U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme sa temperaturom vazduha do 31 stepen Celzijusov.
U Hercegovini ostaje vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Vjetar umjeren, na udare pojačan sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i jaka bura.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros preovladava pretežno sunčano vrijeme.
SNSD ima čime da ide u predstojeće izbore. Imaćemo najbolje kandidate, ljude koji imaju iskustva, znanja i volje da rade u interesu Republike Srpske, naveo je lider SNSD Milorad Dodik.
– Nećemo dozvoliti da nesposobni, neodgovorni preuzmu naše živote. Naš najgori je bolji od njihovog najboljeg – poručio je Dodik na društvenoj mreži Iks.
СНСД има чиме да иде у предстојеће изборе. Имаћемо најбоље кандидате, људе који имају искуства, знања и воље да раде у интересу Републике Српске.
Нећемо дозволити да неспособни, неодговорни преузму наше животе. Наш најгори је бољи од њиховог најбољег.
Током седмице одржана је… pic.twitter.com/4ry69XfA4N
— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 24, 2026
Dodik je naveo da je tokom sedmice održana proširena sjednica Glavnog odbora, na kojoj je jasno pokazano da će SNSD biti veliki pobjednik predstojećih izbora.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je sporazum između SAD, Irana i više drugih zemalja “uglavnom usaglašen”, ali da se još razgovara o završnim detaljima koji će “uskoro biti objavljeni”.
– Završni aspekti i detalji sporazuma trenutno se razmatraju i uskoro će biti saopšteni – napisao je Tramp na svojoj platformi Socijalna istina.
On je dodao da će, kao dio sporazuma, Ormuski moreuz biti otvoren.
Objava je uslijedila nakon, kako je naveo, “veoma dobrog razgovora” sa liderima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Pakistana, Turske, Јordana i Bahreina.
Tramp je naveo i da je odvojeno razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i ocijenio da je razgovor “prošao veoma dobro”.
Brisel bi u narednih nekoliko sedmica i mjeseci mogao praktično predstaviti model na koji će se nastaviti proces proširenja.
Iako se ne mora nužno očekivati zvanično predstavljanje, sudeći prema pozicioniranju zemalja članica i prijedloga koji su se pojavili u proteklih nekoliko dana, EU se približava rješenju kako pomiriti različita gledanja i interese pojedinih zemalja članica kako ovaj proces privesti kraju.
Problem koji odavno postoji u Briselu kada je u pitanju zapadni Balkan može se pojednostaviti na sljedeći način: Kad je u pitanju proširenje EU na zapadni Balkan, postoje četiri grupe zemalja u EU: Jedna, koja okuplja neformalnu grupu Prijatelja zapadnog Balkana, snažno se zalaže za što ranije primanje ovih zemalja. Drugu grupu čine zemlje koje se slažu, ali traže da se ispune svi uslovi u procesu proširenja prije nego što se može početi razmatrati prijem. Treću grupu čine zemlje koje podržavaju što skoriji prijem Ukrajine u EU, a zapadni Balkan vide kao dio šireg procesa, dok četvrtu grupu čine zemlje koje nemaju preferenciju i glasaće onako kako se većina dogovori.
Čini se da je tek dolazak Donalda Trampa na čelo Amerike pokrenuo proces jer je inicirao mirovne pregovore s Ukrajinom i Rusijom za završetak rata koji je Rusija počela u februaru 2022. godine. Nakon toga Ukrajina je od EU tražila jasnoću kada i kako može očekivati da postane članica EU. Kada su zemlje na istoku EU tražile hitan prijem Ukrajine, druga grupa zemalja je pitala šta je sa zemljama zapadnog Balkana, koje su u procesu praktično od Solunskog samita 2003. godine.
Događaji koje sada gledamo kad je riječ o proširenju su finalizacija tog procesa: pravi se dogovor na nivou Evropskog savjeta kako će izgledati buduća strategija proširenja EU na Ukrajinu, Moldaviju i na zapadni Balkan.
“Nezavisne” su već pisale o njemačkom modelu, koji je predstavio Fridrih Merc, njemački kancelar, koji podrazumijeva kasniji prijem, ali trenutno uključivanje ovih zemalja u neke od internih procesa EU, bez prava glasa.
