Rusija mora da ojača sopstveni suverenitet, a značaj toga je nesumnjiv, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Mislim da sada niko ne sumnja u to šta suverenitet znači u savremenom svijetu”, rekao je Putin na kongresu Ruskog saveza industrijalaca i preduzetnika.
Putin je istakao da će se Rusija pridržavati konzervativnog pristupa u budžetskoj sferi i ispunjavati obaveze prema građanima.
“U današnjem svijetu su uspješni na globalnim tržištima oni koji ulažu u tehnološke inovacije i stalno rade da podignu svoju efikasnost na kvalitativno nov nivo”, naveo je Putin.
On je dodao da će Rusija posebno podržati razvoj vještačke inteligencije, autonomnih sistema i digitalnih platformi, kao i poslovna ulaganja u modernizaciju zasnovanu na domaćoj tehnološkoj bazi.
Film „Dragaš je slobodan“ otvara pitanja o slobodi, identitetu i granicama između ličnog doživljaja i stvarnosti. Kroz autorski pristup, Branko Lazić donosi priču koja nadilazi jednog čovjeka. O nastanku filma i njegovim temama, kao i o ličnim doživljajima autora i njegovoj posvećenosti filmu, govorimo u nastavku.
Koliko ste dugo u ovoj vrsti umjetnosti?
Koliko sam dugo u medijima – to je skoro 36 godina. Dokumentarnim filmom se bavim intenzivno posljednjih desetak, možda i malo više godina. To je odgovor na prvo pitanje, a na pitanje da li je film osjećaj ili istina postoji i treći odgovor – estetska, odnosno umjetnička istina. Tako da je to negdje između.
Dokumentarni film se ne bavi dokumentima – on sam jeste poseban dokument. Dokument jednog života, ali i atmosfere, događaja ili bilo čega drugog. Međutim, bitniji je ovaj drugi dio – da je to film.
Postoji razlika između igranog i dokumentarnog filma. Igrani film se u potpunosti izmišlja, a dokumentarni se pravi od komada stvarnosti koje uspijete da snimite.
Koliko u Vašim filmovima ima Vas?
Ima puno. U svakom filmu koji sam radio ima mene. Ne postoji objektivnost u dokumentarnom filmu – to je floskula. Da biste radili film, morate biti veoma subjektivni. Morate biti zainteresovani za ono što radite.
Već sam izbor teme, ideje ili lika podrazumijeva subjektivne odluke. Način na koji snimate – odozgo, ravno ili iz nekog drugog ugla – sve to utiče na film. I samim tim film postaje vaš. U svakom filmu ima puno mene.
Kako birate teme vaših filmova?
Nekada teme biram ja, a nekada teme biraju mene.
Tema sama po sebi nije presudna. Ljudi često misle da što je tema „veća“, film će biti važniji, što je pogrešno. Mene više zanimaju ideje – način na koji pristupate temi. Još važniji su likovi. Ako pronađete dobre likove, postoji šansa da napravite dobar dokumentarni film.
Koliko je važno da dokumentarni film nosi emociju, a ne samo informacije?
To je suština. Informacije me uopšte ne zanimaju. One su stvar konteksta i mogu se pronaći na internetu ili u biblioteci. Mene zanima priča, emocija i atmosfera.
Kako pristupate građenju narativa u dokumentarnom filmu?
To zavisi od istraživanja i samog lika. Važno je osjetiti kakvi su likovi i kakav ritam nose. Na primjer, ako radite film o Branku Ćopiću, morate osjetiti njegov ton – i taj ton određuje ritam filma.
Postoji zanimljiv savjet koji sam pročitao: Francis Ford Coppola je rekao da mu je Dušan Makavejev objasnio kako se gradi struktura filma – kada završite snimanje, pronađite dvije najbolje stvari. Drugu najbolju stavite na početak, najbolju na kraj, a sve ostalo između.
Koliko autor ima pravo da mijenja nečiji život kroz film?
Može uticati, ali mora ostati pošten. Ako nešto mijenja, treba to i objasniti. Život od 60 ili 70 godina morate smjestiti u 70 minuta. Naravno da neke stvari birate, a neke izostavljate – to nije mijenjanje, to je dramaturgija.
Na koji ste film najponosniji?
Nisam posebno ponosan ni na jedan, ali ih sve volim. Volim filmove koje sam radio posljednjih nekoliko godina – o Branku Ćopiću, Dušku Trifunoviću, Ivanu Hiti, kao i film „Plastični bogovi – ogledalo“, koji nema klasičnog glavnog junaka. I naravno, posljednji film o Slobodanu Dragašu.
