Autor: m88bogdanovic

  • Kriza u NATO: SAD razmatraju kazne za partnere

    Kriza u NATO: SAD razmatraju kazne za partnere

    Interna e-poruka Pentagona opisuje mogućnosti za Sjedinjene Države da kazne saveznike u NATO za koje smatraju da nisu podržali američke operacije u ratu s Iranom, uključujući suspenziju Španije iz saveza i preispitivanje američkog stava o britanskom zahtjevu za Falklandska ostrva, rekao je američki zvaničnik za “Reuters”.

    Mogućnosti politike detaljno su opisane u bilješci u kojoj se izražava frustracija zbog uočenog oklijevanja ili odbijanja nekih saveznika da odobre Sjedinjenim Državama prava pristupa, stacioniranja i preleta, poznata kao ABO, za rat u Iranu, rekao je zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi opisao e-mail.

    U e-poruci je navedeno da je ABO “samo apsolutna osnova za NATO”, prema zvaničniku, koji je dodao da su opcije kružile na visokim nivoima u Pentagonu.

    Jedna opcija u e-poruci predviđa suspenziju “teških” zemalja s važnih ili prestižnih pozicija u NATO-u, rekao je zvaničnik.

    Predsjednik Donald Tramp oštro je kritikovao saveznike u NATO-u jer nisu poslali svoje mornarice kako bi pomogli u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je bio zatvoren za globalni brodski promet nakon početka rata s Iranom 28. februara.

    Takođe je izjavio da razmatra povlačenje iz saveza.

    “Ne biste li vi to uradili da ste na mom mjestu?” upitao je Tramp za “Reuters” 1. aprila u intervjuu o tome je li izlazak SAD iz NATO mogućnost.

    Ali e-pošta ne sugeriše da će Sjedinjene Države to učiniti, rekao je zvaničnik. Takođe ne predlaže zatvaranje baza u Evropi.

    Zvaničnik je odbio reći uključuju li opcije široko očekivano američko povlačenje nekih snaga iz Evrope.

    Na pitanje o e-pošti, sekretar za medije Pentagona Kingsli Vilson odgovorio je: “Kao što je predsjednik Tramp rekao, uprkos svemu što su Sjedinjene Države učinile za naše saveznike u NATO-u, nisu bile tu za nas.”

    Dodao je:

    “Ministarstvo rata osiguraće da predsjednik ima vjerodostojne opcije kako bi osiguralo da naši saveznici više nisu papirni tigar i da umjesto toga učine svoj dio. Nemamo daljih komentara ni na kakve interne rasprave u tom smislu”, rekao je Vilson.

    Trampova administracija vidi evropski “osjećaj prava”

    Američko-izraelski rat protiv Irana pokrenuo je ozbiljna pitanja o budućnosti 76-godišnjeg bloka i izazvao neviđenu zabrinutost da SAD možda neće priskočiti u pomoć evropskim saveznicima ako budu napadnuti, kažu analitičari i diplomate.

    Britanija, Francuska i drugi kažu da bi pridruživanje američkoj pomorskoj blokadi značilo ulazak u rat, ali da bi bili spremni pomoći u održavanju otvorenog moreuza nakon što se postigne trajno primirje ili završi sukob.

    Ali, zvaničnici Trampove administracije naglasili su da NATO ne može biti jednosmjerna ulica.

    Izrazili su frustraciju Španijom, gdje je socijalističko vođstvo reklo da neće dopustiti da se njegove baze ili vazdušni prostor koriste za napad na Iran. Sjedinjene Države imaju dvije važne vojne baze u Španiji: Pomorsku bazu Rota i vazdušnu bazu Moron.

    Kakav bi uticaj imala suspenzija Španije?

    Političke opcije navedene u e-poruci imale bi za cilj poslati snažan signal saveznicima NATO-a s ciljem “smanjivanja osjećaja prava kod Evropljana”, rekao je zvaničnik, sažimajući e-poštu.

    U e-pošti se tvrdi da bi mogućnost suspenzije Španije iz saveza imala ograničen učinak na američke vojne operacije, ali značajan simbolični uticaj.

    Zvaničnik nije otkrio kako bi Sjedinjene Države mogle nastaviti s suspenzijom Španije iz saveza, a “Reuters” nije mogao odmah utvrditi postoji li mehanizam u NATO-u za to.

