VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliki petak – dan Hristovog stradanja

    Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliki petak – dan Hristovog stradanja

    Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliki petak – dan Hristovog stradanja, najtužniji dan za hrišćane, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta.

    Na Veliki petak ne služi se liturgija već Carski časovi, a u poslijepodnevnim satima služi se večernje sa iznošenjem Plaštanice, koja simbolizuje platno u koje je Isus Hristos bio umotan nakon skidanja sa krsta i na kojoj je predstavljeno Hristovo polaganje u grob.

    Bogosluženja su, prema drevnoj tradiciji, u skladu sa tugom Velikog Petka, koji je i dan najstrožeg posta, kada zvona ne zvone, već se umjesto njih oglašavaju klepala.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH danas će prije podne biti pretežno sunčano vrijeme, nakon čega će doći do naoblačenja prema svim krajevima, uglavnom bez padavina.

    U toku noći doći će do postepenog razvedravanja, dok će na zapadu biti oblačnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno i pojačan sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, tokom jutra na udare i jaka bura.

    Dnevna temperatura vazduha od 12 do 20, u višim predjelima od osam stepeni Celzijusovih.

  • Stigle domaće jagode, cijene izazvale veliku pažnju kupaca

    Stigle domaće jagode, cijene izazvale veliku pažnju kupaca

    Prve domaće jagode stigle su na police trgovina u Zagreb, a njihova cijena već na startu sezone izazvala je veliku pažnju kupaca.

    Kako piše Jutarnji list, mjerica jagoda domaćeg proizvođača OPG Medak u jednoj zagrebačkoj prodavnici prodavala se za čak sedam evra, dok je cijena po kilogramu dostizala i 12 evra (oko 23 KM).

    I pored toga, interes nije izostao, police su se brzo praznile, što pokazuje koliko su kupci željni prvih proljetnih plodova.

    S druge strane, situacija u Sarajevu je nešto drugačija, ali ne nužno i povoljnija kada se uzme u obzir standard građana.

    Na sarajevskim pijacama cijene jagoda ovih dana kreću se oko 7 KM po mjerici, piše Radio Sarajevo.

    Iako se na prvi pogled čini da su jagode u Sarajevu znatno jeftinije nego u Zagrebu, građani upozoravaju da je riječ o značajnom poskupljenju u odnosu na prošlu godinu.

    Prema riječima kupaca, voće i povrće koje je ranije koštalo oko 5 KM sada dostiže cijene od 8 do čak 10 KM, što dodatno opterećuje kućne budžete.

    Prodavači ističu da su više cijene očekivane na početku sezone, te da bi s dolaskom većih količina i stabilizacijom ponude moglo doći do blagog pada cijena.

    Ipak, mnogi građani poručuju da će, uprkos želji za sezonskim voćem, sa kupovinom ipak sačekati povoljniji period.

    U konačnici, i Zagreb i Sarajevo bilježe isti trend – prve domaće jagode stižu uz visoke cijene, a pravo pitanje za većinu kupaca ostaje kada će postati pristupačnije svima.

  • Iran: Ormuski moreuz je otvoren

    Iran: Ormuski moreuz je otvoren

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Said Hatibzadeh izjavio je danas da je Ormuski moreuz otvoren, ističući da je Iran posvećen miru na Bliskom istoku, ali da ostaje skeptičan prema „drugoj strani“.

    „Ormuski moreuz je otvoren. Svaki civilni brod može da prođe uz smjernice iranskih vlasti. To uputstvo je neophodno jer je, kao dio ovog rata, Iran minirao ključni plovni put, a te mine su ostale“, rekao je on za ITV.

    Kako je naveo, iranske vlasti imaju mape i precizne lokacije za bezbjedan prolaz.

    Kontrola moreuza kao ključni faktor krize

    Iranski TV kanal navodi da je kontrola nad moreuzom tokom rata izazvala globalnu energetsku i ekonomsku krizu, a ograničen prolazak brodova bio je jedan od razloga zbog kojih su Sjedinjene Američke Države pristale na pregovore.

    Hatibzadeh je naglasio da je otvorenost moreuza najveća snaga Irana i ključ svakog primirja.

    Upozorio je da bi, ukoliko SAD i Izrael ne pristanu na ključne zahtjeve Teherana, moreuz ponovo mogao biti zatvoren.

    „Prolaz je moguć samo uz saglasnost Irana, koliko god on bio otvoren. Svako ko komunicira sa iranskim vlastima ima dozvolu za prolazak“, rekao je.