Drugi prijedlog stigao je od Prijatelja zapadnog Balkana, grupe koju čine Austrija, Slovenija, Hrvatska, Italija, Češka, Slovačka i Grčka. Oni predlažu što skorije uključivanje zemalja u proces proširenja u Zajedničko tržište EU, kao prvi korak ka članstvu. Dio plana je da se tokom pregovora po poglavljima i klasterima zemlje kako zaključuju ključna mjerila postepeno uključuju u te aspekte EU. Takođe, ove zemlje predviđaju viši nivo saradnje u strateški važnim oblastima za EU poput energije i migracija.
Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, nedavno je govorila o sličnom modelu, iz čega se može zaključiti da je to u stvari dio istog procesa, s obzirom na to da ona kao komesarka dolazi iz Slovenije.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana i istraživač na Fakultetu za društvene nauke iz Ljubljane, za “Nezavisne” ukazuje na još jedan bitan segment rasprave o proširenju unutar EU: S jedne strane postoji potreba za proširenjem, a s druge strane oprez među državama članicama oko institucionalne spremnosti same EU.
“Rat u Ukrajini potpuno je promijenio percepciju proširenja – ono nije pitanje tehničkog usklađivanja i reformi, nego pitanje sigurnosti, geopolitičkog utjecaja i strateške autonomije EU kroz procese deglobalizacije i reindustrijalizacije gdje je zapadni Balkan jako bitan. Zapadni Balkan se u toj debati nalazi u pomalo paradoksalnoj situaciji. Formalno, zemlje regiona su mnogo duže u procesu pristupanja i u nekim segmentima tehnički su daleko ispred Ukrajine. Međutim, proces je godinama bio usporen zbog zamora od proširenja, bilateralnih sporova i unutrašnjih problema u samim državama regiona. Ukrajina je, zahvaljujući ratu i geopolitičkom značaju, dobila politički momentum koji zapadni Balkan dugo nije imao”, ističe on.
Kočan ukazuje na ono što je svakom stanovniku zapadnog Balkana odavno dio svakodnevice – želja za članstvom u EU koje se već godinama čini nedostižnim.
“Zbog toga danas postoji određena frustracija u regionu: zemlje zapadnog Balkana smatraju da su godinama čekale uz stalne zahtjeve za reformama, dok je Ukrajina veoma brzo dobila status kandidata i otvorila novu dinamiku odnosa s EU”, naglasio je on.
Dodao je da podrška koja postoji za Ukrajinu ne znači i brzo članstvo jer se zemlja nalazi u ratu i suočena je s potrebama brojnih reformi.
“Najrealnije je očekivati da bi prve naredne članice mogle biti pojedinačne zemlje zapadnog Balkana koje su najdalje odmakle u pregovorima, prije svega Crna Gora, eventualno Albanija ako zadrži tempo reformi. Ukrajina vjerovatno neće ući preko reda u kratkom roku, ali će imati veoma snažnu političku podršku i vjerovatno ubrzan proces u odnosu na klasičnu logiku proširenja. Suštinski, EU danas pokušava balansirati između dva cilja: očuvanja kredibiliteta prema zapadnom Balkanu i strateške potrebe da dugoročno veže Ukrajinu za evropski prostor”, smatra on.
Inteligencija nije samo visok rezultat na IQ testu – ona se često otkriva kroz svakodnevne navike, način razmišljanja i odnos prema problemima. Psiholozi tvrde da ljudi natprosječne inteligencije dijele nekoliko karakterističnih obrazaca ponašanja koji ih izdvajaju od drugih.
1. Jedna od ključnih odlika mentalno snažnih ljudi jeste sposobnost da istraju čak i kada se osjećaju potpuno nemotivisano. Dok će većina odgoditi obaveze zbog lošeg raspoloženja, umora ili jednostavno manjka volje, inteligentni pojedinci shvataju da je motivacija prolazan osjećaj, dok je disciplina svjesna odluka, prenosi Index.hr.
Oni ne dozvoljavaju da ih trenutne emocije skrenu sa puta ka zacrtanom cilju. Njihova unutrašnja snaga leži u razumijevanju da se najveći napredak ostvaruje upravo u danima kada je najteže krenuti. Ta sposobnost da se osjećaj odvoji od akcije temelj je samokontrole i omogućava im da grade zdrave rutine, bilo da je riječ o profesionalnim zadacima, vježbanju ili ličnim projektima.
