VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Kod Rogoznice uhvaćena velika bijela ajkula (FOTO)

    Kod Rogoznice uhvaćena velika bijela ajkula (FOTO)

    Međunarodni tim od više od 20 naučnika iz cijelog svijeta potvrdio je da je morski pas ulovljen kod Rogoznice u septembru 2023. godine bio mladi primjerak velike bijele ajkule (Carcharodon carcharias), čime je okončana višegodišnja polemika među stručnjacima o identitetu ove rijetke i zaštićene vrste u Jadranu.

    Zaključak je objavljen u naučnom radu u časopisu Journal of Marine Science and Engineering, a autori navode da detaljna analiza svih dostupnih fotografija i morfoloških obilježja nedvosmisleno potvrđuje prvobitnu identifikaciju primjerka kao velike bijele ajkule.

    Stručnjaci Instituta za okeanografiju i ribarstvo Hrvatske na svom su Fejsbuk profilu podijelili naučni rad objavljen danas (23.juna) u međunarodnom časopisu Journal of Marine Science and Engineering, na kojem je sarađivalo više od 20 naučnika iz cijelog svijeta, od SAD, Austrije, Grčke, Novog Zelanda i Japana do Splita i Kotora.

    Time bi trebalo da bude okončana polemika koja se razvila među naučnicima u Hrvatskoj o tome da li je morski pas ulovljen kod Rogoznice u septembru 2023. zaista bio mladi primjerak velike bijele ajkule.

    Ribari samo fotografisali, a potom ajkulu prodali restoranu

    Identifikaciju morskog psa otežala je činjenica da su ga ribari samo fotografisali, a potom prodali restoranu, što je tada oštro osudio morski biolog Petar Kružić.

    Između ostalog, riječ je o zaštićenoj vrsti, a on je napomenuo i da je ulovljene primjerke bijele ajkule neophodno proslijediti Institutu za okeanografiju i ribarstvo.

    Prof. dr sc. Alen Soldo sa Univerzitetskog odjeljenja za studije mora u Splitu, koji je ujedno i supredsjedavajući IUCN Shark Specialist Group za Mediteran, ranije je objavio rad u kojem tvrdi da to ipak nije bio mladunac velike bijele ajkule, ali novo istraživanje pobija njegove teze.

    Iz Instituta za okeanografiju sada su objavili link na novi rad koji osporava Soldine teze i potvrđuje njihovu prvu identifikaciju, naglasivši:

    “Kritički i argumentovani komentari važan su dio naučnog diskursa, jer naučna saznanja moraju biti otvorena stručnoj provjeri i raspravi. Zato smo, zajedno sa međunarodnim timom stručnjaka za velike bijele psine i srodne vrste sa skoro svih kontinenata, detaljno analizirali dostupne podatke kako bismo provjerili argumente iz komentara i bolje objasnili identifikaciju.”

    Morski pas bio je dug oko 120 do 130 centimetara, a naučnici sada u novom radu navode:

    “Ponovo smo analizirali primjerak koristeći sva vidljiva spoljašnja i zubna obilježja te pokazali da odgovara velikoj bijeloj ajkuli”.

    Najveći dio Soldine argumentacije da se ne radi o velikoj bijeloj ajkuli odnosio se na oblik zuba, posebno na odsustvo takozvanih bočnih zubnih vrhova, obilježja koje se često koristi u razlikovanju pojedinih vrsta iz porodice lamnida. Ali, autori sada odgovaraju da su upravo ta obilježja izrazito promjenljiva tokom razvoja mladih jedinki:

    “Oslanjanje na jedno obilježje koje pokazuje veliku varijabilnost može dovesti do pogrešnih identifikacija”, upozoravaju autori rada.

    Dodaju kako su kod mladih velikih bijelih ajkula zubi poznati po znatnim promjenama tokom rasta te da se izraženost pojedinih struktura može razlikovati čak i između susjednih zuba iste životinje.

    Zbog toga smatraju da dentalne karakteristike ne mogu same po sebi poništiti ostale dokaze.

    Autori posebnu pažnju posvećuju spoljašnjim obilježjima koja su vidljiva na fotografijama.

    Analiza pokazuje da uzorak pigmentacije prsnih peraja odgovara velikoj bijeloj ajkuli, a ne atlantskoj ajkuli, kako je tvrdio Soldo. Takođe ističu da na leđnom peraju nedostaje bijeli vrh karakterističan za Lamna nasus ili atlantsku ajkulu, a oblik samog peraja više odgovara velikoj bijeloj ajkuli.

