Autor: m88bogdanovic

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je zaprijetio Iranu da ne izvodi udare, jer će u tom slučaju SAD odgovoriti “nikad viđenom silom”.

– Iran je upravo najavio da će danas udariti veoma snažno, jače nego ikada ranije. Bolje je da to ne urade, jer ako to urade, udarćemo ih silom koja nikada nije viđena – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Socijalna istina.

Američki predsednik izjavio je prethodno, nakon što je objavio da je vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamnei, poginuo u američkim i izraelskim udarima na Iran, da to “nije samo pravda za narod Irana, već i za sve velike Amerikance i one ljude iz mnogih zemalja širom sveta koje su Hamnei i njegova banda krvožednih nasilnika ubili ili osakatili”.

Kako je naveo, to je “najveća šansa za iranski narod da povrati svoju zemlju”.

– Čujemo da mnogi od njihovih pripadnika Islamske revolucionarne garde, vojske i drugih bezbjednosnih i policijskih snaga više ne žele da se bore i traže imunitet od nas. Kao što sam rekao – “Sada mogu imati imunitet, kasnije dobijaju samo smrt” – istakao je Tramp, prenosi Tanjug.

Iranska vlada je jutros potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.

Tasnim prenosi da je ajatolah Hamnei, koji je 37 godina bio vođa Irana, ubijen poslije napada Izraela i SAD u subotu ujutro.

Iranske oružane snage su odgovorile na američko-izraelsku agresiju pokrenuvši masivne udare raketa i dronovima na izraelske teritorije i američke baze u regionu, dodaje iranska agencija, prenosi Tajug.

Nakon što su od gradskih vlasti dobili stan na korišćenje, vjerovali su da je to njihov dom iz snova. Ali porodica iz Bosne i Hercegovine našla se u paklu koje su im priredile komšije, a koje ih ne žele u svojoj zgradi.

Prvo su stigle uvrede i prijeteća pisma ostavljena na vratima: „Ne želimo vas ovdje, prljavi C..ani… Sljedeći put kad vas vidimo, ubićemo vas.“

Zatim je uslijedio i napad: sa kacigama na glavama, okružili su i pretukli oca dok je njegova ćerka opljačkana. Mjesto nasilja bio je zgrada socijalnog stanovanja u kvartu Casalotti, u istočnom dijelu Rima.

A, sve je počeko kada je Slađan Ramović, 46‑godišnji građevinski radnik iz Bosne i Hercegovine (koji je, u međuvremenu, dobio i italijansko državljanstvo)  dobio obavještenje o dodjeli stana u ulici Via della Cellulosa:

„Poslije godina i godina čekanja za mene i moju porodicu, bio sam konačno srećan. Moja supruga i ja imamo 12 djece, a dodijeljeni stan bio je san. Ali sada živimo u strahu; nakon onoga što se dogodilo, bojim se da bi situacija mogla postati još gora. Užasnuti smo,“ objašnjava Ramović.

Eskalacija

Kako je žrtva ispričala karabinjerima, 28. januara porodici je zvanično saopštena da dobijaju stan. Dom je zahtjevao određene popravke, koje 46‑godišnjak obavljao sam. Zajedno sa suprugom i 12 djece počeo je da dolazi u zgradu:

„Nekoliko dana nakon početka radova,“ nastavlja Ramović, „na vratima sam pronašao prijeteća i uvredljiva pisma. Mislio sam da će se situacija smiriti s vremenom. Umjesto toga, postalo je gore,“ kaže potresen.

U nedjelju uveče (22. februara) porodica je ponovo bila meta. Ramović je bio sa suprugom i petoro djece. Kada su stigli na parking zgrade, okružilo ih je desetak ljudi na skuterima, svi sa pokrivenim licima. Počeli su da ga vrijeđaju i prijete:

„Prljavi C..ani, morate da odete. Ne možete ovde da živite,“ vikali su. Zatim su sa riječi prešli na djela: ovog 46‑godišnjaka su više puta udarili pesnicama i išutirali:

„Nisam reagovao iz straha,“ objašnjava. „Dok su me tukli, opljačkali su moju ćerku. Oteli su joj torbu i pala je na zemlju. Bilo je strašno, moja djeca su vrištala za pomoć, ali niko nije intervenisao. Bili smo sami,“ priča žrtva.