    Liban kao ključna tačka spora

    Centralni dio iranskih zahtjeva odnosi se i na prekid vatre u Libanu.

    Novi talas izraelskih napada, u kojima je poginulo 200 ljudi, doveo je u pitanje 14-dnevno primirje.

    „Imam sve razloge da budem skeptičan u pogledu namjera druge strane, ali vidimo da Izraelci krše uslove. Teško kršenje se dešava upravo sada u Libanu, juče je bio masakr“, rekao je Hatibzadeh.

    Kritike Velikoj Britaniji

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana poručio je da britanska vlada treba da se „suoči sa činjenicama“, navodeći da je Velika Britanija omogućila američkim bombarderima B-2 da izvode napade na Iran iz baza RAF-a.

    „Besmisleno je da neka zemlja tvrdi da nije dio rata, a istovremeno pruža svu infrastrukturu za pokretanje ofanzivnih operacija protiv druge zemlje“, rekao je.

    London: Riječ je o odbrambenim operacijama

    Vlada Velike Britanije insistira da je dozvola SAD da koriste britanske vojne baze bila isključivo u okviru odbrambenih operacija.

    „Ali u očima Iranaca, nema razlike između odbrambenih i ofanzivnih operacija“, zaključio je iranski zvaničnik, prenosi Tanjug.

  • Nafta se vratila na 100 dolara zbog usporenog saobraćaja kroz Ormuski moreuz

    Nafta se vratila na 100 dolara zbog usporenog saobraćaja kroz Ormuski moreuz

    Fjučersi američke nafte danas su se vratili na 100 dolara po barelu, jer primirje sa Iranom još uvijek nije rezultiralo potpunim ponovnim otvaranjem Ormuskog moreuza, prenosi Si-en-en.

    Cijena nafte američke referentne cijene sirove nafte, skočila je za 5,5 odsto odsto na 99,61 dolara po barelu u nedavnom trgovanju.

    Cijena nafte je u četvrtak ujutru dostigla čak 100,29 dolara po barelu, vrativši se na trocifrenu vrijednost prvi put otkako je objavljeno primirje.

    Skok dolazi dan nakon što su američki fjučersi za naftu pali za 16 odsto, ili 18,54 dolara, u srijedu.

    To je bio najveći jednodnevni pad dolara od početka trgovanja fjučersima u martu 1983. godine i najveći procentualni pad od pandemije Kovid-19 2020. godine.

    Otkako je američki predsjednik Donald Tramp objavio dvonedjeljno primirje između SAD i Irana, Izrael je pokrenuo svoj najsmrtonosniji napad na Liban, ubivši stotine ljudi i testirajući krhko primirje do njegovih granica.

    Napadi su otkrili ključnu, i potencijalno presudnu, razliku između shvatanja prekida vatre između dvije strane. Dok Iran tvrdi da Liban čini “neodvojivi dio” sporazuma, Izrael i SAD insistiraju da to nije tako, navodi američki TV kanal.

  • Naučnici pojasnili šta je uzrokovalo pomor ribe u rijeci Neretvi

    Naučnici pojasnili šta je uzrokovalo pomor ribe u rijeci Neretvi

    U toku je postupak obnove ekološke dozvole za hidroelektranu “Ulog”, a tim povodom je Centar za životnu sredinu u četvrtak u Banjaluci predstavio rezultate istraživanja koji ukazuju da je pomor ribe u rijeci Neretvi u septembru 2025. godine direktno uzrokovan radom ovog postrojenja.

    Kako je istakla Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu, oni su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dali predloge kako da se u narednom periodu pokuša smanjiti uticaj ove hidroelektrane na ekosistem Neretve.

    “Mi smo godinama ukazivali na problematiku izgradnje ovakvog projekta na netaknutom dijelu gornjeg toka Neretve. Nažalost, hidroelektrana je izgrađena i sve što možemo učiniti je da ublažimo njen uticaj. Gornji tok rijeke Neretve je iznad hidroelektrane Ulog planiran kao zaštićeno područje, a mi smo 2021. godine pokrenuli proces zaštite te smo sve dostavili Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i tu sada sve stoji”, pojasnila je Ivanićeva.

    Proglašenjem gornjeg toka rijeke Neretve zaštićenim bi se, ističe, spriječila izgradnja još sedam malih hidroelektrana koje su planirane na ovom području.

    Gabriel Singer, profesor sa Univerziteta u Inzbruku, koji je radio niz istraživanja na rijeci Neretvi, prezentovao je istraživanje koje je sa timom stručnjaka uradio nakon što se dogodio veliki pomor ribe na Neretvi u septembru prošle godine.

