VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Minić: Јasnije nego ikada ko radi za Republiku Srpsku, a ko za političke interese stranaca

    Minić: Јasnije nego ikada ko radi za Republiku Srpsku, a ko za političke interese stranaca

    Kada Kristian Šmit odlazi, tu su njegove produžene ruke, kod kojih je dolazio u Banjaluku. Nakon napada na instituciju predsjednika Republike, zatim na Vladu Republike Srpske koju su pokušali proglasiti neustavnom, sada je na red došla Narodna skupština, rekao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić.

    – Baš u trenutku kada se očekuje odluka Ustavnog suda Republike Srpske o Deklaraciji o zatvaranju OHR-a i kada Narodna skupština treba da usvoji zakone koji donose veće plate, veće penzije i značajniju podršku socijalno osjetljivim kategorijama, Stanivuković odlučuje da pravi haos i blokira rad najvišeg zakonodavnog organa Srpske. Slučajnost? Teško – naveo je Minić na Iksu.

    Minić je istakao da kada god Republika Srpska treba da donese važne odluke u interesu svog naroda, pojave se oni koji su spremni da tuđe naloge stave ispred interesa građana.

    – Narod treba da zna da blokadom Narodne skupštine ne trpi vlast, već radnici, penzioneri, porodice i svi oni koji očekuju bolji životni standard. Zato je danas jasnije nego ikada ko radi za Republiku Srpsku, a ko za političke interese stranaca – zaključio je Minić.

  • Stevandić: Namjerno onemogućavaju Dodika da se kandiduje na izborima

    Stevandić: Namjerno onemogućavaju Dodika da se kandiduje na izborima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić smatra da Ustavni sud BiH namjerno odugovlači sa odlukom o ocjeni ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit da bi onemogućio kandidovanje lidera SNSD-a Milorada Dodika na idućim izborima.

    – Ovdje je i dalje na snazi ono što je još počeo Benjamin Kalaj da Srbima drugi određuju ko su njihovi predstavnici i šta su njihovi interesi – rekao je Stevandić.

    Stevandić je podsjetio da je poznato da je Ustavno-pravna komisija Parlamentarne skupštine BiH na zahtjev Ustavnog suda BiH dostavila materijal u kojem jasno piše da Šmit ne može mijenjati zakone i ne može biti zakonodavac.

    – Kada treba nešto protiv Srba, očigledno je da Ustavni sud BiH radi kao “dragstor”, a kada je očigledno da treba ispraviti nepravdu protiv Srba, Ustavni sud BiH je spreman da uzme godišnju pauzu – konstatovao je Stevandić za Srnu.

    On je zaključio da “ničija nije gorjela do zore, pa neće ni od Ustavnog suda BiH, a zora je blizu”.

    Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske u decembru prošle godine podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Prema odredbama Krivičnog zakona BiH, neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” dovelo do je presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

  • Na Dark webu se pojavili podaci 51.000 korisnika agencije iz Republike Srpske

    Na Dark webu se pojavili podaci 51.000 korisnika agencije iz Republike Srpske

    Po saznanju da su na dark vebu objavljeni podaci 51.000 korisnika usluga Agencije za agrarna plaćanja, Vlada Republike Srpske je o tome informisala Jedinicu za visokotehnološki kriminalitet MUP-a Republike Srpske, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

    “Informacije koje su se pojavile na Dark webu nisu, kako se to tamo navodi, informacije sa oficijalnog sajta Vlade Republike Srpske”, dodali su iz Vlade Republike Srpske.

    Radi se, kako su naglasili, o najgrubljoj zloupotrebi ličnih podataka, manipulaciji informacijama, čime se nanosi šteta ugledu Vlade Republike Srpske.

  • Tramp: Iran upravo pristao da nikada neće imati nuklearno oružje

    Tramp: Iran upravo pristao da nikada neće imati nuklearno oružje

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je Iran “upravo pristao” da nikada neće imati nuklearno oružje.