Ko je Dragaš za Vas, kao čovjek?
Upoznao sam ga sa 16 godina, u formativnom periodu života. Tada me zanimala samo muzika, a on mi je otvorio vrata u svijet umjetnosti i života. Nisam ga smatrao prijateljem, više starijim bratom. Ovaj film je moj dug prema njemu.
Šta Vas je kod njega posebno privuklo?
Njegov odnos prema ljudima. Bio je nevjerovatno velikodušan. Iako je djelovao nepristupačno, bio je izuzetno topao čovjek.
Kada ste odlučili da njegova priča mora postati film?
Davno sam to shvatio, ali sam tek prije godinu dana dobio priliku. Njegova VHS arhiva, koju sam pronašao, postala je osnova filma.
Šta za Vas znači rečenica „Dragaš je slobodan“?
On je bio oličenje slobodnog duha, posebno u maloj sredini gdje se takva sloboda često ne razumije.
Koliko Vas ima u ovom filmu?
Veoma mnogo. Iako se ne pojavljujem direktno, moj trag se osjeti kroz ritam, naraciju i strukturu.
Šta ste naučili iz ovog filma?
Mnogo toga, ali film nisam pravio da bih učio, već da bih odao počast i pokazao drugima koliko je bio zanimljiv čovjek.
Šta publika treba da “ponese” iz filma?
Svako će ponijeti ono što osjeti. Kao i kod njegove umjetnosti – nekima će se dopasti, nekima neće. To je stvar ukusa.
Premijera filma je 27. marta u 19 časova u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.
Carinski službenici na graničnom prelazu Tovarnik otkrili su 160 litara neprijavljene rakije u kamionu državljanina Srbije, kojem je zbog prekršaja izrečena kazna od gotovo 10.000 evra.
To se dogodilo proteklog vikenda, kada je muškarac teretnim vozilom srpskih registarskih oznaka pokušao da uđe u Hrvatsku preko graničnog prelaza Tovarnik.
Carinici vukovarske mobilne jedinice izdvojili su ga zbog pojačanih mjera nadzora vozila, a iako je vozač uredno podnio carinsku deklaraciju za prevoz polovnih putničkih vozila i etno-roštilja iz Srbije u Sjedinjene Američke Države, posumnjali su da prevozi još nešto što nije prijavio.
Pregledom tovarnog prostora teretnog vozila carinski službenici pronašli su 160 litara domaće rakije za koju vozač nije podnio carinsku deklaraciju, prenosi Jutarnji.hr.
“Prekršiocu je izdat prekršajni nalog te mu je izrečena novčana kazna od 9.900 evra, kao i 30 evra troškova postupka”, saopštili su iz Carinske uprave.
Kako dodaju, vozač je odmah uplatio 6.600 evra, odnosno dvije trećine izrečene kazne, iskoristivši mogućnost popusta za brzo plaćanje, a rakija mu je oduzeta.
Republika Srpska čvrsto podržava Rusiju, njenog predsjednika Vladimira Putina i specijalnu vojnu operaciju, izjavio je lider SNSD-a Milorad Dodik za RIA Novosti.
– Od početka je naša podrška bila uz predsjednika Putina, njegov tim, Rusku Federaciju i narod – rekao je Dodik.
Dodao je da je specijalna vojna operacija dobila podršku srpskog naroda od samog početka i nastaviće da joj daje podršku, kao i Putinu i Ruskoj Federaciji.
Dodik je istakao da smatra svojom dužnošću da prisustvuje Paradi povodom Dana pobjede u Moskvi, istakavši da mu je uvijek velika čast da bude tamo na dan kada je izvojevana pobjeda nad fašizmom, kojoj je ruski narod dao najveći doprinos.
– Razlog za odlazak je moja dužnost kao patriote i da podržim borbu protiv onih koji žele da revidiraju istoriju i siju pogrešna shvatanja među mladima putem medija – pojasnio je Dodik.
Cijena nafte jutros je ponovo premašila granicu od 100 dolara po barelu. Sirova nafta Brent, koja važi za svjetski standard, poskupjela je za 1,61 odsto i dostigla cijenu od 103,87 dolara po barelu, prenosi Skaj njuz.