    Pojasnio je da su prvi podaci o pomoru stigli od lokalnih ribara, nakon čega su sprovedena mjerenja na više lokacija duž rijeke. Istraživanja su pokazala da je došlo do izražene temperaturne stratifikacije u akumulaciji, sa većim sadržajem kiseonika u površinskim slojevima i značajno nižim na dnu.

    “Za opstanak, ribe zahtijevaju visok nivo rastvorenog kiseonika. U jednom trenutku izmjerene vrijednosti su bile ispod četiri miligrama po litru, što nije dovoljno za njihov opstanak”, objasnio je Singer te dodao da podaci sa mjernih stanica nizvodno ukazuju na nagle promjene vodostaja, izazvane iznenadnim ispuštanjem vode iz akumulacije, i to u periodu kada je zabilježen pomor ribe.

    Naglasio je da je kombinacija ispuštanja vode sa niskim sadržajem kiseonika i talasnog puštanja vode, uz pojačane padavine, dovela do ekološke katastrofe.

    “HE ‘Ulog’ je uzrok pomora ribe, zbog ispuštanja vode sa malom količinom kiseonika u toku vršnog rada. Ovakva katastrofa će se ponoviti  ukoliko se ne promijeni način upravljanja HE”, istakao je Singer.

    Kao moguća rješenja ovog problema naveo je ukidanje vršnog režima rada, striktno poštovanje uslova iz ekološke dozvole, te uspostavljanje transparentnog sistema monitoringa uzvodno i nizvodno, koji bi uključivao kontinuirano mjerenje kiseonika, temperature i vodostaja.

    I Ulrih Ajhelman, direktor međunarodne organizacije “Riverwatch”, koja koordiniše kampanju Sačuvajmo “Plavo srce Evrope”, se osvrnuo na ovo istraživanje, navodeći da rezultati jasno pokazuju da je rad hidroelektrane doveo do pomora.

    “To će se ponavljati ukoliko se nešto ne promijeni”, poručio je Eichelman i dodao da postojeća ekološka dozvola definiše ovo postrojenje kao protočnu hidroelektranu, što podrazumijeva da voda koja uđe u sistem treba odmah biti ispuštena.

    “Sve ukazuje da se ne radi u skladu sa dozvolom. Početkom jula ove godine očekuje se izdavanje nove dozvole, a postoji bojazan da će investitor pokušati da ozvaniči vršni režim rada zbog ekonomske dobiti, odnosno proizvodnje električne energije u periodima kada je cijena najviša”, naveo je Ajhelman te dodao da je ključno da Ministarstvo ne mijenja postojeće uslove rada, te da pojača kontrolu.

    “Nije dovoljno vjerovati da će investitor poštovati pravila, nadzor mora biti kontinuiran i efikasan. Takođe, neophodna je saradnja oba entiteta kako bi monitoring bio adekvatan”, zaključio je on.

  • Čiji su zapravo Dani Vlade S. Miloševića?

    Čiji su zapravo Dani Vlade S. Miloševića?

    Piše: Ranko Risojević, književnik

    Nerado pišem ovaj tekst, bio sam cijelo jutro protiv toga, da kažem sebi, ne tiče te se, gledaj svoja posla. Ali ne mogu. Obećao sam pokojnom Vladi S. Miloševiću da ću ipak ostati mu blizak. Bar dok živim. A izgleda da sam još živ.

    Manifestacija “Dani Vlade S. Miloševića”, koja se ove godine održava 25. put, počela je večeras koncertom simfonijskog orkestra i hora studenata Akademije umjetnosti u Banskom dvoru u Banjaluci.

    Kada se odlučivalo, prije 25 godina o obilježavanju djela Vllade Miloševića, formiran je Organizacioni odobor u kome su  bili znalci djela Vlade Miloševića, dok tek formirana Akademija umjetnosti ne stasa do nivoa da sama može da odlučuje o manifestaciji koja bi trebalo da bude tradicionalna. Jer prva priredba, da to tako nazovemo, održana je 2000. godine tako da iduća bude za stogodišnjicu rođenja Vlade Miloševića. I tako je bilo.