    – Sada imamo najjaču granicu, najbolju berzu i najveći uspjeh koji je naša zemlja ikada vidjela, a uzgred, imamo i Islamsku Republiku Iran koja je upravo pristala da nikada neće imati nuklearno oružje, a Ormuski moreuz će uskoro biti otvoren – naveo je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Socijalna istina.

    Kako je dodao, cene gasa će naglo pasti, a kupovna moć će biti daleko veća nego što su to pokazivale brojke iz godina administracije njegovog prethodnika DŽozefa Bajdena, obilježenih rekordnom inflacijom.

    Tramp je prethodno, u subotu, najavio da bi novi sporazum između Vašingtona i Teherana trebalo da bude potpisan danas i ocenio da će tim dokumentom biti onemogućeno da Iran dođe do nuklearnog oružja, uz najavu da će nakon njegovog potpisivanja Ormuski moreuz biti otvoren za međunarodni saobraćaj.

    Sa druge strane, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je sinoć da sporazum između Irana i Sjedinjenih Američkih Država neće biti potpisan danas, odbacujući ranije tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trampa, uz ocjenu da njegovo insistiranje na tom roku predstavlja pritisak na iranski pregovarački tim.

  • Objavljena lista najbezbjednijih zemalja na svijetu

    Objavljena lista najbezbjednijih zemalja na svijetu

    Zbog rata u Ukrajini i krize na Bliskom istoku, čini se da svijet nikada nije bio bliži izbijanju novog globalnog sukoba još od kraja Drugog svjetskog rata.

    Ako uporedimo ovu i prošlu godinu, svijet je danas manje mirno mjesto nego 2025. godine, pokazuju podaci novog Globalnog indeksa mira. U 99 zemalja svijeta globalni indeks mira je opao, a ovaj pad traje već 12 godina.

    Međutim, da nije sve tako crno pokazuje mala grupa zemalja koja se izdvaja iz ovog negativnog trenda.

    „Iako smo imali ovaj katastrofalni pad, to zaista nije uticalo na zemlje koje se nalaze u vrhu“, rekao je Stiv Kilelea, osnivač i izvršni direktor Instituta za ekonomiju i mir, koji je kreirao indeks 2007. godine.

    Globalni indeks mira rangira 163 države na osnovu 23 indikatora, od vojnih izdataka, aktuelnih sukoba i stope ubistava, pa do percepcije bezbjednosti. Države koje se nalaze u vrhu uglavnom imaju nizak nivo nasilja, visoko povjerenje u društvu, dobre odnose sa komšijama i visok kvalitet života.

    Prema Globalnom indeksu mira za 2026. godinu, deset najbezbjednijih zemalja su Island, Novi Zeland, Švajcarska, Slovenija, Irska, Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.

    Novinari BBC-ja razgovarali su sa građanima pet najbezbjednijih zemalja svijeta kako bi saznali kakav je osjećaj živjeti u takvom okruženju, šta im pomaže da održe taj spokoj i kako ljudi iz drugih zemalja mogu osjetiti „ukus“ mira i stabilnosti, koji je danas, čini se, postao luksuz.

    Island

    Island je na vrhu indeksa od 2008. godine i ostaje najbezbjednija zemlja na svijetu 19. godinu zaredom.

    Poboljšao se za dva odsto u 2026. godini, čemu je doprinio nagli pad nasilnih demonstracija, i nastavlja da se visoko rangira po bezbjednosti, niskom nivou sukoba i ograničenoj militarizaciji.

    „Mir je svuda oko nas na Islandu, u prirodi koja nas okružuje, ali je to i svjestan izbor ukorijenjen u našim blisko povezanim zajednicama“, rekla je Odni Arnarsdotir, šefica organizacije Visit Iceland.

    Ona smatra da je to tako zbog duboke posvećenosti jednakosti, uključujući rodnu ravnopravnost, po kojoj se Island konstantno nalazi u samom vrhu, uz snažne javne usluge i široko rasprostranjenu obnovljivu energiju.

