a.
Danski kralj Frederik je prošle nedjelje posjetio Grenland po drugi put za godinu dana, pokušavajući da pokaže jedinstvo sa tom teritorijom uprkos Trampovim naporima da kupi ostrvo.
Kolegijum Predstavničkog doma ponovo je na dnevni red stavio Prijedlog zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu, iako je više nego jasno da on neće biti usvojen, jer još nije stiglo mišljenje Venecijanske komisije.
“Na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma je odlučeno da se traži mišljenje Venecijanske komisije. Ako ne bude mišljenja opet će ga povući”, rekao nam je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu i jedan od predlagača ovog zakona.
Prema nezvaničnim informacijama, Venecijanska komisija zasjedaće tek u junu, tako da je gotovo izvjesno da do 16. marta, za kada je zakazana sjednica Predstavničkog doma, mišljenje Komisije neće biti dostavljeno. Ovaj zakon već je bio na prethodnoj sjednici Predstavničkog doma koja je održana 13. februara, ali je skinut sa dnevnog reda.
Kada je riječ o predloženom zakonu, protiv njega je sva stručna javnost. To je pokazala javna rasprava koja je održana, a na kojoj su strukovna udruženja sudija, tužilaca i advokata iznijela brojne zamjerke.
Zanimljivo je da je u parlamentarnoj proceduri, osim ovoga, još jedan zakon o VSTS-u koji se nalazi u Domu naroda, i koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH. Tačnije, zakon je predložila Marina Pendeš, delegat HDZ-a u Domu naroda, a izradilo ga je Ministarstvo pravde.
“U slučaju da se usvoje u oba doma dva različita zakona, onda ide usaglašavanje. Sve u svemu, nema ništa od tog zakona. Trebalo je usvojiti zakon o VSTS-u i zakon o sudu, taj o sudu su nam u startu odbacili i glupo je usvajati sad taj jedan zakon”, rekao je Grković.
Za razliku od Grkovića koji kaže da nema ništa od zakona o VSTS-u, Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH, rekao je u srijedu da će zakoni o VSTS-u i Sudu BiH koje je predložila opozicija iz Republike Srpske biti usvojeni u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
“Te dokumente treba doraditi kako bi uvrstili i stavove struke, ali je imperativ da se zadovolje standardi Evropske unije. Nakon usvajanja ovih zakona spremni smo razgovarati o imenovanju glavnog pregovarača”, rekao je Konaković.
Što se tiče dorađivanja dokumenata, jedan od amandmana na zakon koji je predložen mogao bi biti onaj koji govori da se mandat predsjednika Suda BiH i glavnog tužioca Tužilaštva BiH ograničava na jedan. Predloženim zakonom mandat članova VSTS-a ograničava se na jedan, a na funkciju člana VSTS-a neće se moći stupiti bez prethodne provjere imovine.
Ozbiljne zamjerke na ovaj zakon iznijeli su i advokati jer se mogu prijaviti na pozicije u nižim sudovima i tužilaštvima u entitetima, ali ne i na najviše funkcije u pravosuđu.
“Zašto ne bi neko ko je jako dobar advokat, dokazan sa svojih 15 godina neprekidnog rada u toj profesiji mogao da konkuriše za sudiju Vrhovnog suda Federacije BiH? Mi tvrdimo da bismo tu funkciju izvrsno obavljali”, rekla je ranije Amila Mimica Kunosić, advokat.
Nepoznate osobe obile su crkvu Svete velikomučenice Nedjelje u Gornjoj Gušterici nedaleko od Prištine, oštetili ulazna vrata i odnijeli više desetina evra priloga, rekao je sinoć sveštenik Vladan Vukomanović.
– Dvije nepoznate maskirane osobe oko dva sata poslije ponoći, u večeri između petka i subote, najprije obile ulazna vrata crkve, a potom nasilno otvorile ormar sa svijećama i prilozima, da bi onda prevrtale i po ostalim dijelovima crkve, sve do oltara i ormara u kojem stoji odežda – rekao je Vukomanović.
Sveštenik je naveo da su dvojica muškaraca sa fantomkama načinili manju materijalnu štetu na vratima crkve i odnijeli oko 70 evra, a prilikom provale iskrivili su sigurnosnu kameru da ne bi snimala ulaz.
Ovo je drugi napad na objekte Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji za dva dana.