    “Preostala spoljašnja obilježja zajedno podržavaju identifikaciju primjerka kao Carcharodon carcharias”, zaključuju autori.

    Jedna od najugroženijih morskih vrsta u Sredozemlju

    Velika bijela ajkula smatra se jednom od najugroženijih morskih vrsta u Sredozemlju, a potvrđeni nalazi izuzetno su rijetki.

    Upravo zato svaka vjerodostojna pojava mladunčeta može pružiti dragocjene informacije o mogućim područjima razmnožavanja i odrastanja vrste.

    Autori upozoravaju da neopravdano odbacivanje takvih nalaza može imati posljedice za razumijevanje stanja populacije.

    “Odbacivanje dobro dokumentovanih nalaza bez rigorozne i integrisane analize može ugroziti procjene važne za zaštitu prirode”, navodi se u radu.

    Građanska nauka

    Zanimljivo je da se polemika vodi upravo oko podataka prikupljenih izvan klasičnih naučnih istraživanja. Fotografije i informacije o ulovu prikupili su ribari i lokalni posmatrači, što spada u područje takozvane građanske nauke.

    Autori priznaju da takvi podaci zahtijevaju pažljivu provjeru, ali ističu da su upravo zahvaljujući ribarima, roniocima i građanima posljednjih godina prikupljeni brojni vrijedni podaci o rijetkim vrstama morskih pasa u Sredozemlju.

    Prema njihovom mišljenju, problem nije u građanskoj nauci, nego u načinu na koji se tumače prikupljeni podaci.

    Nakon detaljne analize autori ostaju pri izvornom stavu:

    “Kada se sva vidljiva obilježja posmatraju zajedno i tumače u okviru poznatih granica njihove varijabilnosti, primjerak dosljedno pripada morfološkom rasponu vrste Carcharodon carcharias te ne odgovara dijagnostičkim obilježjima vrste Lamna nasus.”

    Foto: Pixabay/Ilustracija

  • Težak udes na putu Čelinac-Kotor Varoš, saobraćaj obustavljen

    Težak udes na putu Čelinac-Kotor Varoš, saobraćaj obustavljen

    Težak udes dogodio se u mjestu Gornji Čelinac, na magistralnom putu Čelinac-Kotor Varoš.

    Zbog nezgode je saobraćaj obustavljen, saopštio je Auto-moto savez (AMS) Republike Srpske.

    Još uvijek nema informacija o povrijeđenima. Na terenu su i pripadnici policije i Službe hitne pomoći.

    Uviđaj je u toku, a iz AMS-a pozivaju vozače na dodatni oprez i da brzinu prilagode uslovima na putu.

    Foto: Naš Kotor Varoš, naša priča/Facebook

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje veoma toplo i pretežno sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, na istoku i jugozapadu oblačnije sa povremeno slabom kišom, uz dnevnu temperaturu do 35 stepeni Celzijusovih.

    U poslijepodnevnim časovima doći će do razvoja oblačnosti od jugozapada ka istoku i jugu, ponegdje uz prolaznu kišu i pljusak sa grmljavinom, dok će u večernjim časovima biti vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od 15 do 21, u višim predjelima od 13 stepeni, a dnevna od 28 do 35, u višim krajevima od 24 stepena Celzijusova.

    Duvaće vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i jaka bura.

    Prema podcima Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas preovladava sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana usljed dnevnog razvoja oblačnosti registrovani su rijetki lokalni pljuskovi i slaba grmljavina.

  • Ajfelov toranj i Luvr zatvoreni zbog vrućine; U Britaniji se zatvaraju škole (VIDEO)

    Ajfelov toranj i Luvr zatvoreni zbog vrućine; U Britaniji se zatvaraju škole (VIDEO)

    Ajfelov toranj i Luvr u Parizu zatvoreni su danas za posjetioce kao odgovor na istorijski talas vrućine u Francuskoj.

    Luvr je saopštio da će se zatvarati u 16.00 umjesto u 18.00 časova od srijede do subote. Muzej je saopštio da je istorijska zgrada neadekvatno projektovana za klimatske promjene i da se toplota sakuplja u pojedinim oblastima pred kraj dana.

    U Parizu se tokom dana očekuje temperatura od 39 stepeni Celzijusovih, nakon što je juče izmjereno 36 stepeni.

