Na Graničnom prelazu Gradiška danas bi trebalo da bude održan sastanak prevoznika iz BiH sa predstavnicima vlada Republike Srpske i Federacije i Savjeta ministara.
Iz Konzorcijuma “Logistika BiH” ranije su najavili da će razgovarati o problemima sa kojima se suočavaju prevoznici prilikom ulaska i boravka u zemljama Evropske unije.
Takođe su naveli da će, ako se predstavnici neke od vlada ne pojave, uslijediti blokada te institucije.
Iako je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, sindikati na nivou BiH ne odustaju od štrajka najavljenog za 31. mart u 12 časova.
Naime, jedan od uslova tri reprezentativna sindikata sa nivoa BiH još od prošle godine bio je usvajanje izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Tim izmjenama osnovica za obračun plata primjenjivala bi se od 1. januara, a ne kao što je sada slučaj da se uvećana osnovica primjenjuje od dana usvajanja budžeta.
U praksi, to je značilo da se radnicima poveća osnovica za obračun plate, ali ne dobiju veće plate dok se ne usvoji budžet.
Po pravilu, budžet institucija BiH rijetko kada se usvoji na vrijeme, i uglavnom to bude krajem godine.
Takođe, izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH predviđaju i da se radnicima razlika između postojeće plate i uvećane osnovice može isplatiti i retroaktivno.
“Usvojene su izmjene zakona, ali mi i dalje ostajemo pri tome da organizujemo protest. Nama neće biti isplaćena veća primanja, već samo zakon omogućava da nam se retroaktivno isplate uvećane plate zbog uvećane osnovice i ništa drugo. Veće plate ćemo dobiti kad se usvoji budžet za ovu godinu”, rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.
Trenutno osnovica za obračun plata koja je u primjeni odnosi se na onu iz 2025. godine i iznosi 631,5 KM.
U julu prošle godine Savjet ministara BiH donio je odluku da nova osnovica za 2026. godinu iznosi 690,86 KM.
Međutim, zbog neusvajanja budžeta radnici primaju platu po osnovici iz 2025. godine jer je za tu godinu posljednji put usvojen budžet, i u suštini radnicima je plata povećana na papiru, ali u praksi dobijaju isti iznos novca.
Kada je riječ o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, u odnosu na Predstavnički dom, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojen je i amandman koji govori da se odredba o primjeni osnovice od 1. januara i retroaktivna isplata ne odnosi na imenovane i izabrane zvaničnike.
Tačnije to se ne primjenjuje na predsjedavajuće i zamjenike predsjedavajućih Predstavničkog i Doma naroda, zatim savjetnike predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg domova, kao i predsjedavajuće radnih komisija oba doma i predsjedavajuće klubova u domovima naroda. Ta odredba neće se primjenjivati ni na poslanike i delegate u Predstavničkom i Domu naroda, kao ni na članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara, njegove zamjenike, šefove kabineta članova Predsjedništva, ministara, kao ni na savjetnike ministara, članova Predsjedništva i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.
“Amandman je usvojen. Sada se formiraju komisije iz Predstavničkog i Doma naroda i usaglašava se tekst, i to onda mora potvrdili Predstavnički dom. Takva je procedura, ne vjerujem da će biti problema, ali svakako će trajati oko mjesec dana”, rekao je Mirković.
Podsjećanja radi, izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojene su još krajem prošle godine, međutim u Domu naroda u nekoliko navrata bile su na dnevnom redu, ali zbog prekidanja sjednice nisu usvajane.
Bosna i Hercegovina je početkom ove godine dodatno smanjila izvoz električne energije, koja se svakako sve manje izvozi iz godine u godinu.
Tako je Bosna i Hercegovina postala od velikog izvoznika električne energije veliki uvoznik.
Ono što predstavlja veliki problem je i uvođenje CBAM-a od početka godine.
Podsjećamo, CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.
Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz električne energije je u prva dva mjeseca iznosio 123,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 146,9 miliona KM.
Ovo znači da je izvoz smanjen za oko 23 miliona KM.
Da se izvoz smanjuje, pokazuje i to da je u periodu januar – februar 2024. godine izvoz iznosio 128,3 miliona KM.
Sa druge strane, i uvoz se smanjio u odnosu na prethodnu godinu.
Tako je u dva mjeseca ove godine uvezeno struje za 101 miliona KM, a u januaru i februaru 2025. godine za 153,2 miliona KM.
Jedan od razloga smanjenog uvoza je možda i povoljna hidrologija kakva je početkom godine bila u BiH, što znači dobru proizvodnju električne energije u hidroelektranama.
Ipak, i ovo je ogroman uvoz znajući da je u dva mjeseca 2024. godine uvoz struje bio “svega” 27 miliona KM.
Admir Softić, zamjenik ministra u sektoru energetike pri Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je rekao da je usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini od krucijalne važnosti.