    Ta posvećenost je dublja od politike, a stanovnici ukazuju na snažan osjećaj društvene kohezije i zajedničke odgovornosti.

    „Veoma smo svjesni koliko smo srećni što doživljavamo ovaj osjećaj mira. To pojačava važnost održavanja otvorenog i inkluzivnog društva“, rekla je Arnarsdotir.

    Geografski položaj Islanda takođe igra bitnu ulogu.

    „Geografska izolacija Islanda znači da je manje zahvaćen globalnim tenzijama. Prostrani otvoreni pejzaži, planine, čist vazduh i obilje svježe vode igraju centralnu ulogu u kvalitetu života ovdje“, rekla je Ejrun Anita Gilfadotir, menadžerka marketinga u jednom hotelu.

    Novi Zeland

    Novi Zeland, rangiran kao drugi (sa trećeg mjesta iz 2025. godine), najbezbjednija je zemlja u azijsko-pacifičkom regionu, sa najboljim rezultatom u regionu kada je riječ o tekućim sukobima. Njegov skok na listi uglavnom je rezultat smanjenja uvoza oružja, a ostaje jedna od najbezbjednijih i najmanje militarizovanih zemalja na svijetu.

    Veliki dio tog mira postoji zahvaljujući geografskom položaju.

    „Činjenica da je Novi Zeland tako daleko od svega znači da je u velikoj mjeri izbjegao geopolitički haos koji uvlači druge nacije u sukobe“, rekao je Vorvik Vudli, državljanin Novog Zelanda i osnivač NZ Golden Visa.

    Ali, on vidi nešto i u kulturi. Ljudi su obično opušteni i direktni i, kako kaže, „generalno su više zainteresovani da riješe stvari nego da dolivaju ulje na vatru“.

    Bezbjednost je ovdje toliko uobičajena da ljudi više i ne obraćaju pažnju na nju.

    „Većina ljudi ne razmišlja mnogo o tome, što je vjerovatno najbolji pokazatelj da to generalno nije zabrinjavajuće. Oružje ovdje nije dio svakodnevnog života, a poslije Krajstčerča zakoni su postali još stroži“, rekao je Vudli.

    Komšiluk je u ovim zemljama veoma važan – ljudi se međusobno poznaju i brinu jedni o drugima.

    Njegova rijetka naseljenost takođe znači lak pristup prirodi.

    „Planine, plaže i šetnje kroz netaknutu prirodu su vam nadohvat ruke, u zavisnosti od toga gdje se nalazite. Život ne djeluje kao da stalno bježi od vas kao što je to slučaj u nekim većim, prometnijim zemljama“, rekao je Vudli.

    Švajcarska

    Švajcarska, koja se sa petog mjesta prošle godine popela na treće u 2026, ima nisku stopu kriminala i dugogodišnju politiku vojne neutralnosti, što joj pomaže da ostane jedna od najbezbjednijih zemalja svijeta.

    „Ljudi izgledaju spremni da ovdje naprave mjesta jedni za druge. To stvara osjećaj povjerenja, uvjerenje da će ljudi uglavnom uraditi pravu stvar i da svakodnevni život funkcioniše kako treba“, rekla je Kornelija Čoe, autorka i trenerica koja živi u Ženevi.

    Možda je to upravo ono što mir na kraju jeste – ne odsustvo razlika, već zajednička posvećenost pronalaženju načina da se sa njima dobro živi.

    Slovenija

    Slovenija, koja se prvi put našla među prvih pet na indeksu, snažne rezultate potkrepljuje niskom vojnom potrošnjom i visokim nivoom bezbjednosti.

    „Slovenci pridaju veliki značaj zajedništvu i provode mnogo vremena u prirodi, što vjerujem da u nama stvara smirenost i stabilnost“, rekao je Jernej Zver, koji živi u Ljubljani i upravlja poslovanjem u Istočnoj Evropi za Intrepid Travel.