    “Ne radimo na temelju e-mailova. Radimo na temelju službenih dokumenata i vladinih stajališta, u ovom slučaju Sjedinjenih Država“, rekao je španski premijer Sančez kada su ga pitali o izvještaju uoči sastanka čelnika Evropske unije na južnom Kipru pod grčkom upravom kako bi se raspravljalo o temama uključujući NATO-ovu klauzulu o međusobnoj pomoći.

    Falklandska ostrva su pomenuta

    Memorandum takođe uključuje mogućnost razmatranja ponovne procjene američke diplomatske podrške dugogodišnjim evropskim “carskim posjedima”, poput Falklandskih ostrva u blizini Argentine.

    Na veb stranici Stejt Departmenta navodi se da ostrvima upravlja Ujedinjeno Kraljevstvo, ali da ih i dalje polaže pravo Argentina, čiji je libertarijanski predsjednik Havier Mili Trampov saveznik.

    Britanija i Argentina vodile su kratki rat 1982. oko ostrva nakon što je Argentina napravila neuspješan pokušaj da ih preuzme. Oko 650 argentinskih vojnika i 255 britanskih vojnika poginulo je prije nego što se Argentina predala.

    Tramp je više puta kritikovao britanskog premijera Kira Starmera, nazivajući ga kukavicom zbog njegove nespremnosti da se pridruži američkom ratu s Iranom, rekavši da “nije Vinston Čerčil” i opisujući britanske nosače aviona kao “igračke”.

    Britanija isprva nije odobrila zahtjev SAD-a da dopusti svojim avionima napad na Iran iz dvije britanske baze, ali je kasnije pristala dopustiti odbrambene misije usmjerene na zaštitu stanovnika regije, uključujući britanske građane, usred iranske odmazde.

    Obraćajući se novinarima u Pentagonu ranije ovog mjeseca, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je “mnogo toga otkriveno” ratom s Iranom, napominjući da iranske rakete dugog dometa ne mogu pogoditi Sjedinjene Države, ali mogu dohvatiti Evropu.

    “Dobijamo pitanja, ili prepreke, ili oklijevanja… Nemate puno saveza ako imate zemlje koje nisu spremne stajati uz vas kada vam zatrebaju”, rekao je Hegset, prenosi “TRT World“.

  • Google sprema revoluciju: Chrome će sam klikati i završavati zadatke

    Google sprema revoluciju: Chrome će sam klikati i završavati zadatke

    Google priprema jednu od najvećih promjena za Chrome do sada. Popularni internet pregledač trebalo bi da dobije funkciju Auto Browse, koja uz pomoć vještačke inteligencije može samostalno da obavlja određene zadatke na internetu.

    Chrome bi uskoro mogao da postane mnogo više od klasičnog internet pregledača. Google razvija novu AI funkciju pod nazivom Auto Browse, koja bi korisnicima omogućila da dio svakodnevnih zadataka na internetu prepuste vještačkoj inteligenciji.

    Umjesto da korisnik ručno otvara stranice, klikće, popunjava formulare ili traži određene informacije, Chrome bi uz pomoć AI sistema mogao da preuzme dio tog posla i obavi ga samostalno.

    Chrome kao digitalni pomoćnik

    Nova funkcija oslanja se na Googleov AI model Gemini, koji bi trebalo da bude još dublje integrisan u Chrome. Ideja je da pregledač razumije šta korisnik želi da uradi, prepozna kontekst otvorenih stranica i zatim izvrši zadatak u njegovo ime.

    To bi, na primjer, moglo da uključuje zakazivanje sastanaka, popunjavanje online formulara, pronalaženje dokumenata, upravljanje pretplatama ili obavljanje drugih višekoračnih radnji na različitim sajtovima.

    Manje klikanja, više automatizacije

    Google ovim potezom želi da Chrome pretvori iz pasivnog alata za pregled interneta u aktivnog AI asistenta. Drugim riječima, pregledač više ne bi služio samo za prikazivanje web stranica, već bi mogao da učestvuje u obavljanju poslova.

    Takav pristup predstavlja veliki zaokret u načinu korištenja interneta. Korisnik bi zadavao cilj, dok bi AI agent u pozadini pronalazio način da dođe do rezultata.

