VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • U jednom danu 274 uspona na Mont Everest

    U jednom danu 274 uspona na Mont Everest

    Na Mont Everest juče su se popela 274 planinara, što je najveći broj ljudi koji su u jednom danu osvojili najviši vrh na svijetu sa nepalske strane.

    Generalni sekretar Udruženja operatera ekspedicija Nepala Riši Bandari rekao je danas da je jučerašnji rekord premašio prethodni koji su 22. maja 2019. godine ostvarila 223 planinara sa nepalske strane.

    – Ovo je do sada najviše planinara u jednom danu – izjavio je Bandari Rojtersu, dodajući da bi broj mogao porasti jer neki alpinisti koji su stigli do vrha možda još nisu obavijestili bazni kamp o svom podvigu.

    Nema dostupnih podataka iz Kine o tome koliko planinara dođe do vrha, ali je Bandari rekao da tokom sezone uspona u aprilu i maju oko 100 ljudi kreće ka Mont Everest sa tibetanske strane.

    Zvaničnik nepalskog Ministarstva turizma Himal Gautam naveo je da je dobio preliminarne informacije da se juče više od 250 ljudi popelo na vrh.

    – Čekamo alpiniste da se vrate, da nam dostave fotografije i druge dokaze o svom usponu i da im obezbijedimo odgovarajuće potvrde. Tek tada ćemo moći da potvrdimo cifre – izjavio je Gautam za Rojters.

    Nepal je ove godine izdao 494 dozvole za penjanje na Mont Everest, a svaka košta 15.000 dolara.

    Stručnjaci često kritikuju Nepal zbog izdavanja velikog broja dozvola za uspon, što ponekad dovodi do rizičnih saobraćajnih gužvi ili dugih redova u takozvanoj zoni smrti ispod vrha, gdje je nivo prirodnog kiseonika znatno ispod potrebnog za ljudski opstanak.

    Everest, visok 8.849 metara, nalazi se na granici između Nepala i regiona Tibet u Kini i može se osvojiti sa obje strane.

    Organizatori ekspedicija kažu da ove godine nije bilo planinara na tibetanskoj strani jer kineske vlasti nisu izdavale dozvole.

  • Dodik: Zvornik izrastao u istinski ponos Republike Srpske

    Dodik: Zvornik izrastao u istinski ponos Republike Srpske

    Lider SNSD-a Milorad Dodik čestitao je Dan grada Zvornika gradonačelniku Bojanu Ivanoviću, odbornicima i građanima, ističući da je Zvornik, zahvaljujući posvećenom radu i vidljivim rezultatima, izrastao u istinski ponos Republike Srpske i postao prepoznatljiv model sveobuhvatnog i dinamičnog napretka uspješne lokalne zajednice.

    – Svaki realizovani projekat na ovom prostoru predstavlja trajno svjedočanstvo o odgovornoj politici, koja kontinuirano pokreće ubrzani rast i donosi suštinsko unapređenje životnog standarda stanovništva Zvornika – naveo je Dodik u čestitiki.

    Prema njegovim riječima, kao jedan od ključnih centara i primjer lokalne zajednice koja neprekidno napreduje, Zvornik će u institucijama Republike Srpske uvijek imati sigurnog partnera u zajedničkoj izgradnji sigurne budućnosti.

    – Sa željom da Zvornik odlučno nastavi putem uspjeha, stabilnosti i ekonomskog napretka, srdačno vas pozdravljam, uvjeren da svaki novi uspjeh grada predstavlja veliki i direktan doprinos jačanju i stabilnosti Republike Srpske – istrakao je Dodik.

    Naziv Zvo/r/nik prvi put se pojavljuje u spisima dubrovačkog arhiva 21. maja 1410. godine, pa je taj datum Zvornik uzeo za obilježavanje Dana grada.

  • Stevanović: Putni pravci i saobraćajni projekti najveći infrastrukturni poduhvati širom Srpske

    Stevanović: Putni pravci i saobraćajni projekti najveći infrastrukturni poduhvati širom Srpske

    Putni pravci i saobraćajni projekti najveći su infrastrukturni poduhvati širom Srpske, rekao je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Pred narodnim poslanicima upravo je Zakon o eksproprijaciji zemljišta za autoput Banjaluka–Mliništa, intenziviraju se radovi na koridoru 5C i autoputu Bijeljina–Beograd.

    – Vjerujem da ćemo relativno brzo imati auto-put Prijedor – Beograd. Sve dionice se uveliko grade, ili su dogovorene – naveo je Stevanović.

    On je istakao da je stari granični prelaz u Gradišci bio najfrekventniji granični prelaz i most u Republici Srpskoj i BiH.