Kako se navodi, cijena nafte juče je pala ispod 100 dolara nakon najave predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o mogućem postizanju mirovnog sporazuma sa Iranom.
Međutim, Iran je porekao da su ikakvi pregovori u toku, pa je nafta ponovo poskupjela.
U međuvremenu, cijene zlata i srebra su opale, prenosi Asošiejted pres.
Zlato je pojeftinilo za 0,8 odsto, a srebro za 0,9 odsto.
Vrijednost američkog dolara opala je u odnosu na japanski jen, a vrednost evra je “skočila” u odnosu na dolar.
Mi u Republici Srpskoj bili smo veoma srećni kada je predsjednik SAD Donalf Tramp rekao da SAD više neće učestvovati u izgradnji država – nacija, rekla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović na Konferenciji konzervativne političke akcije u Dalasu.
– Јednako srećni bili smo kada je rekao da želi da zaštiti hrišćane širom svijeta – istakla je Cvijanovićeva na Instagramu.
Na svadbenim veseljima u Republici Srpskoj uskoro bi mogla da se služi domaća rakija i to ne nužno od registovanih proizvođača, već od onih koji organizuju proslavu (porodice mladenaca i sl.) i koji su to čuvali specijalno za tu priliku.
Važan uslov
Međutim, da bi se ta rakija mogla služiti gostima, postojaće veoma važan uslov, a to je da će, pored svih neophodnih ispravnosti, proizvođač morati da navede tačno o kojoj količini je riječ, te da pribavi posebnu oznaku (markicu) koja će mu za tu priliku biti izdata.
Nacrt zakona o ugostiteljstvu
Ovo je samo jedna od nekoliko novina koje se zagovaraju Nacrtom zakona o ugostiteljstvu u Republici Srpskoj koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske 25. marta i koji, kako su naveli nadležni, treba da uvede red u sistem ugostiteljstva.
Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Horeca”, pojašnjava za “Nezavisne novine” da je Nacrt zakona o ugostiteljstvu RS proizvod stručnih analiza koje su rađene unazad tri godine, a da će sve konkretne izmjene i detalje definisati u naredna dva mjeseca, koja su ostavljena za javnu raspravu.
Govoreći o najvećim nedostacima u sektoru ugostiteljstva u Srpskoj, otkrio nam je da najviše škripi u oblasti seoskog turizma, izdavanja stanova na dan i radu svadbenih salona.
Degustaciona soba
Što se tiče seoskog turizma, aktuelna problematika ogleda se u tome što svako ko želi da se bavi tim poslom mora da otvori ugostiteljski objekat, a da zakoni koji definišu ugostiteljstvo ne tretiraju na isti način oblast seoskog turizma.
Naime, situacija je sada takva da neko ko je odlučio da se bavi tom djelatnošću, ne može gostima koji dođu da borave na njegovom imanju zakonski da ponudi npr. hranu koju je on proizveo, već je to rađeno većinom ilegalno.
“Zakonom se sada dozvoljava ta degustaciona soba, gdje on faktički ima pravo da im upravo tu priređuje ručak zbog koga su oni možda i došli, ne konkretno da im prodaje, poklanja ili slično”, pojašnjava Kurtinović.
Po pitanju izdavanja stanova na dan, ideja je da se prije svega uvede centralni registar.
“Uređujemo pravila ponašanja, definisanje boravišne takse, lakše prijavljivanje taksi i lakše prijavljivanje i kretanje gostiju. I to ćemo tokom ovih 60 dana srediti”, tvrdi Kurtinović.
Svadbeni saloni
Ali, najzanimljivija za građane mogla bi da budu nova pravila za svadbene salone.
“To će podrazumijevati ponašanje muzike, dekoraciju, fotografe i služenje hrane. Tu još imamo želju za dorađivanjem”, ističe Kurtinović.
A u tom smislu, vraćamo se na početak ovog teksta i domaću rakiju.
“Pomenuo sam hranu, tu sada imamo da se ljudi bave uzgojem povrća i stoke i onda oni imaju mogućnost da svadbenom salonu ponude upravo svoje proizvode za proslavu. A vrlo bitna stvar i možda jedan od najvećih problema je da je kod nas tradicija da skoro svako domaćinstvo peče rakiju za svoje potrebe, ali da tu rakiju npr. ne može da služi na slavljima iako je za to čuvana, već mora da kupuje rakiju koja ima markicu. Shvatamo da trebaju dodatne stvari da se ta oblast riješi. Ali, u najkraćem slučaju, ono što nam pada na pamet jeste da, kada neko proizvede npr. 50 ili 100 litara rakije i namijeni je za svadbeno veselje, da mu se da mogućnost da kupi markicu te da prijavi tu količinu rakije za tu namjeru i da, kada dođe taj dan, on je može iskoristiti bez ikakvih problema”, pojašnjava Kurtinović za “Nezavisne”.