Traže rješenje

Nakon što je nasilje prestalo, grupa je pobjegla na skuterima. Ramović je, nakon ukazane pomoći u hitnoj službi Poliklinike Casilino, odlučio da podnese prijavu karabinjerima u Casalottiju:

„Ne mogu da se uselim u novi stan pod ovakvim uslovima. Moja porodica i ja se ne osjećamo bezbjedno. Nismo ništa loše uradili; ne mogu da shvatim ovakvu reakciju. Sada pokušavamo da vidimo da li je moguće dobiti novi stan. Ali ne želimo da se odreknemo dodjele – za budućnost moje supruge i djece to je važno.“

„Pokušavamo da vidimo da li je moguća nova dodjela, tj. stan na nekoj drugoj lokaciji,“ pojašnjava advokat Pietro Nicotera, pravni zastupnik porodice. „Porodica je trenutno veoma potresena i uplašena. Naš cilj,“ naglašava advokat, „jeste da se obezbijedi da porodica Ramović može sigurno i bezbjedno da se preseli.“

Za sada, Ramović nastavlja sa radovima u stanu. „Nadamo se će se situacija normalizovati, ali ako se to ne desi, moramo da tražimo neko alternativno rješenje“, rekao je advokat.

Belgijski grad Bom uveo je dnevnu zabranu alkohola u centru grada od aprila do septembra kako bi smanjio javne nerede, izvijestila je u petak televizija “VRT”.

Tokom tog perioda, konzumiranje alkohola biće zabranjeno na i oko Grote Markta, istorijskog trga, u svakom trenutku.

Prije je javno pijenje izvan dopuštenih područja bilo zabranjeno samo od ponoći do 08.00 sati ujutro, osim na dopuštenim terasama i događajima.

Gradonačelnik Jeroen Baert rekao je da je mjera usmjerena na područja gdje su se dogodile smetnje povezane s alkoholom.

“Odabrali smo ovaj period jer su dani duži i šanse za lijepo vrijeme se povećavaju. Pogotovo se tada ljudi okupljaju na područjima gdje želimo preduzeti mjere”, objasnio je Baert.

Prekršitelji se mogu suočiti s kaznama prema opštinskom zakoniku o upravnim sankcijama.

Vlasti su pojasnile da će se nošenje otvorene flaše ili limenke alkohola takođe smatrati kršenjem zabrane, prenosi “Anadolija“.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Gibraltar i EU spremni su okončati “gotovo deceniju neizvjesnosti za britansku prekomorsku teritoriju od referenduma o Bregzitu”, napisao je londonski “The Standard”.

Nacrt ugovora koji su sastavile tri vlade ima za cilj “zaštititi britanski suverenitet, britansku vojnu autonomiju i osigurati ekonomsku budućnost Gibraltara”. Madrid se, međutim, nada da će ovaj sporazum teritoriju dodatno privući španskoj kontroli.

Šta je u ugovoru?

Iako nije u potpunosti ratifikovan, nacrt ugovora tvrdi da se bavi “posljednjim velikim neriješenim pitanjem Bregzita”.

Prema novim pravilima, Ujedinjeno Kraljevstvo će dopustiti španskim graničarima da provjeravaju pasoše onih koji ulaze na teritoriju vazduhom ili morem. To znači da će ti dolasci pokazati svoje pasoše i britanskim i španskim vlastima – u “dvostrukim graničnim kontrolama” sličnim onima koje se viđaju na terminalima Eurostara u londonskom St Pancrasu.

U stvari, ovo “pomjera vanjsku granicu EU s granice između Španije i Gibraltara na tačke dolaska na Rok”, napisao je “The Times”. Gibraltar neće postati dio EU, ali će stanovnici moći slobodno prelaziti u Španiju i obrnuto. Očekuje se da će se “bodljikava žica” koja odvaja Gibraltar od Španije “ukloniti” nakon više od vijeka kako bi se stvorila “fluidna granica” za ljude i robu.