Ovo, jednostavnim jezikom govoreći, znači da se takse od CBAM-a neće plaćati domaćim institucijama već EU institucijama.
“Kroz analize uz tehničku podršku projekta ‘EU for Energy’ smo došli do podataka da bismo u najgorem scenariju imali 644 miliona evra gubitaka, i to je samo kada se govori o električnoj energiji, te bi ovaj novac bio uplaćen u budžet EU”, naglasio je Softić.
Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš, kaže za “Nezavisne novine” da je tržište električne energije mnogo kompleksno i specifično, jer prioritet napajanja krajnjih potrošača je važniji od same cijene električne energije na tržištu.
“Uzimajući u obzir fluktuacije cijena na berzama EU, odnosno uzimajući u obzir kombinaciju proizvodnih kapaciteta (koji se još i u EU u dosta zemalja baziraju na fosilnim gorivima) te intermitentnost obnovljivih izvora, mi ćemo sigurno biti konkurentni u određenim periodima godine”, objašnjava Harbaš.
Navodi da od 2027. godine počinje naplata CBAM-a za 2026. godinu.
“Mi ne smijemo dozvoliti da samo čekamo odgovor tržišta. Uvođenje internog sistema oporezivanja, dekarbonizacija energetskog sektora te ulaganje u OIE su jedini siguran put u borbi protiv CBAM-a i sličnih nameta koji sigurno naš izvoz dovode u pitanje, odnosno čine ga manje konkurentnim prema EU”, zaključio je Harbaš.
Univerzitet u Banjaluci, u saradnji sa studentskim organizacijama, priprema Dane studenata u okviru kojih će tokom aprila ugostiti više od 2.000 srednjoškolaca, pripremiti brojne manifestacije i organizovati sportske igre, rekla je za Srnu predsjednik Studentskog parlamenta Ana Sibinčić.
Sibinčićeva je navela da od 14. do 24. aprila studente očekuju brojne aktivnosti u organizaciji Studentskog parlamenta i Unije studenata Republike Srpske.
“Najveća manifestacija je Dan otvorenih vrata gdje očekujemo oko 2.000 maturanata koje ćemo upoznati sa radom Univerziteta i fakultetima”, rekla je Sibinčićeva.
Ona je istakla da će maturanti imati priliku da se upoznaju sa radom fakulteta za koje iskažu interesovanje, što će im biti od pomoći prilikom odluke i upisa.
“Tokom tih deset dana organizujemo brojne aktivnosti. Imaćemo sportske događaje i brojna predavanja”, navela je Sibinčićeva.
Organizatori najavljuju i niz kreativnih i interaktivnih aktivnosti, među kojima su dva kviza znanja, likovna kolonija, Eko-dan posvećen zaštiti životne sredine, kao i “Lov na knjige”, koji promoviše čitanje i razmjenu znanja.
Kako je ranije saopšteno, poseban akcenat stavljen je i na humanitarni aspekt, pa će biti realizovane brojne akcije, uključujući dobrovoljno davanje krvi i druge aktivnosti usmjerene na pomoć zajednici.
LJubitelji umjetnosti imaće priliku da uživaju u studentskim predstavama, kao i u radionicama zmijanjskog veza, koje čuvaju i promovišu tradicionalnu kulturnu baštinu ovog podneblja.
Manifestaciju organizuju Studentski parlament Univerziteta u Banjaluci i Unija studenata Republike Srpske, uz podršku Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Francuska je sprovela niz hitnih mjera kako bi podržala poljoprivrednike koji se suočavaju sa naglim rastom cijena goriva i đubriva kao rezultat američko-izraelskog sukoba sa Iranom, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Troškovi za farmere su naglo porasli, a više cijene dizela, benzina i đubriva ugrožavaju finansijsku stabilnost i proizvodnju hrane pojedinih farmi.
Neposredne mjere uključuju odloženo plaćanje socijalnih doprinosa i fleksibilne rokove za plaćanje poreza za farme na zahtjev.
Državni, kratkoročni krediti od javne investicione banke Bpifrans sada su dostupni farmama koje su najviše pogođene povećanjem cijena goriva.
Vlada, takođe, sarađuje sa bankama i distributerima kako bi pronašla rješenja za preduzeća koja se suočavaju sa problemima sa novčanim tokom.
Francuska je na nivou EU insistirala da se đubriva isključe iz granične takse na ugljenik, koja je stupila na snagu 1. januara, kako bi se smanjili troškovi za poljoprivrednike.
Blokada Ormuskog moreuza zbog sukoba ozbiljno je uticala na globalnu trgovinu đubrivima i naftom, doprinoseći skokovima cijena i izazovima u proizvodnji.
Vlada je juče preduzela slične korake za sektore drumskog, vazdušnog i pomorskog saobraćaja.
Istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” ruskog Ministarstva zdravlja radi na ruskoj vakcini protiv virusa humane imunodeficijencije (HIV), a početna faza razvoja lijeka je u toku, rekao je zamjenik direktora za istraživanje u Centru Vladimir Guščin.
Naučnici reprodukuju imuni odgovor kod eksperimentalnih životinja.
– Rana faza razvoja domaće vakcine protiv HIV-a je u toku. Istraživaćemo je dvije godine i izvještavaćemo o rezultatima. Proučavamo varijabilnost virusa u populaciji i jednostavno moramo uzeti u obzir ove informacije prilikom razvoja vakcine – rekao je on za agenciju TASS.
Guščin je napomenuo da to znači da naučnici pokušavaju da reprodukuju imuni odgovor sa širokim spektrom antivirusne aktivnosti protiv različitih varijanti HIV-a kod eksperimentalnih životinja.
Republiku Srpsku od četvrtka, 26. marta, očekuje zahlađenje sa snijegom u višim predjelima Krajine, a u nižim sa kišom, susnježicom i povremeno snijegom, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.
Đorđevićeva je navela da se snijeg očekuje u četvrtak, petak i subotu, a da će ga najviše biti u višim predjelima u Krajini, gdje će duvati jak vjetar, koji će stvarati smetove i nanose, dok ga na planinama na istoku neće biti puno.
Najmanje šanse za snježne padavine, dodala je, biće u Semberiji, Posavini i na krajnjem jugu Hercegovine.
Đorđevićeva je rekla da će snijega biti i u višim krajevima oko Banjaluke, a značajniji snježni pokrivač očekuje se na platou Manjače.
Prema njenim riječima, u nižim predjelima snijega će biti povremeno i ne očekuje se formiranje snježnog pokrivača.
“U gradu Banjaluci najvjerovatnije će biti na granici između kiše, susnježice i snijega”, dodala je Đorđevićeva.
Nakon četvrtka će zahladiti u svim krajevima, a u petak i subotu uglavnom će temperatura vazduha biti od dva do sedam ili osam stepeni Celzijusovih, na krajnjem jugu oko 10, a na plananinama uglavnom ispod nule.
Titula “Najinspirativnija Banjalučanka” biće dodijeljena sutra, 25. marta, u Banskom dvoru u Banjaluci, a u užem izboru za ovo priznanje našlo se 20 Banjalučanki iz oblasti obrazovanja.
Stručna komisija koju su činili profesori sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, odnosno prof. dr Siniša Lakić, prof. dr Dragan Partalo i doc. dr Željko Šarić izabrala je sljedeće prosvjetne radnice:
“Sa liste užeg izbora koju je odredila Komisija, ‘Najinspirativniju Banjalučanku’ u oblasti obrazovanja izabraće same kandidatkinje međusobno, tajnim glasanjem na završnoj svečanosti, koja će biti održana sutra, 25. marta u Banskom dvoru”, naveli su iz Gradske uprave Banjaluka.
U Doboju su potpisani ugovori o stipendijama od po 200 KM mjesečno iz budžeta grada za ukupno 117 studenata, a oni koji to danas učinili mogu se do kraja mjeseca javiti u Gradsku upravu.
Zamjenik gradonačelnika Doboja Dijana Kalenić rekla je da je na konkurs stigla 131 prijava, a da je šest aplikanata odustalo jer su dobili stipendije po drugom osnovu, dok osam nije ispunilo uslove, odnosno prijavili su se sa nižim prosjekom od traženog, odnosno osam.
Kalenićeva je istakla da je među stipendistima najviše studenata medicinskog fakulteta, njih 33, i dodala da se korisnici stipendija školuju na fakultetima u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, Srbiji, kao i Sloveniji i NJemačkoj.
Student šeste godine Medicinskog fakulteta u Banjaluci i korisnik stipendije Nedeljko Jevtić rekao je da po završetku školovanja planira da se vrati u Doboj i zaposli u Bolnici “Sveti apostol Luka”, gdje je volontirao.
Jevtić je naglasio da je tokom volontiranja naišao na topao prijem i odnos ljekara, kao i da je oduševljen opremom i uslovima rada u dobojskoj zdravstvenoj ustanovi.
Hrvatska sve učestalije zloupotrebljava mehanizme granične kontrole i sve češće maltretira građane Republike Srpske, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.
– Najoštrije osuđujem takvo ponašanje. Neću dozvoliti da ljudi iz Republike Srpske budu žrtve političkih i ideoloških borbi unutar Hrvatske. Ako se ova praksa nastavi, tražiću uvođenje recipročnih mjera – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
Хрватска све учесталије злоупотребљава механизме граничне контроле и све чешће малтретира грађане Републике Српске.
Најоштрије осуђујем такво понашање.
Нећу дозволити да људи из Републике Српске буду жртве политичких и идеолошких борби унутар Хрватске.
Ако се ова пракса настави,…— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 24, 2026