Autor: m88bogdanovic

Budućnost nije izvjesna i čovjek se na to ne može pripremiti bez obzira što već dvije godine znam da će do ovoga doći. Ali svakodnevan život se u Iranu nije drastično promijenio. U Teheranu je situacija najteža, priča ovo za “Nezavisne” Zagrepčanin Ivan Đogić, po zanimanju turistički vodič, sa stalnom adresom u Iranu još od 2018. godine.

Kako trenutno izgleda svakodnevni život u Iranu

• Trgovine i banke rade
• Benzinske pumpe bez gužvi
• Ljudi izlaze u kafiće i restorane
• Turizam potpuno stao
• Građani osjećaju veliku neizvjesnost

Trgovine otvorene, banke rade

On kaže da su bez obzira na sve trgovine otvorene, banke rade, na benzinskim pumpama nema gužve, ljudi su naveče u izlasku i u kafićima i restoranima, te s te strane još nije kritično.

Iako je nastanjen u Esfahanu, on i supruga četvrtog dana rata napustili su taj grad te otišli na istok zemlje, u selo supruginog djeda.

“Ne iz razloga velike opasnosti u Esfahanu, već zbog opuštenosti seoskog života i manjeg stresa. Isto smo napravili i za vrijeme karantene početkom virusa korona”, navodi Đogić te dodaje da u Iranu planira ostati dok situacija ne bude kritična u smislu golog preživljavanja.

Mnogo toga se promijenilo

O tome kakva je trenutna situacija i koliko ona utiče na svakodnevni život tamošnjih stanovnika Đogić ističe da se puno toga promijenilo, te da mu je posao u potpunom mirovanju, ali i suprugin.

“Promjena u ponašanju je očita jer nakon 12-dnevnog rata prošle godine svi su znali da stvar nije riješena i da će biti nastavka. Sad svi znaju da je ovo rat u kojem će se situacija definirati. Osjeća se velika neizvjesnost i zabrinutost bez obzira na to što svakodnevni život funkcionira kao i prije”, govori Đogić za “Nezavisne”.

On je dodao da iz njegove perspektive svijet o Iranu uglavnom ima pozitivno mišljenje kroz gostoljubivost naroda i kulturno-istorijsko nasljeđe.

“U medijima je druga priča jer se Iran već desetljećima demonizira kao zla država koja želi napraviti atomsku bombu. No posljednjih godina i to se promijenilo i reputacija Irana u svijetu je puno pozitivnija nego prije. Zapadni mediji i cjelokupni politički establišment polako, ali sigurno gube kredibilitet pa je Iran kao posljednji stup otpora dobio na popularnosti. Prije dvadesetak godina to je bilo nezamislivo”, navodi on.

Situacija iznutra nešto drugačije

Međutim, situacija iznutra je nešto drugačija.

“Što misli iranski narod je ključno pitanje. Narod je podjeljeniji nego za vrijeme 12-dnevnog rata, a razlog tome su prosvjedi prije dva mjeseca koje je vlast nasilno ugušila. Bez obzira na to što je tada bila riječ o pokušaju državnog udara, veliki dio naroda je vlasti okrenuo leđa i potiho navija da SAD i Izrael pobijede. Ta jedna strana gleda isključivo proturežimske televizijske programe financirane od Zapada, a ona druga strana gleda isključivo državnu televiziju, koja je, pak, suprotna propaganda. Ta isključivo crno-bijela podjela je vrlo zabrinjavajuća i ja kao stranac koji pokušava razumjeti i jednu i drugu stranu tu, nažalost, vidim trajni problem. S jedne strane uviđam probleme koje je uzrokovala Islamska republika, a s druge strane nipošto ne podržavam nasilnu promjenu vlasti po željama Izraela i SAD”, otvoreno govori Đogić.

Iako je rođen u Zagrebu 1985. godine, interes za geografijom, istorijom i nečim drugačijim odveo ga je na mnoge destinacije svijeta.

Svoje mjesto našao u Iranu

U jednoj od njih odlučio se i skrasiti te je svoje mjesto našao u Iranu, u kojem živi od 2018. godine, te ističe da se čovjek tu navikne na kriznu situaciju i da uvijek bude spreman na neočekivano.