    Organizacioni odbor je odlučivao o sadržaju manifestacije. Vlado Milošević je smatran velikanom grada. I tako je bilo dok se sama manifestacija nije dovoljno razvila da je mogla biti samostalna u odnosu na odbor. Uduženje kompozitora nije ni postojalo, a vjerujem da ni sada ništa ne radi. Pitam se ko odlučuje o sadržaju Dana Vlade Miloševića. Obradovao sam se programima zadnjih godina koji su u centar stavljali Vladu Miloševića. Upravo tako kako je sinoć govorila i pomoćnica ministar za kulutru Tanja Đaković. Citiram:

    “Noseći ime Vlade Miloševića, našeg čuvenog velikana, etnomuzikologa, kompozitora i pedagoga, ova manifestacija, baštineći njegovo kulturno nasljeđe, pomjera granice čuvajući naše nematerijalno kulturno nasljeđe od zaborava, ali istovremeno mu daje na važnosti, vrijednosti i značaju”, rekla je Đakovićeva.

    Ona je istakla da je upravo iz tog razloga ova manifestacija posebna i po svom edukativnom karakteru i uživa snažnu podršku Ministartva prosvjete i kulture R.S.

    “Našim mladim stvaraocima pružena je prilika da pokažu sve ono što znaju i sve ono što Republika Srpska nudi i daje kada je u pitanju muzička umjetnost”, rekla je Đakovićeva.

    Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Banjaluke gospodin Draško Stanivuković, koji je rekao da je Vlado Milošević savršen spoj raskošnog talenta i svjesnosti šta znači sačuvati glas svog naroda.

    Tako je otvorena svečana dvadeset i peta manifestacija „Dani Vlade Miloševića“, djelom koje ne mora da bude njegovo djelo, ali bar da ispunjava ono što su rekli gospođa pomoćnica Ministra kulture, i gospodin Gradonačelnik.. I šta smo čuli? Čuli smo djelo Đoakina Rosinija, „Stabat mater dolorosa“. Ne zaboravimo da je ovih dana vaskršnji post za pravoslavce, pa je vjerovatno organizator i to uzeo u obzir. I prošle godine obilježen je Rosini, sa svoja dva djela, uvertirom iz opere „Gospodin Bruskino“, i „La Danza“, napuljska tarantela. Sve su to djela „bliska“ djelu Vlade S Miloševića. Prošle godine izvedeno je samo jedno djelo Vlade Miloševića, „Kočićeve riječi“, a, eto, proslavili smo 230 godina od rođenja Đoakina Rosinija. Našli smo, opet eto, bliskog stvaraoca našem kompozitoru koji se malo bavi seljačkom, kočićevskom muzikom.

    Da, sjećam se, bili smo skupa, Vlado Milošević i ja, u Sarajevu, na Filozofskom fakultetu, gdje je sjajni dirigent Radivoje Spasić snimio za radio „Mrgudu“ Vlade Miloševića. Studenti su bili oduševljeni. Trebalo je to samo vidjeti. Ali ti studenti su znali šta je „Mrguda“ ko je napisao to neprolazno djelo. Ali, neću o tome. Govorimo o nama bliskom djelu „Stabat mater doloroza“, koje je autor dorađivao i prepušta drugome kompozitoru da takođe pripomogne, što je trajalo desetak godina, pa sada imamo djelo blisko Vagneru. Jadna Isusova majka kao Brunhilda iz Valkire nadvikuje se sa orkestrom.Rosini je bio oduševljen Vagnerom, ili njegov saradnik. Ovdje je to uspjelo sjajnoj Snežani Savičić Sekulić.

    Želim da pohvalim izvođenje, a ne autora djela. Nismo vidjeli veći ansambl na sceni i na balkonu. Dirigent Branka Radošević Mitrović zaista je briljantna. Imala je i od koga da nauči, bila je asistent divne Darinke  Matić – Marović. Tada su izveli Mocartov „Rekviem“, povodom 250 godina od rođenja čuda zvanog Mocart. Bio je blizak i Vladi Miloševiću, pa je bilo u redu što Dani Vlade S. Miloševića počinju tim velikim univerzalnim djelom.

    Ponavljam, izvođači Rosinijevog djela sinoć su bili izvanredni. Publika, uglavnom mlada, bila je oduševljena. Bila je to rijetko viđena priredba u tako akustičnoj koncertnoj dvorani Banskog dvora. Odličan orkestar,solisti izvanredni, a horovi koji bi sigurno rado zapjevali i horske kompozicije Vlade Miloševića, da se stave na repertoar. Ali neće. Predviđeno je da se izvedu djela Mokranjca. Njega je Vlado Milošević cijenio kao jednog od svojih učitelja, ali čeka da se jednom izvedu i njegova horska djela, kao što je „Na petrovačkoj cesti“, na tekst Branka Ćopića, a koja je bila itekako i u ovom ratu. Ali, neko ne voli horskog kompozitora Vladu Miloševića a gospodar je hora „Jedinstva“ koje je osnovao Vlado S. Milošević.Istovremeno je upravo na tim djelima i dobio neku titulu.