    Gemini u bočnom panelu Chromea

    Jedan od ključnih dijelova ove promjene biće Gemini panel unutar Chromea. On neće funkcionisati samo kao običan chatbot, već kao alat koji može da razumije sadržaj otvorenih tabova i povezuje se sa Google servisima kao što su Gmail, Drive i Calendar.

    Na taj način Chrome bi mogao da postane centralno mjesto za rad, komunikaciju, pretragu i automatizaciju svakodnevnih zadataka.

    Velika promjena i za kompanije

    Google novu strategiju ne razvija samo za pojedinačne korisnike, već i za poslovno okruženje. Chrome Enterprise Premium trebalo bi da dobije dodatne kontrole za upravljanje AI funkcijama, zaštitu podataka i nadzor nad načinom na koji zaposleni koriste vještačku inteligenciju.

    To je posebno važno jer sve veća upotreba AI alata otvara pitanja privatnosti, kontrole i mogućeg curenja osjetljivih informacija.

    Otvaraju se i ozbiljna pitanja

    Iako Auto Browse zvuči kao veliki korak naprijed, ovakva tehnologija donosi i brojne rizike. Ako pregledač dobije mogućnost da pristupa ličnim podacima, nalozima i online servisima, veoma je važno jasno odrediti šta smije da uradi sam, a za šta mora da traži potvrdu korisnika.

    Google tvrdi da će osjetljive radnje imati dodatne provjere i ograničenja, ali stručnjaci upozoravaju da AI agenti mogu otvoriti nove bezbjednosne izazove.

    Da li se mijenja internet kakav poznajemo?

    Dolazak ovakvih funkcija mogao bi značajno da promijeni način na koji ljudi koriste internet. Web stranice više ne bi bile samo mjesta koja korisnici posjećuju, već okruženja kroz koja AI agent prolazi kako bi obavio zadatak.

    To bi moglo imati velike posljedice i za SEO, digitalni marketing, online servise i sve kompanije koje zavise od posjeta korisnika preko klasičnih pregledača.

    Chrome je godinama bio alat za surfovanje internetom. Sa funkcijom Auto Browse, Google ga želi pretvoriti u asistenta koji ne samo da prikazuje informacije, već aktivno pomaže korisniku da završi posao.

  • Ako imate ovu osobinu, vjerovatno ste izuzetno inteligentni

    Ako imate ovu osobinu, vjerovatno ste izuzetno inteligentni

    ​Izuzetno inteligentni ljudi ne odlikuju se samo znanjem, već i sposobnošću da istovremeno prihvate suprotstavljene ideje, bez potrebe da biraju samo jednu stranu, ističe u popularnom videu trenerica mindfulnessa Selastina Kalea.

    Ona u svom videu objašnjava kako je rijetko vidjela tako visok nivo inteligencije koji prevazilazi čak i metakogniciju, odnosno sposobnost razmišljanja o vlastitom razmišljanju. “To se možda i ne može nazvati inteligencijom, nego mudrošću”, istakla je.

    Prema njenim riječima, riječ je o sposobnosti osobe da dvije naizgled protivrječne stvari prihvati kao jednako istinite. Takva osoba ne pokušava nužno riješiti napetost između njih niti bira jednu stranu, već može ostati u tom prostoru i dopustiti da obje ideje budu stvarne, prenosi Index.hr.

    Na primjer, neko može biti duboko uznemiren stanjem u svijetu i istovremeno osjećati iskrenu zahvalnost i poniznost pred darom života. Može tugovati za onim što je izgubio, a ipak biti zahvalan na onome što mu je ostalo. Ključ je u otpuštanju onoga što ne možemo kontrolisati, uz istovremeno preduzimanje koraka ka promjeni koju želimo vidjeti.

    Hrabrost za priznavanje suprotstavljenih istina

    Sposobnost prihvatanja protivrječnih osjećaja rijetka je jer može biti neprijatna. Psihoterapeutkinja Margo Loui objašnjava da se ljudi često priklanjaju binarnom razmišljanju kako bi izbjegli ličnu nelagodu.