Fotografisanje i muzika na svadbama
Kada su u pitanju nova pravila koja bi trebalo da se odnose na fotografisanje i usluge muzike, konkretno na svadbenim veseljima, Nacrt zakona o ugostiteljstvu predviđa da svadbeni salon sa mladencima pronađe regularne fotografe i muziku, da bi im mogao dozvoliti da pruže svoje usluge tokom proslave, čak i ulazak u salon.
“Oni koji posjeduju svadbeni salon su još prije dvije godine iznijeli primjedbe kako to sada sve funkcioniše i da se treba regulisati tako da svima bude jednako, da ne može jedan svadbeni salon ovako, a drugi onako, da se na neki način i šatori uvedu u tu akciju. Npr. da uvedemo da ni u jednom svadbenom salonu ne može raditi fotograf koji nije registrovan, koji ne postoji u smislu naplate, nego ga je, eto, neko doveo. On ne može raditi. Onda ćemo dobiti da će se fotografi na neki način registrovati”, dodao je Kurtinović.
Kakve nedoumice imaju fotografi?
Oni koji su već fotografisanje registrovali kao dopunsku djelatnost pozdravljaju nove ideje, ali ipak imaju određene nedoumice.
“Pošto sam registrovan i imam fiskalnu kasu, pretpostavljam da ću po ovom novom zakonu, ako bude donesen, od mladenaca ubuduće naplaćivati album i da ću onda polagati pazar. Malo mi je nepoznanica šta se dešava sa slikama koje se prodaju tokom vjenčanja, da li ću tu morati za svaku izdavati fiskalni račun ili ću i to moći naplatiti pa ići kao polog pazara”, kaže za “Nezavisne novine” jedan banjalučki fotograf.
Ono što mu je takođe nepoznanica jeste i da li će i kako biti definisano ukoliko nekome želi slikati maturu, rođendane ili slično, te se nada da će nadležni i to pojasniti.
Izdavanje fiskalnih računa
Jedna od najvažnijih stvari na čije nužno poštovanje upozoravaju ugostitelji je izdavanje fiskalnih računa, čime se uspostavlja bolja kontrola rada svih ugostiteljskih objekata i usluga, a sve zaključuju riječima da zakon nema za cilj da unazadi pružaoce usluga, već da ih izvede iz sive zone i da im olakša rad, a ne da plaćaju kazne zbog pružanja svojih usluga.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na naglu promjenu vremena, obilne padavine, zahlađenje, snijeg i jak do olujni vjetar.
Јače padavine će početi već danas na zapadu, gdje će biti i pljuskova uz obilnije padavine u kratkom periodu, a sutra i u subotu će se proširiti ka istoku.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je da će se narednih dana u Banjaluci dogoditi nešto što će zateći člana bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića i ministra inostranih poslova u SM Elmedina Konakovića.
On je rekao da ima informacije koje Bećirović i Konaković nemaju i da njih “zatiču stvari”.
– Imamo iluziju da Konaković i Bećirović kontrolišu procese. Naročito Konaković zna uvjerljivo da glumi da kontroliše, ali njih zatiču stvari. Kao što će ih zateći, evo ovih dana, ponovo neke stvari koje će se desiti u Banjaluci. Neću reći koje. Ne znaju šta će se desiti“, rekao je Izetbegović za Federalnu TV.
Na insistiranje novinarke da kaže o čemu se radi Izetbegović je odbio, ali je rekao da se te stvari “odnose na popuštanje međunarodnih faktora prema Dodiku”.
U prve razrede srednjih škola u školskoj 2026/2027. godini u Republici Srpskoj planiran je upis 9.840 učenika raspoređenih u 456 odjeljenja, a najviše njih u struke ekonomija, pravo i trgovina, mašinstvo i obrada metala, elektrotehnika i zdravstvo.
Planiran upis gotovo 10.000 učenika
Od navedenog broja, 79 odsto učenika se planira upisati u zanimanja četvrtog, a 21 odsto trećeg stepena, rečeno je na sastancima Tripartitnog savjetodavnog vijeća i Komisije za upisnu politiku, održanim u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, na kojima je razmatran prijedlog plana upisa.