    – Na njemu su stalno boravili kamioni. Stalne su kolone bile na mostu. Imaćemo vrlo brzo tačne rezultate za sanaciju mosta i koliko i šta će trebati uraditi na mostu, ne samo na onom dijelu koji je popustio, već na cijelom mostu – dodao je Stevanović.

    Očekuju se brojni radovi u istočnom dijelu Republike Srpske.

    – Foča i Hercegovina kada su u pitanju regionalni putevi, Bijeljina – Zvornik takođe je priortet, potom Zvornik – Konjević Polje. Radiće se treća traka preko Romanije, koja će ići prema Sokocu i to će značajno unaprijediti saobraćaj u ovoj regiji – istakao je Stevanović.

    Prema njegovim riječima Foča je dočekala Dan grada u najtežem infrastrukturnom momentu.

    – Svi putevi prema ovom gradu su u lošijem stanju nego što to ovaj grad zaslužuje. Međutim, idu bolji dani za Fočake. Јavni poziv za izgradnju preostalih 14 kilometara na putnom pravcu za Šćepan Polje. Takođe putni pravac prema Tjentištu, potpisani su ugovori, obezbjeđeno finansiranje, u narednom mjesecu inteziviranje radova, a sledeće godine dobićemo jedan novi pravac koji će služiti svojoj svrsi. Sanacija mosta na rijeci Bistrici koja je izazvana klizištem. Nama je važno da normalizujemo taj pravac i pustimo saobraćaj u promet – zaključio je Stevanović.

    Foto: RTRS

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas se tokom dana očekuje razvoj oblačnosti koji će ponegdje usloviti kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom.

    Na jugu Hercegovine biće sunčano i toplo tokom većeg dijela dana, saopšteno je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće umjeren vjetar i pojačan sjevernih smjerova, u Hercegovini jaka, na udare i olujna bura.

    Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 25, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

  • Prije 34 godine stradalo 12 banjalučkih beba

    Prije 34 godine stradalo 12 banjalučkih beba

    Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

    Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

    Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

    Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

    U Јugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Јugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

    Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

    Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

    Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

    Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

    Foto: RTRS

  • Rekordan rast tržišta nekretnina u BiH

    Rekordan rast tržišta nekretnina u BiH

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini i dalje bilježi snažan rast, uz povećanje prodaje novih stanova, njihove površine i cijena, dok istovremeno raste i broj nezavršenih stanova, što ukazuje na intenzivnu gradnju širom zemlje.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena novogradnje u prvom kvartalu ove godine dostigla je 3.701 KM po kvadratnom metru, dok, kako ističu sagovornici “Nezavisnih”, u pojedinim gradovima cijene dosežu i do 10.000 KM po kvadratu.

    “Prosječna cijena prodatih novih stanova po metru kvadratnom u prvom kvartalu iznosila je 3.701 KM, što je za 20 odsto više u odnosu na prosjek iz 2025. godine, dok je u poređenju sa istim periodom prošle godine viša za 20,4 odsto”, ističu iz Agencije za statistiku BiH.

    Dodaje se da je broj prodatih novih stanova u prva tri mjeseca ove godine veći za 59,4 odsto u odnosu na prvi kvartal 2025. godine, dok je u poređenju sa prosječnim brojem prodatih stanova tokom prošle godine zabilježen rast od 13,5 odsto.

    “Rast je evidentan i kada je riječ o površini prodatih stanova. Ukupna površina prodatih novih stanova u prvom kvartalu ove godine veća je za 60,9 odsto u odnosu na isti period lani, dok je u odnosu na prosječnu površinu prodatih stanova u 2025. godini povećana za 14,9 odsto”, naveli su iz Agencije.

    Podaci pokazuju i da je u prvom kvartalu ove godine završen 971 stan, što predstavlja nominalni rast od 6,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    “Istovremeno, broj nezavršenih stanova na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 7.504, što je za 16,8 odsto više nego u istom periodu 2025. godine, što potvrđuje nastavak intenzivne gradnje i širenja tržišta nekretnina”, zaključuju iz Agencije za statistiku BiH.

    Da je potražnja za stanovima i dalje veoma izražena, posebno kada je riječ o novogradnji, kaže i Dragan Milanović, direktor Agencije ” Remax” iz Banjaluke.

    “Prodaja stanova raste, naročito novogradnje, iz razloga što i starogradnja ima visoku cijenu. Ljudi, kada već kupuju, radije se odluče da plate nešto više, ali da imaju nov stan i da budu mirni narednih deset godina. To je jedan od razloga”, rekao je Milanović ranije za “Nezavisne novine”.

    Kako navodi, stanovi se najčešće kupuju za rješavanje stambenog pitanja ili kao vid investicije.

    “Naši ljudi koji rade u inostranstvu imaju dosta visoka primanja za naš standard, ali nedovoljna da kupe nekretninu u Beču ili Minhenu. Zato investiraju i kupuju ovdje”, kazao je Milanović.