    “Ograničavamo svoje osjećaje i interakcije na ‘ili-ili’, zanemarujući mogućnost ‘i'”, navodi Lowy. “Tako sebe vidimo kao radosne ili iscrpljene, usamljene ili povezane, očajne ili smirene. Umjesto pokreta i fluidnosti, takvim stavom dominira krutost i čvrsto pridržavanje samo jednog uvjerenja u datom trenutku.”

    Paradoks lažljivca

    Potrebna je rijetka vrsta inteligencije da bi se uvidjele obje strane i shvatilo da između njih postoji prostor u kojem obje ideje ne samo da postoje nego mogu biti i istinite. Jedan od najpoznatijih primjera jeste paradoks lažljivca: “Ova rečenica je lažna.” Ako je tvrdnja istinita, onda je ujedno i lažna. Ako je pak lažna, onda je istinita.

    “Potrebni su hrabrost i napor da priznamo svoje unutrašnje proturječnosti, one koje obilježavaju naše svakodnevne osjećaje, interakcije i odnose, a koje su tako često društveno i lično neprihvatljive. Moramo se prepustiti tom izazovnom i često kontraintuitivnom stanju uma”, dodala je Loui.

    Trenutak u kojem ste sposobni bez oklijevanja prihvatiti bilo koji paradoks s kojim se suočavate jeste trenutak u kojem ste dostigli istinsko razumijevanje. To je filozofski način razmišljanja za čije je usvajanje ponekad potreban čitav život.

  • U UKC Srpske savremena metoda liječenja teških mentalnih poremećaja

    U UKC Srpske savremena metoda liječenja teških mentalnih poremećaja

    Savremena metoda liječenja teških mentalnih poremećaja – uvedena je na Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske.

    Riječ o bezbjednoj proceduri, koja se sprovodi pod kratkotrajnom anestezijom, uz stalni nadzor ljekara.

    Elektrokonvulzivna terapija – terapija budućnosti.

    Uz najsavremeniji aparat “Stigma”, ljekari pojašnjavaju, i najteža mentalna oboljenja, mogu se liječiti brže i efikasnije.

    Metoda se sprovodi uz multidisciplinarani pristup – u saradnji anesteziloga, neurologa, kardiologa, oftalmologa i radiloga.

    Savremena oprema i dodatna edukacija ljekara – korak su ka boljem liječenju i bržem oporavku pacijenata.

  • Alarmantno u Varešu: 84 testiranih ima olovo u krvi

    Alarmantno u Varešu: 84 testiranih ima olovo u krvi

    Prema posljednjem testiranju, 84 mještana Vareša bilo je pozitivno na prisustvo olova u krvi, potvrdio je za “Nezavisne” Miroslav Pejčinović, predsjednik Ekološkog udruženja “Opstanak” Vareš.

    Inače, olovo u krvi do sada je utvrđeno kod više od 300 stanovnika ove opštine.

    Pejčinović navodi da su im još 15. februara u posjeti bili Nediljko Rimac, federalni ministar zdravstva i Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo, obećali da će biti testirana mještani, ali da ništa nije urađeno u međuvremenu.

    “Mi smo pisali zahtjev za pristup informacijama 6. marta i pitali smo ih dokle je došlo, te šta je urađeno, odnosno koliko njih su testirali, ali nema nikakvog odgovora”, ističe on.

    A ponukani dosadašnjim testiranjima, roditelji djece, njih 265, zatražili su od resornih kantonalnih i federalnih ministarstava da se hitno testiraju učenici na prisustvo olova i drugih teških metala u krvi.

    Roditelji poručuju da je zdravlje njihove djece iznad svega te zahtijevaju hitnu reakciju, te upozoravaju da svako dalje odgađanje znači preuzimanje odgovornosti za moguće posljedice.

    Pojašnjavaju da nadležne institucije nisu finansirale nijedno testiranje niti su preduzele konkretne korake da bi se utvrdili “uzroci očiglednog masovnog hroničnog trovanja lokalnog stanovništva”.

    Inače, opština Vareš je u martu uputila urgentne dopise Federalnom ministarstvu zdravstva i Kantonalnom ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, sa zahtjevom za pružanje pomoći u vidu medicinskog kadra Domu zdravlja Vareš, potencijalnih proširenih testiranja stanovništva i djece, međutim nije dobili odgovor.