2. Usko povezano sa istrajnošću jeste i aktivno izbjegavanje odgađanja obaveza. Pametni ljudi imaju izraženu svijest o vrijednosti vremena i važnosti sadašnjeg trenutka. Zbog toga su spremni da žrtvuju kratkoročna zadovoljstva, poput večernjeg izlaska ili gledanja serije, kako bi završili posao koji su sebi zadali.
3. Ipak, ponekad praktikuju i ono što se naziva „inteligentnim odlaganjem“. Ne radi se o ljenosti, već o svjesnom dopuštanju da ideje „sazru“ u pozadini dok se bave drugim aktivnostima. Uz to, odlikuje ih mentalitet „još samo jednom“. Bilo da je riječ o dodatnoj seriji vježbi u teretani, ponovnom čitanju poglavlja ili još jednom pokušaju nakon neuspjeha, taj dodatni napor često pravi razliku između prosječnog i izvanrednog rezultata.
4. Suprotno popularnoj filozofiji koja podstiče pretjeranu blagost prema sebi nakon svake greške, visoko inteligentni ljudi često su strogi prema sebi, ali na konstruktivan način. Oni shvataju da osjećaj nelagode ili krivice nakon neispunjenog obećanja može biti snažan podsticaj za preuzimanje veće odgovornosti u budućnosti.
Ova navika povezana je sa intelektualnom poniznošću – oni se ne boje da priznaju da su pogriješili, štaviše, često uživaju u tome da ih neko ispravi jer to vide kao priliku za učenje. Ne traže spoljašnju potvrdu i ne oslanjaju se na pohvale, već ih vodi snažan unutrašnji kompas i sopstveni standardi.
5. Kada stvari krenu po zlu, inteligentni pojedinci ne troše energiju na okrivljavanje drugih ili traženje izgovora. Umjesto toga, preuzimaju punu odgovornost i analitički pristupaju problemu, fokusirajući se na ono što mogu da nauče iz neuspjeha i kako to primijeniti sljedeći put.
Ta emocionalna zrelost vidi se i u njihovim društvenim odnosima. Izbjegavaju sitne svađe, ogovaranja i površne razgovore. Cijene duboke i smislene veze i radije će sjediti u tišini nego učestvovati u razgovoru koji ne podstiče na razmišljanje.
6. Mnogi od najuspješnijih i najinteligentnijih ljudi na svijetu cijenili su samoću kao ključan alat za razmišljanje. To nije bijeg od društva, već svjesna odluka da se stvori prostor za duboku refleksiju i kreativnost.
Na kraju, temeljna navika koja pokreće sve ostale jeste neugasiva radoznalost. Inteligentni ljudi nikada nisu zadovoljni površnim odgovorima. Oni neprestano postavljaju pitanja, preispituju autoritete i dovode u pitanje ustaljena pravila. Njihov um je otvoren i fleksibilan, spreman da promijeni mišljenje kada se pojave novi dokazi.
Neobična desetospratna kuća u jednom selu na jugozapadu Kine, koja je godinama privlačila turiste i izgledom podsjećala na prizore iz animiranih bajki, srušena je nakon dugog spora njenog vlasnika sa lokalnim vlastima.
Kuća Čena Tjanminga u selu Singji, u provinciji Guizhou, od skromnog kamenog bungalova vremenom se pretvorila u neobičnu građevinu od čak deset spratova. Sobe od šperploče, drveni nastavci, improvizovane terase i bambusove skele činili su je jednom od najneobičnijih kuća u ovom dijelu Kine, piše Guardian.
Ipak, ono što je za posjetioce bilo turistička atrakcija, za vlasti je predstavljalo nelegalnu i opasnu konstrukciju.
Čen, koji ima 43 godine, godinama je dograđivao porodičnu kuću. Prema navodima stranih medija, u njenu nadogradnju uložio je oko 200.000 juana, odnosno približno 29.000 dolara, a radovi su trajali osam godina.
Njegov dom postao je poznat zbog neobičnog izgleda. Posjetioci su ga opisivali kao građevinu koja izgleda kao da je izašla iz maštovitog animiranog filma, sa naslaganim drvenim prostorijama, uskim prolazima i neobičnom konstrukcijom koja se iz godine u godinu širila u visinu.
Kuća se nalazila u oblasti poznatoj po spektakularnim planinskim pejzažima, pa je neobična građevina dodatno privlačila pažnju turista, fotografa i znatiželjnika.
Lokalne vlasti u provinciji Guizhou već duže vrijeme upozoravale su da kuća nema potrebne građevinske dozvole. Tvrdile su i da je višespratna konstrukcija bezbjednosni rizik, jer je bila napravljena od improvizovanih materijala i oslanjala se na drvene i bambusove elemente.