    Jernej kaže da Slovenci vikende uglavnom provode napolju, planinareći, vozeći bicikl, skijajući ili okupljajući se sa prijateljima i porodicom.

    Snažan kulturni naglasak u ovoj bivšoj jugoslovenskoj zemlji stavljen je na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

    „Ako uzmemo u obzir sukobe i neizvjesnost koji trenutno pogađaju mnoge dijelove svijeta, osjećam se veoma srećno što Sloveniju zovem svojim domom. Cijenim manje stvari koje sam nekada možda uzimao zdravo za gotovo, znajući da mogu da se bavim svojim svakodnevnim životom u bezbjednosti i bez straha“, rekao je Zver.

    Da biste zaista cijenili sve što zemlja nudi, Zver predlaže da provedete više od vikenda u Ljubljani.

    „Dođite i provedite sedmicu dana“, rekao je.

    To može uključivati rafting na rijeci Soči, posjetu vodopadima u klisuri Vintgar kod Bleda ili vožnju biciklom kroz planinske pašnjake širom zemlje.

    „Šta god da radite u Sloveniji, bićete oduševljeni toplim gostoprimstvom ljudi, zadivljujućim pejzažima, prirodom i, naravno, odličnom hranom“, rekao je.

    Irska

    Irska se nalazi na petom mjestu i ima visoke ocjene zahvaljujući niskoj stopi nasilja i ograničenom učešću u međunarodnim sukobima.

    Ova država, koja ima veoma burnu istoriju, svoju bezbjednost ne uzima zdravo za gotovo.

    „Istorijsko iskustvo Irske kao nacije čini njen narod izuzetno svjesnim opasnosti od predrasuda i važnosti velikodušnosti i gostoprimstva prema drugima“, rekla je Didi Ronan, osnivačica regenerativnog hotela Native u Zapadnom Korku.

    Ronan prati tu kulturu gostoprimstva još od Brehon zakona, koji su vladali Irskom tokom većeg dijela prvog milenijuma i nalagali pružanje hrane i smještaja strancima i putnicima.

    „To je u našem DNK“, rekla je, prenosi Telegraf.

    Irska tradicija neutralnosti daje tom osjećaju mira i međunarodnu dimenziju, jer se zemlja ne pridružuje stranim ratovima ni vojnim savezima.

    „U vrijeme globalne nestabilnosti i neizvjesnosti postoji nešto umirujuće u tome što ste na dalekoj stijeni u Atlantiku, uz odličnu muziku, šetnje i knjige. Cijenimo ovu privilegiju s obzirom na veliku patnju i nepravdu koju danas doživljavaju mnogi ljudi širom svijeta, a koja odražava i naše nacionalno iskustvo“, rekla je Ronan.

  • Obilježava se Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi

    Obilježava se Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi

    Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi obilježava se danas, a posvećen je milionima ljudi koji dobrovoljno daju krv i time spasavaju živote.

    Obilježavanje Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi ustanovljeno je u znak sjećanja na dan kada je 1868. godine rođen Karl Landštajner, austrijski biolog i ljekar koji je zaslužan za otkriće krvnih grupa kod ljudi, za šta je dobio Nobelovu nagradu.

    Davanje krvi nije samo medicinski čin, već snažan izraz solidarnosti, saosjećanja i zajedničke odgovornosti.

    Iako su napredak medicine, savremena testiranja i bezbjednosni sistemi učinili transfuziju sigurnijom nego ikada, dovoljne količine bezbjedne krvi i dalje zavise isključivo od ljudi koji redovno i dobrovoljno daju krv.

    I ove godine, širom svijeta organizuju se akcije prikupljanja krvi, brojni programi i razgovori.