    Meteorološka služba Meteo Frans proglasila je crveno upozorenje na vrućinu u 58 regija širom zemlje.

    Istovremeno, vlasti su objavile da je broj žrtava utapanja među ljudima koji su pokušali da se rashlade tokom prethodnih dana porastao na 40.

    Više stotina škola u Velikoj Britaniji će se potpuno ili djelimično zatvoriti u narednih nekoliko dana zbog ekstremne vrućine, prenose mediji.

    “Toplotna kupola” koja je pokrila zapadnu Evropu mogla bi do sutra da donese temperaturu od 40 stepeni Celzijusovih. Na britanskom ostrvu očekuje se da će najnoviji toplotni talas premašiti rekord za jun od 35,6 stepeni iz 1976. godine.

    Meteorološka služba izdala je crveno upozorenje o ekstremnim vrućinama od Londona do Svonsija i Somerseta od 9.00 časova ujutru u srijedu do 21.00 čas u četvrtak.

    Temperatura bi mogla da se približi najvišoj vrijednosti u Velikoj Britaniji od 40,3 stepena Celzijusova, koja je izmjerena u julu 2022. godine.

    Ekstremne vrućine predstavljaju opasnost za starije ljude, upozorili su ljekari.

    Statistika pokazuje da su ljudi stariji od 75 godina činili oko devet od deset smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom u Engleskoj prošlog ljeta.

  • Nesreća kod Drvara: Poginula djevojka (24), sudarila se s ocem pa pala pod kamion

    Nesreća kod Drvara: Poginula djevojka (24), sudarila se s ocem pa pala pod kamion

    Dvadesetčetvorogodišnja djevojka, češka državljanka, poginula je danas, 23. juna, u saobraćajnoj nesreći kod Drvara, potvrđeno je za Avaz iz PU Drvar.

    “Do nesreće je došlo danas u 12 sati i 15 minuta u mjestu Crljivica. Državljanka Češke Republike, 24-godišnja djevojka je vozeći motocikl stradala”, rekli su iz PU Drvar.

    Kako Avaz nezvanično saznaje, djevojka je udarila u drugi motocikl koji se nalazio ispred nje, a vozio ga je njen otac. Od siline udara je odletjela pod kamion i smrtno stradala.

    Ocu stradale djevojke je ukazana medicinska pomoć zbog velikog šoka koji je doživio.

  • Novčane kazne ili zatvor: Njemačka policija istražuje više od 1.000 korisnika IPTV-a

    Novčane kazne ili zatvor: Njemačka policija istražuje više od 1.000 korisnika IPTV-a

    Više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV servisa našlo se pod lupom njemačkih istražilaca nakon opsežnih akcija protiv mreža koje su neovlašteno distribuisale televizijski sadržaj. Za dio njih sada se spominju novčane kazne, dok zakon predviđa i zatvorske sankcije.

    Kako prenose njemački mediji, problem raste iz godine u godinu, te sada prema Njemačkoj fudbalskoj ligi (DFL), više od šest miliona ljudi u toj zemlji koristi ilegalne prenose uživo.

    Procjenjuje se da je godišnja štetu oko 1,8 milijardi evra.

    Dva velika slučaja

    Dugo su se istrage bile fokusirane na kriminalne operatere, ali policija i tužioci širom Evrope sada sve više progone i korisnike. Tako je i u Njemačkoj. Bavarska Centralna kancelarija za kibernetički kriminal (ZCB) preduzela je 2025. godine mjere u dva velika slučaja.

    Kako prenosi Fenix Magazin, u jednom slučaju osumnjičeni su više od 30.000 korisnika širom svijeta ilegalno prodavali pristup kanalima i sadržajima koji se inače plaćaju, čime je pričinjena višemilionska šteta. Tokom racija ugašeni su serveri, izvršena hapšenja te zaplijenjeni gotovina i kriptovalute.

    U drugoj akciji istražioci su oduzeli imovinu vrijednu oko 500.000 evra.

    Tokom racija istražioci su došli do podataka o korisnicima, uključujući njihove naloge, prepiske i informacije o uplatama. Upravo ti podaci sada služe za identifikaciju i pokretanje postupaka protiv korisnika.

    Identifikovano više od 1.000 korisnika

    Kako pišu njemački mediji, u okviru istrage već je identifikovano više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV usluga u dva tekuća slučaja.

