Autor: m88bogdanovic

Centralna izborna komisija je još u fazi provjera koji od prijavljenih političkih subjekata ispunjavaju uslove za učešće na ovogodišnjim izborima, ali su već upozoreni ko ne može da bude na listi kandidata.

Za očekivati je da će u trku za glasove ući nekoliko hiljada kandidata, kao što je bio slučaj i u ranijim izbornim ciklusima, a CIK BiH je objavio obrazac izjave o prihvatanju kandidature.

Ko nema pravo na kandidaturu?

Ono što piše na tom dokumentu potvrđuje pravila koja govore o tome ko ne može da bude kandidat na izborima u BiH.

Prema pravilima CIK-a i Izbornom zakonu BiH, kandidat ne može biti lice koje obavlja neku od sljedećih funkcija:

• sudija redovnog ili ustavnog suda
• tužilac ili zamjenik tužioca
• pravobranilac ili zamjenik pravobranioca
• ombudsmen ili zamjenik ombudsmena
• član institucija za zaštitu ljudskih prava
• notar
• policijski službenik
• državni službenik
• generalni revizor i zamjenik generalnog revizora
• guverner i viceguverner Centralne banke BiH
• pripadnik Oružanih snaga BiH
• pripadnik Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH
• diplomatski i konzularni predstavnici BiH sa diplomatskim statusom

Na obrascu izjave stoji da kandidat izjavljuje da nije na nekoj od tih funkcija.

Mogu li se ipak kandidovati?

Da, ali samo pod određenim uslovima. Lica koja obavljaju neku od navedenih funkcija mogu se kandidovati isključivo ako:

• podnesu ostavku na funkciju koju obavljaju, ili
• postupe u skladu sa posebnim zakonom koji reguliše njihov status.

Uz kandidaturu su dužni da CIK-u dostave odgovarajuće dokaze kojima potvrđuju da su riješili svoj status u skladu sa zakonom.

„Ukoliko kandidat obavlja neku od navedenih dužnosti, obavezan je CIK-u dostaviti dokaz na osnovu kojeg će se moći utvrditi da je podnio ostavku na taj položaj, odnosno postupio u skladu sa zakonima koji regulišu njegov status i dužni su dostaviti dokaz da su riješili svoj status“, piše na obrascu CIK-a, uz pozivanje na odredbe Izbornog zakona.

Ko je trajno isključen iz izborne trke?

Izborni zakon predviđa i kategorije lica koja ne mogu biti kandidati na izborima:

• lica osuđena pred domaćim ili međunarodnim sudovima za genocid
• lica osuđena za zločine protiv čovječnosti
• lica osuđena za ratne zločine
• lica koja se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne

Važni rokovi za izbore 2026.

CIK je već utvrdio ključne rokove izbornog procesa:

• 
  
  24. jun – početak podnošenja kandidatskih lista
• 
  
  6. jul – istek roka za predaju lista
• nakon ovjere lista slijedi podnošenje lista za kompenzacijske mandate
• do 20. avgusta – objavljivanje konačnih kandidatskih lista
• 
  
  4. oktobar – dan održavanja opštih izbora

Šta se bira na izborima?

Građani BiH će direktno birati:

• 3 člana Predsjedništva BiH
• predsjednika Republike Srpske
• 2 potpredsjednika Republike Srpske
• 83 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske
• 42 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
• 98 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH
• 289 poslanika u deset kantonalnih skupština

Ukupno će na oktobarskim izborima biti birano više od 500 nosilaca javnih funkcija na nivou BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i kantona, piše Glas Srpske.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić izjavio je danas da način na koji se traže dopune dnevnog reda današnje sjednice Doma naroda – navode na razmišljanje da će se ponoviti prethodne sjednice ovog doma.

Špirić je tokom rasprave o dnevnom redu sjednice, na kojoj je predloženo nekoliko izmjena dnevnog reda, istakao da većina u Klubu delegata srpskog naroda ima problem sa pojedinim tačkama, ali da nisu spremni da ugroze ono oko čega su saglasni.

– Dosta truda je uloženo u razgovorima u okviru Kolegijuma da se dođe do prihvatljivog dnevnog reda sa 69 tačaka, sa podtačkama, i poslovnički nije moguće mijenjati redoslijed tačaka – naveo je Špirić.

Prema njegovim riječima, opasno je u predizborno vrijeme pristupati čestim korekcijama zakona o platama, pitajući šta lažna obećanja znače ljudima na koje se odnose te izmjene?