“A za rat mislim da se ne može pripremiti. Uostalom, prosječan Iranac još nije osjetio rat jer ovo dosad nije ni blizu kao razaranja u ratu u Gazi”, iskren je Đogić.

Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

Snažni izraelski vazdušni napadi pogodili su u ranim jutarnjim satima u petak glavne gradove Irana i Libana, dok su Sjedinjene Američke Države očigledno gađale iranski nosač dronova na moru u sklopu svoje neprekidne kampanje protiv flote ratnih brodova Irana.

Iran je na kraju pune sedmice bombardovanja pokrenuo nove odmazdne napade na Bliskom istoku, za koje je američki ministar odbrane Pit Hegset upozorio da su „pred time da dramatično eskaliraju“.

Izraelska vojska je u petak ujutro saopštila da je započela „široku seriju udara“ na Teheran. Svjedoci su opisali izraelske vazdušne napade kao posebno intenzivne, navodeći da su potresali kuće u tom području. Drugi su izvještavali o eksplozijama oko iranskog grada Kermanšaha, u zoni u kojoj se nalazi više raketnih baza.

Izraelska vojska je saopštila da su udari već uništili veći dio iranske protivvazdušne odbrane i raketnih lansera.

Rat se proširio i utiče na zemlje širom Bliskog istoka i šire.

U ranim jutarnjim satima u petak Iran je ispalio rakete i pokrenuo napade dronovima na Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju i Bahrein, sve zemlje koje imaju stacionirane američke snage. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama.

U Libanu, gdje je rat ponovo rasplamsao sukobe između Izraela i Hezbolaha, militantne grupe bliske Iranu, Izrael je od kasno u četvrtak do petka izveo seriju vazdušnih udara na južna predgrađa Bejruta i druge oblasti. Vozači su blokirali ceste pokušavajući pobjeći ili potražiti sklonište.

SAD i Izrael danima zasipaju Iran vazdušnim udarima širom zemlje, gađajući njihove vojne kapacitete, rukovodstvo i nuklearni program.

Pored Izraela, iranski napadi su na meti imali arapske susjede, poremetili su isporuke nafte i zakomplikovali globalni vazdušni saobraćaj. Rat je, prema zvaničnicima tih zemalja, ubio najmanje 1.230 ljudi u Iranu, više od 120 u Libanu i oko desetak u Izraelu. Poginulo je i šest američkih vojnika.

Američka vojska je u petak rano saopštila da je pogodila iranski nosač dronova, zapalivši ga.

Nosač dronova IRIS Shahid Bagheri je konvertovani kontejnerski brod sa pistom za dronove dugom 180 metara. Prema ranijim izvještajima, plovilo može preći do 22.000 nautičkih milja bez zaustavljanja u lukama radi dopunjavanja goriva.

Admiral Bred Kuper, komandant Centralne komande SAD-a, opisao je nosač kao „otprilike veličine nosača aviona iz Drugog svjetskog rata“.

„I dok govorimo, on je u plamenu“, rekao je Kuper novinarima.

Američka podmornica potopila iransku fregatu

Ranije ove sedmice, američka podmornica potopila je iransku fregatu u blizini obale Šri Lanke dok se vraćala sa vježbe koju je organizovala indijska mornarica, a kojoj su se pridružile i SAD. Potapanje je usmrtilo najmanje 87 mornara.

Pod okriljem mraka u petak ujutro, bombarderi B-2 sa „stealth“ tehnologijom ispustili su desetine takozvanih „penetrator“ bombi na duboko ukopane lansere balističkih raketa unutar Irana, rekao je Kuper.

„Takođe smo pogodili iranski ekvivalent Svemirske komande, što umanjuje njihovu sposobnost da prijete Amerikancima“, naveo je Kuper.

Govoreći zajedno s Kuperom, Hegset je dao malo detalja kada je najavio nadolazeću eskalaciju.

„Radi se o više eskadrila borbenih aviona, o više kapaciteta, više odbrambenih kapaciteta“, rekao je Hegset. „I više talasa bombardera, češće.“

Katarsko ministarstvo odbrane je u petak rano saopštilo da je presrelo napad drona usmjeren na bazu Al Udeid, gdje je smješteno istureno sjedište Centralne komande SAD-a.