    “Sporna optužba je neovlašteno kršenje srodnih prava. Zakon predviđa novčanu kaznu ili zatvorsku kaznu do tri godine za ovo krivično djelo”, rekao je glavni javni tužilac u Kancelariji javnog tužilaštva.

    Međutim, pravni stručnjaci predviđaju da će se novčane kazne izricati putem naloga za prekršaje, a ne putem većih sudskih postupaka. Navodno se kazne mogu kretati između 300 i 500 evra, ali u pojedinačnim slučajevima mogu biti i više.

  • Od petka crveno upozorenje za područje Јadrana

    Od petka crveno upozorenje za područje Јadrana

    Hidrometeorološki zavod Hrvatske podigao je nivo upozorenja zbog toplotnog talasa, koji će se u ovoj zemlji zadržati sve do prve polovine naredne sedmice.

    Rijeka, Split i Dubrovnik već su u narandžastom upozorenju, što znači veliku opasnost, a od petka prelaze u crveno upozorenje, što podrazumijeva vrlo veliku opasnost od toplotnog talasa.

    Knin je do petka u žutom upozorenju, a u petak i subotu u narandžastom.

    U unutrašnjosti Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospić za sada su bez upozorenja, ali se od petka za te regije uvodi žuto upozorenje. Zagreb i Karlovac u subotu prelaze u narandžasto upozorenje.

  • The Economist: “Putin vozi dalje”

    The Economist: “Putin vozi dalje”

    Ugledni magazin The Economist doveo je u pitanje uvjerenja koja posljednjih mjeseci sve češće dolaze iz različitih istraživačkih instituta o navodnom skorom slomu ruske ekonomije.

    Nakon četiri godine ekonomskog rasta uprkos sankcijama, sve glasniji broj ekonomista tvrdi da ruskoj ratnoj ekonomiji ističe vrijeme. Novo izvještaj Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila upozorava da se Rusija suočava sa „strukturnom iscrpljenošću“.

    Čarls Heker (Charles Hecker) iz britanskog Kraljevskog instituta za odbrambene studije procjenjuje da je „Rusija vjerovatno već u recesiji“, dok Najdžel Guld-Dejvis (Nigel Gould-Davies) iz Međunarodnog instituta za strateške studije govori o „nadolazećoj krizi ruske političke ekonomije“.

    Čak i zvanični ruski podaci pokazuju da je BDP u prvom kvartalu pao za 0,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Rusija prkosila prognozama

    Od početka rata u na Ukrajini 2022. godine Rusija Vladimira Putina uporno je prkosila prognozama o ekonomskom slomu.

    Zapadne sankcije zaobilazila je preusmjeravanjem trgovine prema zemljama poput Kine i Indije, dok je ogromne državne rezerve usmjerila prema vojsci, infrastrukturi i socijalnim davanjima.

    Između 2022. i 2025. godine realni BDP po stanovniku porastao je za 12 odsto. Iako se veliki dio tog rasta vezuje za vojnu proizvodnju, što ne donosi direktnu korist domaćinstvima, rezultat je daleko od katastrofičnih scenarija koji su godinama najavljivani.

    Prema ocjeni The Economista, uprkos novim pritiscima ruska ratna ekonomija nije pred kolapsom.

    Oprez sa statistikom

    List upozorava da zvanične statistike treba posmatrati sa određenom dozom opreza.

    Povećanje PDV-a sa 20 na 22 odsto početkom godine podstaklo je građane da veće kupovine obave krajem 2025. godine, što je vještački povećalo ekonomsku aktivnost u jednom kvartalu na račun narednog.

    Dodatno, početak 2026. godine imao je manje radnih dana nego godinu ranije, dok su vremenske prilike bile izrazito nepovoljne čak i za ruske uslove.

    Alternativni pokazatelji nude drugačiju sliku. Goldman Sachsov indeks ekonomske aktivnosti ukazuje na spor, ali pozitivan rast.

    Podaci ruske razvojne banke VEB pokazuju da su se BDP i ukupna ekonomska aktivnost ubrzali tokom marta i aprila, dijelom zahvaljujući rastu cijena nafte.

    Sve to navodi na zaključak da Rusija gotovo sigurno nije u recesiji.

    Mješoviti signali iz ekonomije

    Povjerenje potrošača, prema podacima nezavisnog centra Levada, blago je oslabilo, ali nakon što je prethodno bilo na gotovo rekordnim nivoima.