    Foto: Srna

  • Budžet BiH ponovo na čekanju: BHRT i političke podjele blokiraju dogovor

    Budžet BiH ponovo na čekanju: BHRT i političke podjele blokiraju dogovor

    Budžet institucija BiH za ovu godinu ponovo je “zapeo” u Predsjedništvu BiH i sve izvjesnije je da će doživjeti sudbinu budžeta za 2025. godinu, koji je usvojen tek u novembru 2025.

    Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH 21. maja usvojio je budžet institucija BiH za ovu godinu, i u skladu sa zakonom proslijedio ga Predsjedništvu BiH koje ga i formalno pravno predlaže Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje.

    Predsjedništvo odbilo budžet

    Međutim, Predsjedništvo BiH odbilo je taj budžet i on je ponovo vraćen Savjetu ministara BiH, i nije poznato kada bi se ponovo mogao naći na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    Sredstva za BHRT

    Razlog za odbijanje budžeta bio je u tome što se u njemu nisu nalazila sredstva za BHRT, a to je ujedno bio i razlog zbog kojeg se kasnilo sa usvajanjem budžeta za 2025. godinu. Ovaj put, kako nezvanično saznaju “Nezavise”, situacija bi mogla biti i komplikovanija s obzirom na to da je izborna godina.

    “Navodno je načelno dogovoreno da se novac za BHRT obezbijedi ne iz budžeta, već iz sredstava koja raspoređuje Ministarstvo transporta i komunikacija, ali i to je na dugom štapu, jer u tim sredstvima su i sredstva Republike Srpske”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

    U svakom slučaju, gotovo je nemoguće da predstavnici Republike Srpske podrže budžet u kojem će biti obezbijeđena sredstva za BHRT, i o tome su u nekoliko navrata govorili mnogi zvaničnici, između ostailh i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH.

    Sa druge strane, zvaničnici Federacije BiH kažu da neće podržati budžet u kojem nema novca za BHRT, i s obzirom na praktično početak kampanje za predstojeće izbore, veliko je pitanje kako će izgledati glasanje o tom dokumentu.

    Budžet za ovu godinu

    Kada je riječ o budžetu za ovu godinu, on je predložen u iznosu od 1,58 milijardi KM. Protiv budžeta navodno je glasao Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, takođe član Predsjedništva BiH je bila za, dok je Denis Bećirović, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH bio uzdržan.

    O budžetu institucija BiH za ovu godinu bilo je govora i na sjednici Doma naroda, koja je održana u četvrtak, a tom prilikom Dženan Đonlagić, delegat u Klubu Bošnjaka, rekao je da smo na polovini budžetske godine, a da nemamo budžet.

    “To je kršenje Zakona o finansiranju institucija BiH. Tamo se vrlo jasno kaže kakvi su rokovi za usvajanje budžeta. Imali smo tu situaciji i u 2025. godini”, rekao je Đonlagić, optužujući na neki način vlast zbog toga što nemamo budžet.

    Ova izjava Đonlagića, očekivano, izazvala je reakciju pojedinih delegata, pa je tako Marina Pendeš, delegat u Klubu Hrvata, rekla da je i Predsjedništvo BiH vlast i da je ono odgovorno zato što nemamo budžet.

    “Predsjedništvo predlaže proračun. Nadam se da će nakon listopadskih izbora pravi ljudi sjesti u Predsjedništvo i neće biti više problema sa proračunom”, rekla je Pendešova aludirajući na Đonlagićevog stranačkog šefa Željka Komšića, koji je glasao protiv budžeta.

    Bećirović i Komšić protivili se usvajanju i budžeta za 2025.

    Inače, i Bećirović i Komšić protivili su se usvajanju i budžeta za 2025. godine, a osim BHRT-a, za koji nije bilo novca u budžetu, bilo im je sporno što novac nije odvojen za institucije kulture, ali i Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

    Kasnije su Komšić i Bećirović “prepravili” budžet i preglasavanjem Cvijanovićeve ga uputili u parlamentarnu proceduru, međutim tu je budžet i pao, jer je bio nesprovodiv, odnosno, u njemu prihodovna i rashodovna strana nisu bile usaglašane.