U petak je na sličan način obijena i Crkva Svetog Dimitrija u Dobrotinu kod Lipljana, kada su provalnici razvalili ulazna vrata i ukrali kutiju u kojoj se nalazio novac od priloga vjernika.
Svadbene sale uveliko su “planule” za ovu godinu, a mladenci mjesecima, pa čak i godinu ranije, sem prostora, rezervišu i muziku, DJ-eve, fotografe i sve drugo što ide uz dan koji se pamti zauvijek.
Da je tako, potvrđuju i sagovornici “Nezavisnih” sa kojima su razgovarali, a kako kažu, sem što je ova godina već puna, polako se popunjavaju i termini u 2027. godini.
Mnogo termina već je popunjeno u etno-selu Stanišići, a prema riječima Milene Stanišić, marketing menadžera, termini za proljeće su već popunjeni.
“Za jesenje termine će biti još upita u narednim mjesecima. Sada imamo dosta zakazanih proslava i događaja, sigurno i više nego prošle godine”, ističe ona za “Nezavisne novine“.
Prema njenim riječima, termine mladenci zakazuju i godinu dana unaprijed, a već imaju i nekoliko odabranih datuma za narednu godinu.
“To su uglavnom naši ljudi koji žive u inostranstvu i koji o organizaciji razmišljaju dosta unaprijed”, navodi ona.
Kako dodaje, naši ljudi iz inostranstva vole da svojim kolegama iz drugih zemalja pokažu kako to izgledaju naše svadbe.
“Mnogi se odlučuju za etno-selo Stanišići, jer naši svečani saloni izazivaju oduševljenje i kod Nijemaca, i Austrijanaca, i Švajcaraca. Mladenci imaju mogućnost da ovdje naprave i crkveno vjenčanje, a mogu i opštinsko vjenčanje napraviti na otvorenom”, navodi Stanišićeva dodajući da sve više ljudi iz dijaspore pravi svadbe u Srpskoj.
Kada je riječ o cijenama, ona ističe da mnogo stvari utiče na konačan iznos, od izbora pića, hrane, broja gostiju…
“Definitivno je moralo da dođe do poskupljenja, jer je sve poskupjelo, ali trudimo se da ostanemo pristupačni”, navodi ona za “Nezavisne novine”.
Da su termini za ovu godinu poprilično popunjeni i u Prnjavoru, potvrđuje Dragan Milijaš iz svečanih salona “Evropa” i “Atelje 202”.
“Ima tu još slobodnih termina, jer su neki mladenci pod silom prilika morali otkazati svoje veselje”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, oni koji znaju šta i kako žele, najbolje bi bilo da salu i bend rezervišu oko godinu unaprijed, ukoliko mladenci znaju tačno koji restoran žele, koji bend žele i imaju idealan termin koji im odgovara.
“Oni koji su malo fleksibilniji i imaju niže kriterijume i nekoliko datuma im odgovara, veselja zakazuju tri do šest mjeseci unaprijed”, ističe on za “Nezavisne novine” dodajući da su upiti za 2027. godinu polako već počeli.
Da bi zabava bila potpuna, mladenci, čim zakažu svadbenu salu, traže i bend koji će uveseljavati goste. Osim muzike uživo, sve više onih koji staju na “ludi kamen” odlučuje se i za DJ-eve.
Jedan od onih koji je već skoro pa u potpunosti rezervisan za ovo ljeto jeste DJ Vladan, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da nije iznenađen velikim interesovanjem, te da je to samo nastavak od prošle sezone.
“Očekujem i sljedeću sezonu takvu. Zadovoljan, naravno da jesam, zato što ima dosta dobrih preporuka, dosta dobih saradnika i dosta ljudi je prepoznalo taj rad. Tako da sam i te kako zadovoljan”, kaže on.
Međutim, ni sam ne krije da je sve u vezi sa vjenčanjima postalo “ludo”, te da je za organizaciju potrebno veoma mnogo vremena.
“Sigurno više od pola godine ranije treba rezervisati. Ja već imam za sljedeću godinu nekoliko dogovorenih vjenčanja. Ljudi su se javili da budu sigurni. Ne mogu reći da se DJ-evi mogu izjednačiti sa svadbenim salonima i bendovima, ali sve više ljudi isti dan kad dogovori salon i bend dogovora i DJ-a, fotografa i tako dalje”, kaže DJ Vladan za “Nezavisne novine”.