U avgustu 2024. godine kuća je označena kao nelegalna gradnja. Čenu je tada naloženo da ukloni sve nadogradnje i ostavi samo prvobitni kameni bungalov.
Konačni nalog za iseljenje porodici je izdat 18. maja, a rok je bio do srijede u 9 časova ujutro. Nakon isteka roka, na teren su došli lokalni službenici, policija i radnici zaduženi za rušenje.
Građevina koju je Čen podizao osam godina srušena je za samo nekoliko sati. Prema njegovim riječima, vlasti su ga zajedno sa roditeljima udaljile od kuće, a telefon mu je privremeno oduzet dok je rušenje trajalo.
Na mjestu gdje se nalazila neobična desetospratnica ostali su samo dijelovi drveta, građevinski materijal i ostaci konstrukcije.
“Ne osjećam žaljenje, jer žaljenje ne koristi ničemu”, rekao je Čen za AFP, dodajući da ne krivi sebe što nije uspio da zaštiti kuću.
Kako je naveo, sila koja je stajala iza njenog rušenja bila je “previše moćna”.
Priča o ovoj kući ima i dublju pozadinu. Selo Singji je većim dijelom srušeno 2018. godine, kada su vlasti planirale izgradnju turističkog kompleksa u tom području. Čenova porodica odbila je da se iseli, pa je njihov dom ostao kao jedna od takozvanih “nail house” kuća, odnosno objekata čiji vlasnici odbijaju da napuste imanje uprkos razvojnim planovima.
Kada je izgradnja planiranog turističkog resorta zapela, Čen je nastavio da nadograđuje kuću. Iz godine u godinu ona je rasla u visinu, postajući istovremeno simbol inata, atrakcija za posjetioce i problem za lokalne vlasti.
Nakon rušenja, Čen je snimio ostatke kuće i najavio da će pokušati da pravnim putem ospori odluku vlasti. Njegov cilj je da se prinudno rušenje proglasi nezakonitim.
“Tada ću imati šansu da je obnovim”, rekao je Čen.
Iako je kuća fizički nestala, njena priča već je obišla svijet. Za jedne je bila opasna nelegalna gradnja, za druge neobičan simbol upornosti čovjeka koji je odbio da se odrekne porodičnog doma.
Drevni Egipćani možda su napravili jednu od najotpornijih građevina u istoriji, a naučnici sada tvrde da konačno razumiju zbog čega Keopsova piramida u Gizi gotovo netaknuta odolijeva snažnim zemljotresima već milenijumima.
Monumentalna građevina, podignuta za faraona Khufua prije oko 4.600 godina, uspjela je da preživi i snažne potrese magnitude do 6,8 stepeni, bez ozbiljnijih unutrašnjih ili spoljašnjih oštećenja.
Novo istraživanje pokazuje da tajna možda leži u nevjerovatno naprednom spoju geometrije, čvrste konstrukcije i posebnih unutrašnjih komora koje raspoređuju pritisak tokom podrhtavanja tla.
Tim istraživača iz Nacionalnog instituta za astronomiju i geofiziku proučavao je vibracije na 37 različitih lokacija unutar i oko Keopsove piramide u Gizi.
Rezultati su pokazali da većina vibracija unutar same piramide ima frekvenciju između 2,0 i 2,6 Hz, dok tlo oko nje vibrira znatno sporije – svega oko 0,6 Hz.
Upravo ta razlika mogla bi biti ključ njene nevjerovatne otpornosti.
Kada objekat i tlo vibriraju sličnim frekvencijama, seizmička energija se snažno prenosi na konstrukciju, što često dovodi do urušavanja. Kod Keopsove piramide to se ne događa, jer sama građevina reaguje na “bržim” i “krutijim” frekvencijama od tla na kojem se nalazi.
“To ukazuje na prirodno smanjen rizik od rezonance, što je možda doprinijelo nevjerovatnoj seizmičkoj izdržljivosti ovog spomenika tokom milenijuma”, naveli su istraživači.
Naučnici su otkrili i da se vibracije pojačavaju kako se ide ka vrhu piramide, a najveći intenzitet dostižu upravo u Kraljevoj odaji.
Ipak, u šupljinama neposredno iznad te prostorije vibracije su bile znatno slabije.