    Posao je danas možda nešto teže pronaći nego prije godinu ili dvije, ali nezaposlenost se i dalje kreće oko istorijski niskih dva odsto.

    Rusiji je istovremeno sve teže da izvozi fosilna goriva, koja ostaju osnova njene ekonomije. Ukrajina pojačava napade na energetsku infrastrukturu, dok su cijene nafte pale nakon vrhunaca dostignutih tokom sukoba sa Iranom.

    Ipak, ukupni izvoz robe u aprilu bio je nešto veći nego godinu ranije.

    Na pojedinim područjima ekonomija čak pokazuje znakove oporavka. Inflacija je pala na približno polovinu nedavnog vrhunca od više od deset odsto.

    Realne plate, koje su već 25 odsto više nego 2019. godine, nastavljaju da rastu.

    Aeroflot je u prvih pet mjeseci ove godine prevezao putnike na rutama ukupne dužine 40 milijardi kilometara, gotovo deset odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    Dobro posluju i oligarsi

    Prema pisanju The Economista, ruskim oligarsima ide još bolje.

    Prodaja luksuznih automobila koji u zemlju stižu alternativnim kanalima bilježi snažan rast. Samo ove godine kupljeno je 80 odsto više Lamborghinija nego tokom cijele 2025. godine.

    Veliki dio otpornosti ruske ekonomije rezultat je snažne državne potrošnje. Prošle godine ruska vlada izdvojila je između sedam i osam odsto BDP-a za vojsku.

    Kritičari upozoravaju da takvi izdaci iscrpljuju ostatak ekonomije i dodatno opterećuju javne finansije.

    Međutim, vojna potrošnja danas je svega tri do četiri procentna poena BDP-a veća nego prije rata, što prema ocjeni magazina nije dovoljno da izazove dramatične posljedice.

    Putinova ratna mašinerija i dalje funkcioniše

    Ruska država i dalje ima mogućnost da povećava poreze, koristi rezerve ili se dodatno zadužuje na domaćem tržištu kako bi finansirala ratne troškove.

    Sve u svemu, Rusija bi ove godine mogla ostvariti ekonomski rast od oko jedan odsto, što je približno na nivou Francuske ili Kanade.

    Nove sankcije, dodatni pad cijena nafte ili intenziviranje ukrajinskih napada mogli bi dodatno usporiti rast.

    Ipak, zaključak The Economista jeste da bi za ozbiljnije ugrožavanje ruske ratne ekonomije bio potreban mnogo snažniji udarac od svega što je do sada viđeno.

    Uprkos svim problemima, Putinova ratna mašinerija za sada nastavlja da funkcioniše, prenosi Jutarnji.

  • Počele restrikcije vode u Banjaluci

    Počele restrikcije vode u Banjaluci

    Zbog povećane potrošnje vode i potrošene sedmodnevne količine za samo jednu noć, u potkozarskim mjesnim zajednicama proglašena je vanredna situacija, a uvedena je i planska redukcija vode prema kojoj će pojedina naselja u određenim terminima ostajati bez vodosnabdijevanja.

    Minulog vikenda zabilježena je povećana potrošnju vode, te je za jednu noć potrošena sedmodnevna količina vode na području koje se vodom snabdjeva sa rezervoara Tunjice. Stručno-operativni tim je zasjedao u nedjelju i ponedjeljak, gdje gdje je dogovoreno da se sazove hitna sjednica Gradskog štaba za vanredne situacije, te je jutros donesena odluku o proglašenju vanredne situacije u potkozarskim mjesnim zajednicama, odnosno na podučju onih mjesnih zajednica koje se vodom snabdjevaju sa rezervoara Tunjice.

    Kazao je ovo zamjenik komandanta Gradskog štaba za vanredne situacije Miroslav Ševo, koji je naglasio da nažalost svi apeli Grada u prethodnom periodu nisu dali zadovoljavajući rezultat kao prošle godine, te da je do ove situacije dovela povećana potrošnja vode.