Najviše mjesta za tehnička i stručna zanimanja
“U gimnazije je planiran upis 1.464 učenika ili 19 odsto od ukupnog broja učenika koji upisuju četvrti stepen. Vlada Republike Srpske nastavlja i u narednoj školskoj godini da obezbjeđuje stipendije za učenike koji upisuju deficitarna zanimanja, u skladu sa prijedlogom poslodavaca i jedinica lokalne samouprave, a planom upisa za narednu školsku godinu predviđen je upis u 29 lokalnih zajednica 944 učenika u 21 deficitarno zanimanje”, navode iz Ministarstva.
Jačanje povezanosti obrazovanja sa tržištem rada
Na sastancima je naglašen značaj obuhvata učenika praktičnom nastavom kod poslodavaca, s ciljem jačanja povezanosti obrazovanja sa tržištem rada.
Kako je kazao Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture RS, cilj je da obrazovni sistem bude u funkciji razvoja Srpske, odnosno da se dodatno osnaže učenici da bi bili spremni za snalaženje i konstantno prilagođavanje tržištu rada.
“Stoga je potrebno srednje stručno obrazovanje što više približiti privredi i aktuelnim potrebama našeg društva. Takođe, obrazovanje učenika u srednjem opštem i srednjem stručnom tehničkom obrazovanju predstavlja osnovu za dalje školovanje pojedinaca, kao budućih akademskih građana koji bi trebalo da doprinesu kvalitetnijem razvoju društva u cjelini”, rekao je Golubović.
Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola iz Banjaluke i direktor Građevinske škole, za “Nezavisne novine” ističe da se u Banjaluci, kao i do sada, najveći broj učenika planira upisati u Gimnaziju, Medicinsku, Elektrotehničku te Ekonomsku i Građevinsku školu.
“A takođe i u pojedina zanimanja u Ugostiteljskoj, Mašinskoj te Tehnološkoj školi”, kaže Bajić, te dodaje da se očekuju da će biti ispunjene upisne kvote.
“Banjaluka uvijek ima priliv stanovništva iz drugih, manjih lokalnih zajednica, kao i svugdje u regiji, pa tako i kod nas”, navodi on.
Prema njegovim riječima, uskoro počinju i sajmovi zanimanja, gdje će se učenici moći informisati o budućim zanimanjima za koja će se školovati.
“Bitno je da razmisle o budućim zanimanjima, a pogotovo su deficitarna sada atraktivna, jer su velika primanja, pa su tako zanatska zanimanja primamljiva za učenike koji mogu biti preduzetnici, imati samostalnu zanatsku radnju itd. Ima puno takvih zanimanja, poput pekara, mesara, armirača, konobara i kuvara, i to se sve stipendira, a siguran je posao”, navodi Bajić.
Izvođač radova na saobraćajnicama
Inače, Građevinska škola u ovoj godini planirala upisati deficitarno zanimanje izvođač radova na saobraćajnicama, jer “Putevi Republike Srpske”, kao i “Autoputevi RS”, imaju potrebu za velikim brojem ovih radnika.
“Armirači su isto traženi na tržištu rada te imaju veću platu od inženjera”, dodaje.
Duško Đurić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija, potvrđuje da prave plan upisa za sljedeću godinu, te da se projekcija upisa bazira na realnim parametrima, odnosno na osluškivanju potreba privredne zajednice.
“Većinom se takva zanimanja trenutno obrazuju u Tehničkoj školi ‘Mihajlo Pupin’ i eventualno u Srednjoj stručnoj školi u Janji, a dio tih zanimanja ima i u Poljoprivrednoj i medicinskoj školi u Bijeljini. Napravili smo izbalansiranu upisnu politiku da i učenici koji žele nastaviti dalje školovanje nađu zanimanja koje će upisati, poput Gimnazije, Ekonomske škole itd.”, rekao je Đurić za “Nezavisne”.
Kako kaže, zadovoljavajuće je to što imaju optimalan broj učenika da mogu ostvariti sve projekcije koje škole imaju, u smislu broja odjeljenja. Dodaje da je čak i privredna zajednica izrazila zadovoljstvo ovim planom.
Ministarstvo će do kraja marta donijeti pravilnik o planu upisa učenika u prvi razred srednjih škola za narednu školsku godinu.