Saudijska Arabija je presrela i uništila tri balističke rakete ispaljene rano u petak prema bazi Princ Sultan južno od Rijada, u kojoj su smještene američke snage, saopštio je portparol saudijskog Ministarstva odbrane.

Sirene za vazdušni napad oglasile su se u Bahreinu, gdje je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da su iranski napadi gađali dva hotela i jednu stambenu zgradu. Naveli su da nije bilo žrtava. U Kuvajtu, gdje je u nedjelju ubijeno šest američkih vojnika, kuvajtska vojska je saopštila da je aktivirala protivvazdušnu odbranu nakon što su raketni i dron napadi narušili kuvajtski vazdušni prostor.

Kuper je rekao da su iranski napadi do sada pogodili dvanaest zemalja, koje su, kako je naveo, dobrodošle da odigraju aktivniju ulogu u sukobu.

„Tih 12 zemalja nimalo nije zadovoljno i radujem se saradnji sa svim partnerima koji su spremni da nam se pridruže“, kazao je.

Tramp obećao imunitet

U kratkom obraćanju u Bijeloj kući, američki predsjednik Donald Tramp ponovo je pozvao iranski narod da „pomogne da povratite svoju zemlju“. Ovaj put obećao je da će im SAD pružiti „imunitet“ usred rata i trajnih opasnosti pod sadašnjim iranskim režimom.

„Dakle, bićete potpuno sigurni uz potpuni imunitet“, rekao je Tramp, ne pojasnivši šta to tačno znači. „Ili ćete se suočiti s apsolutno zagarantovanom smrću.“

Kuper i Hegset su, ipak, upozorili Irance da ne izlaze na ulice dok sukob još traje.

„Zdrava logika kaže: ne izlazite na proteste dok bombe padaju“, poručio je Hegset.

„Najbolje što sada mogu učiniti jeste da se drže po strani“, dodao je Kuper.

U intervjuu za informativni portal Axios, Tramp je rekao da bi trebalo da ima ulogu u izboru novog iranskog vrhovnog vođe koji će naslijediti ajatolaha Alija Hamneija, ubijenog u početnim udarima rata. Tramp je s potcjenjivanjem govorio o tome da je Hamneijev sin Modžtaba Hamnei glavni favorit da naslijedi oca, nazvavši ga „lakom kategorijom“.

„Želimo nekoga ko će donijeti harmoniju i mir Iranu“, rekao je Tramp.

Iranska državna televizija je u petak izvjestila da je vijeće rukovodstva počelo raspravljati o tome kako sazvati Skupštinu eksperata, tijelo koje će izabrati novog vrhovnog vođu.

Vijeće rukovodstva čine predsjednik Masud Pezeškijan, šef pravosuđa Golam Hosein Mohseni Edžehi i klerik ajatolah Ali Reza Arafi.

U saopštenju nije naveden vremenski okvir za izbor vrhovnog vođe, niti je objavljeno da li će se Skupština eksperata sastati uživo ili će glasanje biti održano na daljinu.

Zgrade povezane sa Skupštinom eksperata, 88-članim vjerskim tijelom, bile su na meti tokom kampanje izraelsko-američkih vazdušnih udara.

Izrael je izveo najmanje 11 vazdušnih udara kasno u četvrtak i rano u petak, gađajući južna predgrađa Bejruta. Požari su izbili u blizini benzinske pumpe.

Izraelska vojska je u četvrtak naveče izdala upozorenje, pozvavši stanovnike da „spasite svoje živote i odmah napustite svoje domove“. Dvije bolnice su evakuisale pacijente i osoblje. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama.

Libansko ministarstvo zdravstva saopštilo je da je broj poginulih porastao na 123 od ponovnog izbijanja neprijateljstava između Izraela i Hezbolaha, koji je pogodio Izrael u prvim danima rata.

Portparol mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u južnom Libanu, Tilak Pokharel, rekao je u četvrtak da su mirovnjaci vidjeli i čuli sukobe, uključujući borbe na tlu, u južnom Libanu, dok je sve više izraelskih snaga prelazilo granicu, prenosi Glas Srpske.