Rok za potpisivanje ugovora s američkom kompanijom “AAFS Infrastructure & Energy” o gradnji gasovoda Južna interkonekcija, koji bi povezao BiH i Hrvatsku, već je istekao, a svakim danom situacija u vezi s ovim projektom se komplikuje.
Rok za potpisivanje ugovora istekao
Podsjećanja radi, Zakonom o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska predviđeno je da investitor na tom projektu bude kompanija “AAFS Infrastructure & Energy” i da će s njima biti potpisan ugovor u roku od 30 dana. Zakon je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH usvojen 8. aprila, a u Domu naroda 15. aprila.
Dakle, rok za potpisivanje ugovora istekao je početkom ovog mjeseca.
“Prava i obaveze ugovornih strana u vezi sa realizacijom projekata iz stava (1) ovog člana urediće se Ugovorom koji će Investitor i Vlada FBiH sklopiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona”, piše u Zakonu o gasvodu Južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska.
Najveći problem
Kao što se i očekivalo, najveći problem je neriješeno pitanje “državne imovine”, a to je praktično i potvrđeno na nedavno održanom sastanku u Parlamentu Federacije BiH. Mada, nezvanične informacije govore i to da pojedine strukture vlasti i nisu zainteresovane da se taj projekat da stranom investitoru “na lijepe oči” i izvjesno je da će pokušati da, ako baš i moraju dati taj projekat, dobiju nešto zauzvrat, prije svega u političkom smislu.
“Mi čekamo da se problem razriješi da bismo mogli implementirati projekat. Sigurno da kroz trasu Južne interkonekcije dio gasovoda postoji i značajan dio imovine, parcela koje su državna imovina. I bez ovoga ne može se razriješiti. Ali ne čekamo s tim. Radi se fizibiliti studija, usaglašavaju se članovi ugovora i nadam se da ćemo sve zajedno sinergijski riješiti”, rekao je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.
Potpisivanje predugovora
Tokom sastanka koji je održan u Parlamentu FBiH krajem prošle sedmice, a na kojem su prisustvovali predstavnici Vlade FBiH, investitora i poslanici, bilo je govora i o potpisivanju predugovora, a onda u nekoj kasnijoj fazi, kada se riješi pitanje “državne imovine” da se potpiše aneks ili amandman.
Međutim od toga se navodno odustalo, jer su praktično svi poslanici koji su prisustvovali sastanku tražili da se pitanje “državne imovine” mora riješiti, inače od projekta neće biti ništa.
“Zabrinjavajuće je da se, koliko sam ja mogao zaključiti, čeka visoki predstavnik koji će riješiti ovo pitanje ‘državne imovine’ bez obzira na interese građana”, rekao je Mirsad Zaimović, poslanik SDA u Parlamentu FBiH.
Rješavanje najkrupnijeg pitanja
Njegov kolega iz DF-a Mahir Mešalić rekao je da je od ministra zatraženo da se ne potpisuje nikakav ugovor dok se ne riješi pitanje “državne imovine”, tako da će se za realizaciju projekta Južna interkonekcija čekati rješavanje najkrupnijeg pitanja u BiH o kojem se govori više od 20 godina i koje je do dan-danas neriješeno.
Stav Republike Srpske
Što se tiče “državne imovine”, u Republici Srpskoj čak i ne priznaju taj pojam, naglašavajući da “državna imovina” kao takva uopšte ne postoje.
U nekoliko navrata zvaničnici Republike Srpske rekli su da BiH nema nikakve imovine i da ona pripada entitetima te da eventualno ta “državna imovina” može biti samo ono što dogovore Federacija BiH i Republika Srpska. Takođe, istakli su i da nije sporno da BiH ima imovinu neophodnu za njeno funkcionisanje kao što neke zgrade u kojima su smještene institucije, ali ništa više od toga. Sa druge strane, u Federaciji BiH smatraju da se sva imovina kao što su šume, vode, prirodna bogatstva itd. pripada Bosni i Hercegovini.
Osim pitanja “državne imovine”, BiH još nije ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske. Nakon tog potpisivanja u Federaciji BiH pojedini zvaničnici otvoreno su pozvali da se taj sporazum ne ratifikuje
Projekat Južna interkonekcija
Kada je riječ o samom gasovodu, projekat Južna interkonekcija podrazumijeva izgradnju novog pravca za dotok gasa i diversifikaciju pravca snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna – Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.
Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.