– Šta znače lažna obećanja ljudima koji čekaju te korekcije, a finansijski iznos, iako nije izračunat, je nekoliko desetina KM i niko ne kaže kako će ta srestva biti namaknuta u budžet – rekao je Špirić.

Špirić je naveo da će delegati koji dolaze iz SNSD-a podržati izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, koji je, kako je rekao, težak više od 100 miliona KM.

Govoreći o dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje predviđaju povećanje koeficijenta vojnicima i policijskim službenicima, a koje su na dnevnom redu današnje sjednice, Špirić je istakao da su sindikati rekli da ovakvo predlaganje koeficijenata čini destrukciju unutar sistemskog zakona.

– Imate prigovor sindikata da vojnik ima platu visine visoke stručne spreme u institucijama BiH. Nemojte da to radimo, ne zato što vojniku ne treba povećati platu, nego dajte da Savjet ministara ponudi novi zakon jer ovaj je doveden do destrukcije. Mi nećemo biti dio te priče – naglasio je Špirić.

On je pozvao delegate koji su predložili izmjene i dopune dnevnog reda da ih povuku, kako bi bile usvojene one tačke oko kojih postoji saglasnost.

Zabraniti ulazak građanima Srbije u Crnu Goru je nešto što je potpuno neočekivano, nepotrebno i nije uopšte dobro, ocijenio je lider SNSD-a Milorad Dodik komentarišući to što su državljani Srbije, njih 87, koji su stigli čarter letom iz Beograda u Tivat vraćeni u Srbiju.

– Apsolutno je Podgorica pogriješila. Razumijem Srbiju u pogledu toga da je poduzela recipročne mjere i da u tom pogledu iživljavanje prema Srbiji mora da prestane od strane svih u okruženju, pa i same Podgorice, koja nije oklijevala da se na taj način u ovim danima pokuša odnositi prema građanima Srbije – ističe Dodik.

Dodik je naveo da razumije da je Srbija preduzela recipročne mjere, naglasivši da iživljavanje prema Srbiji od svih u okruženju mora da prestane.

– Samim tim i Podgorice koja nije oklijevala da se na taj način u ovim danima pokuša tako odnositi prema građanima Srbije. Da li se neko njima sviđa ili ne sviđa to je neko drugo pitanje – rekao je Dodik.

Ako su ljudi ranije bili na listama lica kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru, Dodik je naveo da može da razumije da su deportovani.

– Ali, u uslovima da to ne postoji, to je dokaz politički nekorektnog, neprijateljskog odnosa koji se uporno promoviše i prema samom predsjedniku Srbije bez ikakvog razloga. Građani Crne Gore moraju da razumiju da ako crnogorske vlasti sprečavaju nekoga da uđe u zemlju moraju da računaju da je sasvim legitimno da se preduzmu recipročne mjere. Vjerujem i želim da se to što prije razriješi. Ni u snu nisam mogao da dođem do toga da je moguće da se s crnogorske strane preduzimaju takve mjere ali Srbija mora da se brani i ja stojim na strani Srbije – istakao je Dodik.

U Sankt Peterburgu održan je sastanak predsjedavajućih Komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju BiH i Ruske Federacije Antona Šalajeva i Staše Košarca, kojoj je prisustvovao i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

– Saradnja je odlična uprkos pojedincima iz Sarajeva koji žele da lažno predstave da BiH uvodi sankcije Rusiji. Posebna zahvalnost ide Miloradu Dodiki na uspostavljanju dobrih odnosa sa Republikom Srpskom – naglasio je Anton Šalajev.

Košarac je istakao da se predano radilo kako bi konstituisali regionalnu Komisiju.

– Sve što smo radili bila je politika predsjednika Dodika i njegov zahtvjev je bio da radimo predano na dobrim odnosima sa Ruskom federacijom na nivou BiH. U Federaciji BiH politika je u potpunosti antiruska i to mogu otvoreno reći – istakao je Košarac.

Podsjećamo, delegacija Srpske doputovala je juče u Sankt Peterburg, gdje će prisustvovati na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, koji se ove godine održava pod sloganom “Pragmatičan dijalog: put ka stabilnoj budućnosti”.

U delegaciji Srpske nalaze se predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ministar privrede i preduzetništva Radenko Bubić i zamjenik ministra za evropske integracije i međunarodnu saradnju Nemanja Kovačević. Radu Foruma prisustvovaće i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

Ovogodišnji Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu traje do 6. juna.

Plenarna sjednica, kao centralni događaj okupljanja na kojem se očekuje obraćanje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, na programu je sutra.

Foto: RTRS