    Da su stanovi skuplji, a tražnja veća nego ikad, kažu i iz Agencije za nekretnine NEX iz Sarajeva.

    Berin Kumro, vlasnik ove agencije, ističe za “Nezavisne novine” da su najtraženiji manji stanovi, uglavnom garsonjere i stanovi do 50 kvadrata. Cijene se, kako kaže, kreću od 4.500 do 10.000 KM po kvadratnom metru, u zavisnosti od lokacije.

    “Kupci su uglavnom domaći ljudi, najčešće poslovni ljudi koji nekretnine posmatraju kao vid investiranja. Zbog toga se stanovi na atraktivnim lokacijama često kupuju za rentanje, odnosno izdavanje “stan na dan”, naveo je Kumro.

    Kada je riječ o rješavanju prvog stambenog pitanja, mladi ljudi često čekaju pad cijena, ali se to, kako kaže, uglavnom ne dešava.

    “Ljudi su očekivali pad cijena, ali on se nije desio – cijene i dalje rastu, tako da imamo sve vrste kupaca”, zaključio je Kumro.

    Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, kazao je da je potražnja veća nego prošle godine, jer veliki dio stanovništva gravitira prema Banjaluci.

    “Takođe, dijaspora igra značajnu ulogu u tržištu nekretnina u ovom gradu. Slična situacija primjećuje se i u drugim gradovima Republike Srpske”, kaže Kondić.

    On ističe da su trenutno stanovi ispod 3.700-3.800 KM po kvadratu gotovo nepostojeći, dok najskuplji dostižu cijene i do 8.000 KM po kvadratu.

     

  • SPC obilježava Spasovdan

    SPC obilježava Spasovdan

    Srpska pravoslavna crkva obilježava Spasovdan ili Vaznesenje Gospodnje, hrišćanski praznik koji se obilježava 40 dana nakon Vaskrsa.

    Spasovdan je jedan od deset praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvijek se slavi četvrtkom.

    Spasovdan je slava manastira Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja i Istočnog Novog Sarajeva.

    Vaznesenje Gospodnje crkva slavi u četrdeseti dan poslije Vaskrsenja, kada se Gospod uznio na nebo i uvijek je u četvrtak, šeste nedjelje poslije Vaskrsa. Nakon što se Gospod četrdeset dana poslije vaskrsenja javljao učenicima govoreći im o Carstvu Božijem i pošto im je zapovijedio da se ne udaljuju od Јerusalima već da čekaju obećanje Svetog Duha, i Gospod je svoje učenike izveo do Vitanije, podigao ruke i blagoslovio ih.

    Tako ih blagosiljajući vaznio se na nebo, u Carstvo nebesko, koje iščekuju svi oni koji u Hrista vjeruju.

    Poruka praznika Vaznesenja Gospodnjeg ogleda se u tome da nas Gospod nije ostavio, da je uvijek i zauvijek s nama, nudeći nam ruku spasenja i život vječni.

    Prazniku Vaznesenja Gospodnjeg posvećeni su mnogi parohijski i manastirski hramovi, a ovaj praznik kao svoju slavu slave mnogi gradovi, među kojima i Banjaluka i Beograd.

  • Evo koliko sati sna je potrebno za očuvanje zdravlja

    Evo koliko sati sna je potrebno za očuvanje zdravlja

    Naučnici iz Sjedinjenih Američkih Država analizirali su podatke gotovo pola miliona učesnika iz UK Biobanka i utvrdili da je otprilike sedam sati sna povezano s manjim znakovima biološkog starenja.

    Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, pokazalo je da osobe koje spavaju kraće od šest sati ili duže od osam sati po noći češće imaju znakove ubrzanog biološkog starenja. Najpovoljnijim se pokazao raspon od 6,4 do 7,8 sati sna, dok su istraživači kao idealnu mjeru izdvojili približno sedam sati.

    Biološko starenje, za razliku od hronološkog, odnosi se na postepeni pad fizioloških funkcija organizma, uključujući slabiju sposobnost obnavljanja ćelija i veći rizik od bolesti i smrti. Naučnici s Columbia University Irving Medical Centera koristili su vještačku inteligenciju i takozvane „satove starenja” kako bi procijenili stanje 17 organskih sistema na osnovu medicinskih snimaka, proteina i molekula iz krvi, prenosi b92.

    Vodeći autor Džunhao Ven rekao je da rezultati ne znače da trajanje sna samo po sebi direktno uzrokuje brže ili sporije starenje organa.

    „To ne znači da samo trajanje sna uzrokuje da organi stare brže ili sporije, ali sugeriše da i nedovoljno i prekomjerno spavanje mogu biti pokazatelji lošijeg opšteg zdravlja cijelog organizma”, naveo je Ven.