Sve manje termina imaju i fotografi, a oni sa kojima smo razgovarali ističu da se termini danas rezervišu znatno ranije nego prije nekoliko godina.
“Većina mladenaca svoj datum rezerviše i više od godinu unaprijed, posebno kada su u pitanju ljetni vikendi. Iz ličnog iskustva, 2026. godina je gotovo u potpunosti popunjena, a već sada imam i rezervacije za 2027. godinu”, kaže fotograf za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, mladenci danas žele da sve izgleda filmski i moderno.
“Takođe, mladenci su danas mnogo informisaniji i svjesni vrijednosti kvalitetnog videa, jer znaju da je to uspomena koja ostaje za cijeli život”, navodi on.
Sudsko vijeće Zemaljskog suda u Beču donijelo je oslobađajuću presudu u slučaju crnogorskog državljanina, koji se teretio za povezanost sa otmicom u Beču, kao i pripadnost zloglasnom kavačkom klanu.
Naime, on je optužen da je tokom otmice marta, 2020. godine imao ulogu “čuvara”, ali kako ne postoje jasni dokazi, sud je bio primoran da oslobodi ovog 57-godišnjaka, prenose austrijski mediji,
„Polazimo od toga da pripadate toj grupi“, rekao je predsjedavajući sudija u obrazloženju presude. Međutim, „ne postoji dokaz da je optuženi učestvovao u otmici”.
Kavački klan, koji djeluje iz Crne Gore, već godinama vodi otvoreni mafijaški rat sa škaljarskim klanom oko prevlasti u evropskoj trgovini narkoticima. Do sada je u ovom “mafijaškom ratu” živote izgubilo već 80 ljudi i to širom svijeta.
Oslobođeni 57-godišnjak, koji je tokom suđenja bio pod pratnjom šest maskiranih pripadnika specijalne jedinice sudske policije, zahvalio se nakon presude:
„Želim da se zahvalim na korektnom i fer suđenju.“ Tužilaštvo je, međutim, odmah reagovalo žalbom – presuda stoga nije pravosnažna.
Podsjetimo, slučaj se odnosi na otmicu iz 2020. godine. Tada je 41-godišnji Hrvat pod izgovorom poslovnog dogovora namamljen u Beč i odveden u iznajmljeni stan na Rudolfsplacu. Tamo su njega i njegovog pratioca savladali, vezali, zlostavljali i prijetili im smrću. Stan je bio obložen crnom plastičnom folijom, a testere i pištolji su bili spremni za upotrebu.
Cilj akcije bio je da se poslovni partner žrtve primora na isplatu velike sume novca. Žrtve su na kraju uspjele da napuste stan živi, nakon što je obećano 750.000 evra. U Zagrebu je kasnije navodno predato 100.000 evra.
Ukupno je sedam osoba bilo umiješano u ovu otmocu. Dvojica optuženih su u novembru pravosnažno osuđeni na šest, odnosno sedam godina zatvora.
Film “Žuta slova”, drama o tome šta se dešava u braku pod velikim političkim pritiskom, osvojio je nagradu “Zlatni medvjed” na Berlinskom filmskom festivalu.
U turskoj drami, smještenoj u Njemačkoj, glume Ozgu Namal i Tansu Bičer kao bračni par glumca i dramaturškinje koji gube posao i moraju da napuste svoje udobne živote nakon što turska država počne da progoni muža zbog objavljivanja kritičkog sadržaja na internetu.
Na 76. Međunarodnom filmskom festivalu Berlinale holivudska zvijezda i oskarovka Mišel Јeo primila je počasnog “Zlatnog medvjeda” za životno djelo.
Za glavne nagrade festivala “Zlatnog” i “Srebrnog medveda”, takmičila su se 22 filma, a predsjednik žirija je bio njemački režiser Vim Venders.
Cijene novih stanova u Banjaluci dostižu rekordne iznose.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata završenog prodatog stana u Banjaluci iznosila je 3.936 maraka.
Iako se gradi više nego ikada, potražnja je i dalje veća od ponude. Ipak, cijene novogradnje za mnoge građane su postale nedostižne.
Mali stan, ali velika investicija. Tako bi mnogi opisali današnje tržište nekretnina, prenosi RTRS.
Stanovi u novoj gradnji znatno su skuplji u odnosu na stanove u staroj gradnji. Međutim, starogradnja često podrazumijeva dodatna ulaganja, jer je riječ o stanovima koji zahtjevaju renoviranje.