To je dodatno podstaklo teoriju da su posebne komore iznad Kraljeve odaje napravljene kako bi smanjile pritisak i zaštitile najvažniji dio piramide.
Prema istraživačima, geometrija pet komora vjerovatno pomaže u raspršivanju i preusmjeravanju sile tokom zemljotresa.
Istraživači smatraju da su graditelji piramide posjedovali izuzetno napredno razumijevanje gradnje za to vrijeme.
Piramida je podignuta na čvrstoj krečnjačkoj podlozi, ima široku bazu i nizak centar mase, što joj daje ogromnu stabilnost tokom snažnih podrhtavanja tla.
“Ovi nalazi ukazuju da su drevni egipatski arhitekti posjedovali duboko geotehničko znanje”, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports.
Ipak, naučnici upozoravaju da nema dokaza da su drevni Egipćani svjesno projektovali piramidu baš za otpornost na zemljotrese.
“Svaka tvrdnja da su drevni egipatski arhitekti namjerno optimizovali piramidu za zemljotrese za sada ostaje čista spekulacija”, zaključili su istraživači.
Iako je nastala prije više od četiri i po milenijuma, Keopsova piramida danas i dalje zbunjuje i fascinira inženjere širom svijeta.
Moderna seizmička inženjerija sada prepoznaje da su mnoga rješenja koja su drevni Egipćani koristili – čvrsta podloga, savršena simetrija, masivna konstrukcija i unutrašnje komore za raspodjelu opterećenja – zapravo karakteristike izuzetno efikasnih građevina otpornih na zemljotrese.
(Banjaluka.net)
Prema pisanju Seven Seas Media, arhipelag sa više od 500 ostrva i oko 21.000 stanovnika u zapadnom Tihom okeanu, u regiji Mikronezije, usvojio je niz politika zaštite mora koje nijedna druga zemlja nije primijenila u toj mjeri.
Prodaja pojedinačnih ulaznica za predstave iz takmičarskog dijela programa, kao i predstavu koja će biti izvedena u čast nagrađenih od 4. do 10. juna na 28. Teatar festu “Petar Kočić” počinje u ponedjeljak, 25. maja.
Kako su saopštili iz Narodnog pozorišta Republike Srpske biletarnica radi od devet do 20 časova radnim danima, i subotom od 17 do 20 časova. Sve informacije se mogu dobiti na besplatan broj biletarnice 080 05 07 08.
Festival će se odvijati pod sloganom “Od igre do sigurne kuće – i nešto više od toga”.
Takmičarski program
Četvrtak, 4. jun u 20 časova
Svečano otvaranje 28. Teatar festa “Petar Kočić”
Gradsko pozorište “Semberija”
“Pjevanje i ćutanje Sofke Nikolić” (20 KM)
Autor teksta: Milivoje Mlađenović
Reditelj: Sonja Petrović
Petak, 5. jun u 20 časova
Pozorište “Boško Buha” Beograd
“Igra” (40 KM)
Autori teksta: Mila Mašović Nikolić i Milica Kralj
Reditelj: Milica Kralj
Subota, 6. jun u 20 časova
Zvezdara teatar, Beograd
“Una” (40 KM)
Autor teksta: Stevan Koprivica
Po motivima romana Mome Kapora
Reditelj: Dejan Projkovski
Nedjelja, 7. jun u 20 časova
Gradsko pozorište Podgorica
“Bolivud” (30 KM)
Autor teksta: Maja Pelević
Reditelj: Kokan Mladenović
Ponedjeljak, 8. jun u 20 časova
Srpsko narodno pozorište, Novi Sad
“Gospa Nola” (40 KM)
Pisac: Isidora Sekulić
Dramatizacija: Aleksandra Јovanović
Reditelj: Sonja Petrović
Utorak, 9. jun u 20 časova
Gradsko dramsko kazalište “Gavela”, Zagreb
“Sigurna kuća” (40 KM)
Dramaturg i autor adaptacije: Јelena Kovačić
*Prema romanu Marine Vujčić
Reditelj: Anica Tomić
Svečano zatvaranje:
Srijeda, 10. jun u 20 časova
Narodno pozorište Republike Srpske
“Martin udio” (20 KM)
Pisac: Sanja Savić Milosavljević
Reditelj: Nikola Bundalo
Foto: RTRS/Ustupljena fotografija
Nova carinska pravila na evropskom nivou počeće ovog ljeta, što bi moglo imati veliki uticaj na kupovinu na onlajn platformama trećih zemalja.