    Foto: Udruženje građana Fojnica

  • “Sač fest” sutra na lokaciji banjalučkog izletišta “Olimp kamp”

    “Sač fest” sutra na lokaciji banjalučkog izletišta “Olimp kamp”

    Jedinstvena gastro-manifestacija „Sač fest“, koja okuplja ljubitelje tradicionalne kuhinje, dobrog druženja i takmičarskog duha biće održana sutra, 25. aprila u prelijepom ambijentu banjalučkog izletišta „Olimp kamp“.

    Kako su saopštili organizatori – ovaj događaj, koji je podržao i Grad, posvećen je pripremi jela ispod sača, jednom od najprepoznatljivijih načina pripreme hrane na ovim prostorima.

    Program događaja:

    10.00 časova – početak takmičenja
    14.00 časova – ocjenjivanje i proglašenje pobjednika

    Predviđene su i nagrade, a organizatori ističu da je broj učesnika ograničen, te pozivaju zainteresovane da se prijave putem brojeva telefona: 065/962-513 i 066/600-000.

  • Šetnja podrške Milutinu Banjcu: Banjaluka skuplja pomoć za liječenje

    Šetnja podrške Milutinu Banjcu: Banjaluka skuplja pomoć za liječenje

    Planinari iz Bosanskog Petrovca mole za pomoć za liječenje jednog mladog momka, Milutina Banjca (1995) zbog čega će sutra, 25. aprila, u Banjaluci biti održana i humanitarna šetnja do Trešnjika i nazad.

    Polazak je u 10 časova ispred fabrike obuće “BEMA”.

    Apel za pomoć prenosimo u cijelosti:

    Dragi prijatelji, poznanici i dobri ljudi,

    Obraćamo vam se sa molbom za pomoć našem Milutinu Banjcu, mladom momku iz Bosanskog Petrovca, koji se već nekoliko godina bori sa teskim oboljenjem bubrega. Trenutno ide na hemodijalizu tri puta sedmično, što mu znatno otežava svakodnevni život.

    Nada za ozdravljenje postoji – Milutin ima zakazan termin za tipizaciju bubrega u Padovi (Italija) za 12.05.2026. godine, a donor će mu biti njegova majka koja je spremna da mu pruži šansu za novi život. Dio troškova snosi Fond zdravstvenog osiguranja RS, a značajan dio sredstava moramo obezbjediti sami.

    Zbog toga se obraćamo svima vama – uz vašu pomoć,  vjerujemo da možemo skupiti potrebna novčana sredstva. Svaka pomoć, bez obzira na iznos, znači mnogo.

    Uplate možete izvršiti na ime Milutin Banjac i sljedeće račune:

    BiH 1613000125034122 Raiffeisen bank

    Devizni račun – BA391612000108019014 SWIFT RZBABA2C

    Molimo vas da podijelite ovu objavu kako bi što više ljudi vidjelo i pomoglo.

    Unaprijed zahvalni na svakoj pomoći i podršci!

    (Glas Srpske)

  • Minić: Želimo svakodnevnu avio liniju sa Beogradom

    Minić: Želimo svakodnevnu avio liniju sa Beogradom

    Želimo svakodnevnu avio liniju prema Beogradu da olakšamo svim seggmentima društva da što lakše imaju komunikaciju sa dvije prestonice, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, nakon sastanak sa premijerom Srbije Đurom Macutom.

    – Izuzetno sam zadovoljan dinamikom naših sastanaka, kao i onim što smo u međuvremenu dogovarali i realizovali. Otvorene su još neke teme, mostovi koji nasd povezuju, do sada smo otvorili dva zajednička, a sada smo razgovarali o mostovima u Šepku i Karakaju. Želimo da svaki most na Drini bude u funkciji, ali ne samo u funkciji, već dan nas i spaja – naglasio je Minić.

    Razgovarano je i oko gasovoda.

    – Treba da vidimo šta je potrebno da radimo kompletnu infrastrukturu za taj poduhvat. Razgovarali smo i oko aerodroma u Trebinju – dodao je Minić.

    Razgovarano je i o izgradnji memorijalnog kompleksa u Donjoj Gradini.

    Sastanku su pored premijera Minića i Macuta prisustvovali i ministri pravde Republike Srpske i Srbije Goran Selak i Nenad Vujić, kao i ministar saobraćaja i veza Srpske Zoran Stevanović, te ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević.