    Zanimljivo, tom prilikom, taj budžet Bećirovića i Komšića, kao “najbolji u istoriji BiH” branio je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija BiH, kojem je na kraju pripala uloga da ga brani pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju je Hasanović izašao pred poslanike i rekao da je budžet nesprovodiv i pored toga što je samo nekoliko dana prije hvalio taj dokument.

  • Dodik: Bitka na Sutjesci dokazala antifašističku tradiciju srpskog naroda

    Dodik: Bitka na Sutjesci dokazala antifašističku tradiciju srpskog naroda

    Bitka na Sutjesci nije bila samo vojna bitka, već borba za pravo na život, dostojanstvo i budućnost srpskog naroda koji je kroz istoriju mnogo puta pokazao da slobodu smatra najvećom vrijednošću, a fašizam najvećim zlom 20. vijeka, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

    Srpski narod podnio je najveću žrtvu tokom ove bitke, jer je hiljade srpskih boraca i civila položilo svoje živote u borbi protiv fašizma, ostavljajući iza sebe slavni primjer hrabrosti, junaštva i ponosa koji traje i danas – izjavio je Dodik povodom 83 godine od ove jedne od najtežih bitaka na području bivše Јugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

    Dodik je istakao da su mnogi od ovih hrabrih junaka bili mladići, patriote, koji su, vođeni ljubavlju prema svom narodu i slobodi, a protiv jarma i okupatora, krenuli u gotovo nemoguću borbu protiv mnogo nadmoćnijeg neprijatelja, svjesni da možda nikada neće vidjeti svoje porodice i rodna ognjišta.

    On je dodao da je naredbu o pripremi i vođenju ove operacija njemačka komanda, zajedno sa domaćim izdajnicima, donijela baš na krsnu slavu, na Đurđevdan, 6. maja 1943. godine, kako je to bilo i u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu kada su najveće pokolje pripadnici takozvane Armije BiH izvršili upravo na velike pravoslavne praznike.

    – Bitka na Sutjesci, vođena u maju i junu 1943. godine, predstavlja jednu od najtežih i najslavnijih bitaka Drugog svjetskog. Na padinama Zelengore, Maglića i u dolini rijeke Sutjeske vođena je borba za opstanak i za svoja ognjišta. Tada su ispisane slavne stranice srpske istorije, nevjerovatnog junaštva, žrtve i odlučnosti da se sačuva sloboda pripadnika partizanskog pokreta, među kojima je bio najveći broj Srba – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, okupator je angažovao ogromnu ljudsku i vojnu mašineriju, uz stalnu podršku aviona. Brojčano su, kaže Dodik, bili mnogo nadmoćniji jer je u ovoj operaciji bilo više od 120.000 vojnika, među kojima su osim Nijemaca, bili Italijani, Bugari i snage NDH.

    ​Naspram njih, dodao je, stajalo je oko 22.000 boraca, koji su sa sobom vodili i oko 4.000 ranjenika i bolesnika, od kojih su mnogi bolovali od tifusa.

    ​- ​Borbe su se vodile na teškom i neprohodnom terenu kanjona rijeka Pive i Sutjeske, te planina Vučeva, Maglića i Zelengore. Borci su bili gladni, iscrpljeni, bez dovoljno municije, suočeni sa konstantnim bombardovanjem iz vazduha. ​U ovim paklenim uslovima, srpski narod iz uže Srbije, Crne Gore, BiH, Like, Korduna i Dalmacije pokazao je nevjerovatan borbeni moral i spremnost na žrtvu zarad slobode i života budućih generacija – istakao je Dodik za Srnu, dodavši da je nakon mjesec dana krvavih borbi bitka na Sutjesci okončana 15. juna.