Brisel će od jula ukinuti izuzeće od carine za pakete vrijedne manje od 150 evra, što je potez EU s ciljem borbe protiv nelojalne konkurencije prema evropskim trgovcima, ali i prilagođavanja carinskog sistema brzom rastu globalne elektronske trgovine.
Od 1. jula svi paketi kupljeni preko onlajn prodavnica iz trećih zemalja, kao što su Shein ili Temu, biće podložni novim pravilima, bez obzira na njihovu vrijednost.
Prema odluci Savjeta EU, biće uvedena privremena paušalna carina od tri evra po tarifnoj kategoriji proizvoda unutar pošiljke do osnivanja Evropskog centra za carinske podatke 2028. godine, podsjeća Hrvatska privredna komora.
Komora ističe da je cilj novih mjera osiguranje ravnopravnijih uslova poslovanja za evropske trgovce, smanjenje mogućnosti zloupotrebe i povećanje bezbjednosti proizvoda koji dolaze sa udaljenih tržišta.
Posebno upozoravaju na proizvode, kao što su dodaci ishrani i igračke, za koje su bezbjednosni standardi izuzetno važni.
Anketa Hrvatske privredne komore, sprovedena ovog mjeseca, mogla bi značajno da promijeni navike hrvatskih kupaca.
Skoro 80 odsto ispitanika je u posljednja tri mjeseca kupovalo proizvode putem platformi van EU, pri čemu je većina naručila između tri i pet proizvoda.
Najčešće su kupovali sportsku opremu, odjeću i obuću, dok značajan udio čine i dodaci ishrani i igračke.
Nakon uvođenja novih nameta, više od polovine ispitanih (52,8 odsto) kaže da planira potpuno da prestane da kupuje proizvode iz trećih zemalja, a neki će smanjiti kupovinu.
Hrvatska privredna komora smatra da rezultati ankete potvrđuju da će dodatni troškovi i administrativni zahtjevi snažno uticati na ponašanje potrošača, ali i otvoriti prostor za vraćanje dijela potrošnje trgovcima unutar EU.
Direktorka Sektora za trgovinu Hrvatske privredne komore, Maja Bogović, upozorila je da, prema riječima više od polovine kupaca koji provjeravaju gdje je sjedište onlajn prodavca, još postoji mnogo prostora za jačanje informisanja i odgovornije ponašanje prilikom kupovine na mreži, prenosi B92.
Čak 42,4 odsto ispitanika ne provjerava bezbjednosna uputstva ili CE oznake koje potvrđuju usklađenost proizvoda sa evropskim propisima.
“Hrvatska privredna komora će nastaviti aktivno da prati trendove i zagovara rješenja koja obezbjeđuju jednake uslove poslovanja za domaće i evropske trgovce, a istovremeno štite potrošače i podižu svijest o bezbjednoj kupovini”, rekla je Bogović.
Izmjene Zakona o zaštiti potrošača uvode obavezu uspostavljanja funkcije za jednostrani raskid ugovora na daljinu, takozvanog “dugmeta za raskid”.
“Jednostrani raskid, takozvano dugme, omogućiće potrošačima da raskinu ugovor jednim klikom, odnosno na isti način na koji zaključuju ugovore na daljinu. Iako će uspostavljanje ove funkcije dovesti do finansijskih troškova za trgovce, to zapravo znači primjenu softverskog rješenja koje trgovci već koriste. Na ovaj način će potrošačima biti zagarantovano pravo na jednostrani raskid ugovora u cjelosti”, rekla je Ivana Radan Ban, šefica Odjeljenja za potrošačko zakonodavstvo u Ministarstvu privrede.
Novi propis stupiće na snagu 19. juna, do kada trgovci moraju da prilagode svoje veb stranice.
Hrvatska privredna komora je u saopštenju navela da se obim malih paketa koji ulaze na tržište EU udvostručuje godišnje od 2022. godine. Samo u 2024. godini stiglo je 4,6 milijardi takvih paketa, od čega je 91 odsto stigao iz Kine.
Podaci HAKOM-a za Hrvatsku pokazuju da je u posljednjem kvartalu 2025. godine zabilježeno više od 19 miliona paketa, što je najveći broj u jednom kvartalu do sada i 15,4 odsto više nego na kraju 2024. godine. Prošle godine paketi su činili gotovo 27 odsto svih poštanskih usluga.