  • Stanivuković donio dar za prvu bebu rođenu na Dan grada

    Stanivuković donio dar za prvu bebu rođenu na Dan grada

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, donio je dar za prvorođenu bebu na Dan grada Banjaluka, a u okviru nove prakse koja je uvedena ove godine.

    “Kroz ovo novo iskustvo i praksu donijeli smo poklon za prvu bebu rođenu na Dan našeg grada, a to je naša princeza Julijana, kojoj smo poželjeli sve najbolje. Majci Branki i cijeloj porodici čestitamo. I na ovaj način želimo da skrenemo pažnju na to koliko su nam važne demografija i pronatalitetna politika”, kazao je Stanivuković, koji je Branki uručio novčanu podršku od 1.000 KM i dukat.

    On je istakao da je ovo dodatni vid pažnje, uz podršku koju od Grada dobijaju sve porodilje u iznosu od 500 do 2.000 KM.

    “Uz ovu praksu, a povodom Dana grada, najavili smo i dodatne mjere podrške za građane, između ostalih kada je riječ o pronatalitetnoj politici – povećanje iznosa za sufinansiranje vantjelesne oplodnje. Sa 4.000 KM, koliko je do sada bilo, povećali smo na 5.000 KM pojedinačni iznos za ovu podršku”, kazao je Stanivuković.

    Dodatno, kako je naveo, biće povećana i podrška za sufinansiranje boravka u privatnim vrtićima, kao i stipendije i mature, ali i uvedena nova mjera podrške roditeljima koji dijete upisuju u prvi razred.

    Napomenuo je da je uz ovu novu praksu donošenja poklona za prvorođenu bebu na Dan grada uvedena i plaketa “Majka godine”, koja je pripala Miri Komljen.

    “Na svečani način pričamo za grad velikog srca priče o ljudima velikog srca. Želim svim našim Banjalučanima da budemo ljudi velikog srca, da se podržavamo i srećemo lijepim povodom, te da Banjaluku činimo uvijek dostojnom i lijepom kakva jeste naša krajiška ljepotica”, zaključio je on.

  • Pojačane kontrole registracije ugostitelja koji pružaju usluge smještaja

    Pojačane kontrole registracije ugostitelja koji pružaju usluge smještaja

    Tržišna inspekcija Republike Srpske pojačaće kontrole registracije korisnika u centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu.

    U saopštenju iz Inspektora se navodi da će posebna pažnja biti usmjerena na subjekte koji su u proteklom periodu odjavili djelatnost kako bi bila provjerena vjerodostojnosti odjave.

    Iz Inspektorata pozivaju ugostitelje koji pružaju uslugu smještaja da se registraciju i izvrše svoju zakonsku obavezu.

    U centralni informacioni sistem dužni da se, u skladu sa odredbama Zakona o ugostiteljstvu, registruju svi ugostitelji koji pružaju usluge smještaja, hotel, motel, pansion, apartman, kuća za odmor, hostel, objekat seoskog turizma, napominju iz Inspektorata.

    U saopštenju iz Inspektorata navodi se da sistem sadrži sve relevantne podatke o pružaocima usluge smještaja, objektima za smještaj i gostima, posredstvom kojeg se vrši njihova evidencija i unose drugi podaci proistekli iz obavljanja ugostiteljske djelatnosti.

    Centralni informacioni sistem obezbjeđuje bolju kontrolu, efikasniju naplatu javnih prihoda, pouzdaniji uvid u statističke pokazatelje, te unapređuje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije

    Pristup je besplatan za sve ugostitelje koji pružaju uslugu smještaja, a jedina obaveza ugostitelja je da obezbijedi internet vezu za pristup sistemu, što je minimalan napor jer u praksi svi subjekti već imaju pristup internetu.

    Primarni cilj inspekcije nije kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire, međutim u slučajevima utvrđenih nepravilnosti biće preduzete zakonom propisane mjere.

    Zakonom je propisana kazna od 1.500 KM za ugostitelja kao privredno društvo ako ne unese podatke u centralni informacioni sistem, za odgovorno lice kazna od 700 KM, a za ugostitelja kao preduzetnika je 1.000 KM, napominje se u saopštenju.