    On je ocijenio da Sutjeska ostaje trajni simbol nepokolebljivosti, stradanja i junaštva srpskog naroda, mjesto gdje su hrabrost i ponos pobijedili strah, a želja za slobodom postala jača od smrti.

    – Ova bitka je prerasla u mit o nadljudskom otporu u kojem je srpski narod podnio najveću žrtvu kako bi slomio obruč fašističkog okupatora. Osim za srpski narod u cjelini, bitka na Sutjesci je od posebnog značaja i za Republiku Srpsku, jer je još jednom dokazala našu antifašističku tradiciju i žrtvu koju smo podnijeli u Drugom svjetskom ratu u borbi za slobodu – zaključio je Dodik.

  • Na Tjentištu obilježavanje 83 godine od Bitke na Sutjesci

    Na Tjentištu obilježavanje 83 godine od Bitke na Sutjesci

    Na Tjentištu će danas biti obilježene 83 godine od Bitke na Sutjesci. Bitka na Sutjesci ili Peta neprijateljska ofanziva naziv je za operaciju “Švarc” njemačkih trupa u ljeto 1943. godine.

    Pokrenuta je s ciljem uništenja partizanskog pokreta otpora Narodnooslobodilačke vojske, te razoružavanja i neutralisanja Јugoslovenske vojske u otadžbini.

    Program na Tjentištu počinje polaganjem vijenaca i cvijeća kod Spomen-kosturnice, najavljeno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite.

    Foto: RTRS

  • Tramp: Sporazum sa Iranom spriječava razvoj nuklearnog oružja i otvara Ormuski moreuz

    Tramp: Sporazum sa Iranom spriječava razvoj nuklearnog oružja i otvara Ormuski moreuz

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi novi sporazum između Vašingtona i Teherana trebalo da bude potpisan sutra i ocijenio da će tim dokumentom biti onemogućeno da Iran dođe do nuklearnog oružja, uz najavu da će nakon njegovog potpisivanja Ormuski moreuz biti otvoren za međunarodni saobraćaj.

    Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Socijalna istina kritikovao nuklearni sporazum sa Iranom iz vremena administracije bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame, poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije, navodeći da je taj dogovor predstavljao “lak i nesmetan put ka nuklearnom oružju”.

    Prema njegovim riječima, Iran bi, da je taj sporazum ostao na snazi, nuklearno oružje posjedovao još prije šest godina.

    Tramp je istakao da je novi sporazum “potpuna suprotnost” prethodnom i da predstavlja “zid protiv nuklearnog oružja”.

    – Iran više ne želi nuklearno oružje, niti će ga imati, bilo kupovinom, razvojem ili na bilo koji drugi način – naveo je Tramp.

    On je dodao da će odmah nakon potpisivanja sporazuma Ormuski moreuz biti otvoren za sve brodove i ocijenio da su odnosi njegove administracije sa Iranom “znatno drugačiji i bolji” od odnosa koje su sa Teheranom imale prethodne američke administracije.

    Tramp je takođe naveo da, za razliku od perioda administracije Baraka Obame, u okviru novog sporazuma neće biti novčanih transfera između dvije zemlje.

    Govoreći o iranskom nuklearnom programu, predsednik SAD je rekao da će, kada se situacija stabilizuje, Sjedinjene Američke Države preuzeti i uništiti preostali nuklearni materijal koji je, kako tvrdi, zakopan duboko ispod planina.

    Prema njegovim riječima, taj materijal bi mogao da bude razblažen i uništen ili na teritoriji Irana ili u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Tramp je izrazio očekivanje da će SAD i Iran u budućnosti razvijati dugoročnu saradnju, kao i da će proces sprovođenja sporazuma proteći brzo i bez teškoća.

    Istovremeno je upozorio da Vašington raspolaže i “krajnjom alternativom” ukoliko diplomatski proces ne uspije, ne precizirajući na šta konkretno misli.

    – Nadam se da ta alternativa nikada više neće morati da bude upotrijebljena – poručio je Tramp.