    Besplatna doprema vode poljoprivrednicima

    “Zbog nekoliko nesavjesnih pojedinaca, u noći sa subote na nedjelju došlo je do neracionalne potrošnje vode. Do ovoga apsolutno ne bi došlo da smo 2024. ili 2025. godine uradili novi cjevovod do rezervoara Tunjice 1 i Tunjice 2, što smo apelovali više puta. Mi smo sinoć bili na terenu u razgovoru sa poljoprivrednim proizvođačima, pa želim da im i ovim putem poručim da će doprema vode do svih poljoprivrednih gazdinstava biti besplatna, da se obrate stručnim saradnicima u Mjesnim zajednicama, koji će u toku dana dostaviti sve spiskove te se u saradnji sa Civilnom zaštitom, njima doprema voda, kako bi poljoprivredni proizvođači koji imaju stočni fond, tako i oni koji se bave pasteničkom proizvodnjom ne bi u ovom periodu imali dodatne štete”, rekao je Ševo.

    Kontrolisana isporuka vode

    Poručio je i to kako će se u narednom periodu pristupiti kontrolisanoj isporuci vode na potkozarskom području i to po principu da u parne dane vodu neće imati potrošači koji se vodom snabdjevaju sa rezervoara Prijakovci, a to su naselja Potkozarje, Piskavica, Verići, Mišin Han i Prijakovci, u terminu od osam do 18 časova, dok će u neparne dane, u istom terminu, bez vode biti naselja koja se vodom snabdjevaju sa rezervoara Ramići, a to su naselja Barlovci, Dragočaj, dio Ramića i dio Prijakovaca.

    “U večernjim satima, od 18 časova pa do osam časova ujutro, bez vode će biti potrošači sa rezervoara Tunjice, jer će se u tom terminu vršiti akumulacija vode u rezervoarima. Važno je napomenuti da će se u danima redukcije, stanovništvo vodom za piće moći snabdjeti putem cisterni JP „Vodovod“ koje će se nalaziti ispred objekata Mjesnih zajednica u Piskavici i Dragočaju”, istakao je on.

    Radovi na novom cjevovodu

    Naglasio je i to kako će ovo stanje sa vodosnabdjevanjem stanovništva sa rezervaoara Tunjice biti konačno promijenjeno, nakon okončanja radova na postavljanju novog cjevovoda do rezervoara Tunjice, a ti radovi su u toku.

    “Radovi bi prema planu, trebali biti privedeni kraju polovinom avgusta, nakon čega će uslijediti testiranje cijelog sistema i dezinfekcija cjevovoda, nakon ćega bi u prvoj sedmici septembra, ovaj sistem trebao biti pušten u funkciju. Mi molimo mještane i poljoprivredne proizvođače sa ovog prostora, da prate zvanične kanale komunikacije Grada Banja Luka, da prate sajt Grada, Vodovoda i stranicu Civilne zaštite, da prate medije, da se jave i stručnim saradnicima u Mjesnim zajednicama koji će biti informisani iz sata u sat o novim dešavanjima” dodao je Ševo.

    Naveo je i to kako zbog radova na rezervoaru Tunjice 1 i Tunjica 2 često dolazi i do zamjene određenih cijevi i prespajanja, zbog čega pojedini potrošači u proteklim danima nisu imali uredno vodosnabdijevanje.

  • Okončani tehnički razgovori SAD i Irana

    Okončani tehnički razgovori SAD i Irana

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana i šef tehničkog pregovaračkog tima Kazem Garibabadi saopštio je danas da su u Švajcarskoj uspješno okončani tehnički razgovori sa Sjedinjenjim Američkim Državama i finalizovani aranžmani za narednu fazu pregovora na visokom nivou.

    Iran je ranije poručio da nije pregovarao o svom nuklearnom programu, uz najavu da će saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nastaviti u skladu sa postojećim obavezama i odlukama državnih institucija.

    Predsjednik iranskog parlamenta i šef iranskog pregovaračkog tima Mohamed Bager Kalibaf izjavio je da su pregovori u Švajcarskoj doveli do prekida sukoba u Libanu i uspostavljanja mehanizama za očuvanje primirja, ocijenivši da se Izrael snažno protivi diplomatskom procesu, jer ga smatra prijetnjom svojim interesima.

    – Izraelci se snažno protive pregovorima jer u njima vide svoj kraj – rekao je Kalibaf. On tvrdi da se Ormuski moreuz nikada neće vratiti u stanje prije rata i da će njime upravljati Islamska Republika Iran u skladu sa međunarodnim pravom.

    S druge strane, predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u Bijeloj kući da je Ormuski moreuz “potpuno otvoren” i da se pomorski saobraćaj kroz taj strateški plovni put odvija normalno, navodeći da je situacija pod kontrolom i da SAD “dobro upravljaju” bezbjednošću u tom području.