    I šta još da kažem. Bilo je sinoć veoma prijatno, ali neko poput mene pita se šta se dešava na muzičkom odjelu naše Akademije. Ako neće da pročitaju moje knjige o Vladi S. Miloševiću, neka bar pročitaju doktorsku disertaciju sarajevskog profesora Ivana Čavlovića.. Da ne govorim ko je sve na djelu našeg akademika magistrirao i doktorirao..

    Da, gledao sam u Torontu Rosinijevu operu „Pepeljuga“. Bila je prekrasna. Eto, preporuke. Djeca će biti oduševljena. I moje su unuke, Katja i Matea bile oduševljene.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i FBiH danas će prije podne biti pretežno sunčano vrijeme, nakon čega će doći do naoblačenja prema svim krajevima, uglavnom bez padavina.

    U toku noći doći će do postepenog razvedravanja, dok će na zapadu biti oblačnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno i pojačan sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, tokom jutra na udare i jaka bura.

    Dnevna temperatura vazduha od 12 do 20, u višim predjelima od osam stepeni Celzijusovih.

  • Cijene nafte ponovo rastu

    Cijene nafte ponovo rastu

    Cijene nafte porasle su danas, 9. aprila, nakon što je Iran optužio Sjedinjene Američke Države da krše elemente dvonedjeljnog sporazuma o prekidu vatre, što je izazvalo zabrinutost da bi tenzije mogle da ponovo eskaliraju, i da poremete snabdjevanje energijom.

    Standardizovani finansijski ugovori kojima se trguje na Interkontinentalnoj berzi (fjučersi) za referentnu naftu “Brent” sa isporukom u junu skuplji su za 2,08 odsto, na 96,83 dolara, dok su fjučersi za američku sirovu naftu “West Texas Intermediate”, sa isporukom u maju porasli za 2,86 odsto, na 97,27 dolara, prenosi CNBC.

    Ovi potezi dolaze dan nakon što je američka sirova nafta zabilježila najveći pad cijene u jednom danu od 2020. godine, pošto je postignut sporazum o dvonedjeljnom prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, prenosi Tanjug.

    Podsjećamo, globalne cijene nafte naglo su pale, dok su akcije na berzama porasle nakon što su u srijedu, 8. aprila, Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uslovni dvonedjeljni sporazum o prekidu vatre koji predviđa ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

    Cijena referentne sirove nafte Brent pala je za oko 13 odsto na 94,80 dolara po barelu, dok je američka nafta zabilježila pad veći od 15 odsto i trgovala se po cijeni od 95,75 dolara, prenio je juče BBC.

  • Kovačević: Igor Dodik pozvao i ugostio sina američkog predsjednika, a Draško Stanivuković Kristijana Šmita i Benjaminu Karić

    Kovačević: Igor Dodik pozvao i ugostio sina američkog predsjednika, a Draško Stanivuković Kristijana Šmita i Benjaminu Karić

    Igor Dodik je u Banjaluku pozvao i ugostio sina predsjednika Amerike, a Draško Stanivuković jedino Kristijana Šmita i Benjaminu Karić, pametnom dosta, rekao je srpski delegat u Domu naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH Radovan Kovačević.

    – Јadno je da neko ko egzistira na političkoj sceni samo zahvaljujući tome što je nečiji sin, ko zahvaljujući tom ocu, barem zvanično, ni danas ne prima platu, već živi kod tate i od tatinog džeparca, ko zahvaljujući tom ocu, mimo politike, nema nijednog jedinog dana radnog iskustva, pokušava sada nekoga diskvalifikovati samo zbog toga što je nečiji sin. Baš jadno – napisao je Kovačević na društvenoj mreži Iks.

    Istakao je da je Donald Tramp Mlađi u Banjaluku i u Republiku Srpsku došao na lični poziv Igora Dodika.

    – Ako se već ne mogu zahvaliti, bilo bi lijepo i od opozicije čuti da je Igor Dodik bio i odličan domaćin. Zajedno sa Sinišom Karanom, Željkom Cvijanović, Savom Minićem i Miloradom Dodikom – naveo je Kovačević, koji je i portparol SNSD-a.

    Prema njegovim riječima, bez obzira na perspektive, nijanse i uglove kritika, “znamo mi veoma dobro da i Sarajevo i našu opoziciju žulja ista boljka – Republika Srpska odlično stoji na međunarodnoj sceni i ima sve veći broj značajnih prijatelja i saveznika”.