    Kratko spavanje bilo je povezano s depresivnim epizodama, anksioznim poremećajima, gojaznošću, dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, ishemijskom bolešću srca i srčanim aritmijama. I kratko i dugo spavanje povezani su s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, astmom, kao i s problemima s varenjem, poput gastritisa i gastroezofagealne refluksne bolesti.

    Ven je poručio da ovakav obrazac pokazuje koliko je san duboko povezan s cjelokupnom fiziologijom organizma. Zdravstveni stručnjaci zato preporučuju redovan raspored spavanja, što manje vremena provoditi pred ekranima prije odlaska na spavanje i izbjegavati konzumiranje kofeina u kasnijim satima.

  • Svi se nasmiju kada čuju naziv ovog sela u Sandžaku

    Svi se nasmiju kada čuju naziv ovog sela u Sandžaku

    Negdje između Veljeg vrha i Babljače, u mirnom dijelu Bihora, smjestilo se selo koje godinama privlači pažnju neobičnim imenom — Tucanje.

    Iako mnogima naziv sela prvo izmami osmijeh, mještanima nije uvijek prijatno kada moraju objašnjavati odakle dolaze. Ipak, iza neobičnog imena krije se mjesto bogate prirode, plodne zemlje i duge tradicije.

    Tucanje se nalazi uz rijeku Tucanjšticu, koja prolazi kroz selo i predstavlja važan dio života mještana.

    Duž njenog toka prostiru se plodne površine poznate kao Tucanjske luke, dok se okolne njive i livade koriste za poljoprivredu i uzgoj stoke.

    Upravo zahvaljujući vodi i pogodnom zemljištu, ovaj kraj je godinama poznat po voćarstvu i seoskim domaćinstvima.

    Prirodno bogatstvo Bihora

    Selo je uglavnom razvijeno na blažoj strani doline, dok su strmiji predjeli manje naseljeni.

    U okolini se nalazi veliki broj izvora vode, među kojima se izdvajaju:

    • Toplik
    • Studenac
    • Dratorat
    • Mušmula u Babljači

    Mještani ove izvore smatraju pravim prirodnim bogatstvom.

    Rijeka Tucanjštica ne služi samo za navodnjavanje oranica i napajanje stoke. Na njoj se i danas nalaze dvije stare vodenice koje podsjećaju na nekadašnji način života i tradiciju ovog kraja.

    Život od zemlje i šume

    Plodne površine u dijelovima sela poznatim kao Mahala, Blato, Luke, Močila i Pajkovo kućište omogućavaju stanovnicima da se bave poljoprivredom.

    Okolna brda obrasla šumom stvaraju dobre uslove za stočarstvo i korišćenje šumskih resursa.

    Iako ime sela često izaziva šalu kod ljudi koji ga prvi put čuju, Tucanje je za svoje stanovnike simbol doma i ponosa.

    Mještani kažu da se čovjek najlakše veže upravo za mjesto koje ima dušu, a Tucanje je, kako tvrde, mnogo više od neobičnog naziva.

    Više od neobičnog imena

    Ko jednom posjeti ovo selo u srcu Bihora, brzo shvati da se iza neobičnog imena krije kraj netaknute prirode, vrijednih ljudi i autentičnog sandžačkog života, prenosi Sandzaklive.rs.

  • Banjalučanka Mia Malešević objavila novu pjesmu “Obrazi” (VIDEO)

    Banjalučanka Mia Malešević objavila novu pjesmu “Obrazi” (VIDEO)

    Mlada Banjalučanka Mia Malešević predstavila je novu pjesmu pod nazivom “Obrazi”, iza koje stoji poznati autorski tim regionalne pop scene – muziku i tekst potpisuje Angellina, dok aranžman potpisuje Ivan Franović.

    Mia nastavlja graditi svoj prepoznatljiv muzički izraz kroz moderan pop zvuk i emotivne tekstove a nova pjesma donosi snažnu atmosferu i savremenu produkciju, a već na prvo slušanje osvojila je simpatije publike i pozitivne reakcije na društvenim mrežama.

    “Nakon malo tišine, vrijeme je za novu priču. Predstavljam vam projekat na koji sam izuzetno ponosna! Posebno hvala mojoj Angellini – prije svega na nevjerovatnoj podršci, ovoj predivnoj pjesmi, a zatim i na kompletnoj viziji koju si imala od samog početka. Ovo je tek početak svega što vam spremamo u narednom periodu…“, poručila je Mia svojim pratiocima.

    Publika je Miu već upoznala kroz pjesme “Od tebe bolja”, “Ledeno” i “Blanko”, sa kojom je nastupila na takmičenju “Pesma za Evroviziju”, dok je posebnu pažnju privukao i duet “Gorim” sa Lenom Kovačević, koji je naišao na odličan prijem kod publike.

    (Banjaluka.net)