Kao rezultat toga, “Rok efektivno postaje dio šengenske zone EU za kretanje bez pasoša”, navodi “The Telegraph”. Uklanjanjem kopnene granice, “sporazum štiti stanovnike Gibraltara i Špance od pravila nakon Bregzita”, što znači da više nisu podložni ograničenju putovanja bez vize od 90 dana svakih 180 dana.

Što se tiče carine, Gibraltar se sada mora “uskladiti s pravilima jedinstvenog tržišta EU” i biti “pod nadležnošću Evropskog suda pravde”. To znači da “cigarete i alkohol više neće biti tako jeftini na Kamenu”. Gibraltar će zadržati svoj režim nultog PDV-a, ali će se na robu uvezenu na teritoriju radi prodaje primjenjivati ​​novi “porez na transakcije” počevši od 15 odsto.

Ključno je da nacrt sporazuma ne utiče na suverenitet teritorije. Prema ugovoru, UK “nikada neće sklapati aranžmane” u kojima bi suverenitet prešao na drugu državu protivno “slobodno i demokratski izraženim željama” gibraltarskog naroda.

Zašto sada?

Gibraltar je Španija ustupila Britaniji davne 1713. godine, prema Ugovoru iz Utrehta, a lokalno stanovništvo “snažno podržava ostanak u obliku britanske prekomorske teritorije”, rekao je “The Independent”. Posljednji put kada je Gibraltar glasao o pitanju dijeljenja suvereniteta sa Španijom, 2002. godine, “gotovo 99 odsto Gibraltaraca odbilo je taj potez”.

Španija je trebala primijeniti novi automatizovani granični sistem EU “Ulazak/Izlazak” od aprila, koji bi uključivao biometrijske provjere na granici s Gibraltarom, izvijestio je “BBC”. Da nije postignut dogovor, na vazdušnim, kopnenim i morskim granicama bile bi uvedene “obavezne provjere pasoša” što bi “uništilo gibraltarsku ekonomiju”, dovelo do “beskrajnih” redova za ulazak i koštalo “stotine miliona godišnje” britanske poreske obveznike, prema predloženom ugovoru.

Na koga će to uticati?

Oko 15.000 ljudi – nešto manje od polovine od 35.000 stanovnika teritorije – svakodnevno prelazi granicu, uglavnom u poslovne svrhe. Neće im trebati provjera pasoša i moći će slobodno prolaziti.

Kakva je bila reakcija?

Prijedlozi o “sigurnosti i zaštićenosti” omogućuju Gibraltaru da “s povjerenjem gleda u budućnost”, istovremeno “štiteći naš britanski način života” i istražujući “nove mogućnosti za rast i prosperitet”, rekao je Fabian Pikardo, glavni ministar Gibraltara.

Britanske i španske diplomate nadaju se da će “ugovor poboljšati bilateralne odnose”, izvijestio je “The Standard”. Međutim, Španija želi “ojačati” svoje “pravno pravo na Gibraltar”, otvarajući put Madridu da ima veći uticaj na teritoriju”. Neki u Ujedinjenom Kraljevstvu, u međuvremenu, mogli bi sporazum vidjeti kao “eroziju suvereniteta”.

Svaki sporazum koji “Španiji daje nove ovlasti nad ulaskom, boravkom, infrastrukturom ili sprovođenjima mora ispitati Parlament redak po redak prije nego što stupi na snagu”, rekla je ministarka vanjskih poslova u sjenci – Vendi Morton.

Šta će se sljedeće dogoditi?

Ugovor je objavljen u nacrtu, tako da ga još uvijek trebaju pregledati pravni timovi svih stranaka. Zatim će ga morati ratifikovati parlamenti Ujedinjenog Kraljevstva, Gibraltara i Evropskog parlamenta.

“Gibraltarska vlada kaže da se nada privremenoj primjeni sporazuma od 10. aprila”, rekao je “BBC”, a prenosi “The Week“.