Najpovoljniji stanovi su na periferiji grada, a potražnjaje znatno veća od ponude.
“Prosječna cijena kvadrata već prelazi četiri hiljade maraka. Јeftinije lokacije su do nekih tri do tri i po hiljade po kvadratu. Najskuplje prelazi sedam hiljada po kvadratu. Dosta se gradi. Ima dosta investitora. Kupci su nekad malo zbunjeni jer na istoj lokaciji vide različite cijene, ali to sad sve zavisi ko pravi, kakve materijale ugrađuje pa na istoj lokaciji nekada dolazimo i do 200 do 300 maraka u cijeni kvadrata”, rekla je Milena Lakić, vlasnica agencije za nekretnine.
Stručnjaci upozoravaju da su gotovo svi troškovi u procesu gradnje u posljednje dvije godine znatno veđi. Najveći udar dolazi upravo od poskupljenja lokacija, koje u ukupnoj cijeni stanova učestvuju i do 20 odsto, dok su troškovi izvođenja radova veći za više od 30 odsto.
“Svi smo svjesni da su stanovi skupi i da su cijene izuzetno visoke, međutim, jednostavno investitori ne mogu po povoljnim cijenana da grade. Ovo je nešto što, takva je cijena prisutna i na tržištu”, nije samo kod nas. Tako je i u okruženju, u Evropi. Takvi trendovi su nastali i mi ne možemo očekivati da dođe do nekog smanjenja cijena – naveo je Mile Petrović, direktor Sektora granskih udruženja – Privredna komora Republike Srpske.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u četvrtom tromjesečju prošle godine u Republici Srpskoj prodato je 1.156 završenih novih stanova, od kojih je 292 bilo u Banjaluci.
Stručnjaci poručuju da se u skorije vrijeme ne očekuje značajniji pad cijena, jer rast troškova gradnje i skupe lokacije će nastaviti da diktiraju tržište.
Veliki post, najduži i najznačajniji u pravoslavnoj tradiciji, počinje u ponedjeljak, 23. februara, i traje do Vaskrsa, koji se ove godine slavi 12. aprila, prenosi Glas Srpske.
Vaskršnji post traje sedam nedjelja, a svaka nosi svoje ime, običaje i pravila ishrane, ali i duhovnog života.
Šta je suština posta
Cilj posta nije samo uzdržavanje od hrane, već i duhovno pročišćenje.
Tokom posta vjernici nastoje da:
izbjegavaju meso, jaja, mlijeko, sir i životinjske masti
smanje loše misli i riječi
umnože molitvu i dobra djela
izbjegavaju svađe, ogovaranja i pretjerivanja
Pravila ishrane tokom Vaskršnjeg posta
Prema crkvenim pravilima:
na vodi se posti od ponedjeljka do petka
ulje i vino dozvoljeni su subotom i nedjeljom
riba se jede samo na Blagovijesti i Cvijeti
prva tri dana posta posebno su stroga
i posljednja nedjelja posti se vrlo strogo
na Veliki četvrtak dozvoljeni su ulje i vino
Kako je podijeljen Vaskršnji post po nedjeljama
Naziva se i Todorova.
Običaj je da se u prvim danima ne loži vatra i da se jede ranije pripremljena hrana.
Druge sedmice Velikog posta Crkva moli Gospoda za blagodatno prosvećenje svih koji poste i koji se kaju.
Vjernici se poklanjaju Časnom krstu.
Posebno se naglašava duhovna borba i uzdržanje od iskušenja.
Vjeruje se da treba:
izbjegavati ružne riječi
posvetiti se radu
čuvati mir u kući
Naziv simbolizuje vrijeme tišine i pokajanja.
U ovoj nedjelji se:
ne prave slavlja
izbjegava muzika i veselja
naglašava molitva
Povezana je sa biljkama i proljećem.
Običaji kažu:
ne sadi se ništa što cvjeta
pletu se vijenci od vrbe i cvijeća
Posljednja nedjelja pred Vaskrs.
Vjernici je provode u:
strogom postu
molitvi
pokajanju
sjećanju na Hristova stradanja
Zašto se post naziva Veliki i Časni
Vaskršnji post nosi više naziva:
Veliki post
– zbog trajanja i značaja
Časni post
– jer obuhvata stradanje Hristovo
Velika četrdesetnica
– zbog simbolike 40 dana