VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Za šest mjeseci 6.934 udesa, poginulo 45 lica

    Za šest mjeseci 6.934 udesa, poginulo 45 lica

    Na putevima Republike Srpske u prvih šest mjeseci dogodile su se 6.934 saobraćajne nezgode, poginulo je 45 lica, a 244 je teže povrijeđeno, rečeno je Srni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srpske.

    Iz MUP-a ističu da su od ukupnog broja saobraćajnih nezgoda, 640 izazvali vozači koji su upravljali motornim vozilom pod dejstvom alkohola.

    Broj saobraćajnih nezgoda u prvom polugodištu veći je za 17 odsto u odnosu na isti period lani, broj poginulih je manji za 10, a teže povrijeđenih za 21,8 odsto.

    Lakše povrede zadobilo je 1.440 lica, što je povećanje za 7,2 odsto.

    Broj nezgoda sa materijalnom štetom veći je za 20,6 odsto, oštećeno je 5.766 automobila.

    – U 15,7 odsto slučajeva udes je izazvalo nedovoljno odstojanje vozila. Slijede pomjeranje vozila ulijevo ili udesno sa 14 odsto, te neprilagođena i nepropisna brzina kretanja vozila u 12 odsto slučajeva – preciziraju iz MUP-a.

    Dodaju da su 598 udesa izazvali vozači do dvije godine vozačkog staža. Nerijetko su saobraćajne nezgode prouzorkovala lica bez položenog vozačkog ispita, u 178 slučajeva, a u šest vozači pod dejstvom droga ili lijekova.

    – S obzirom na mjesto događanja, najveći broj saobraćajnih nezgoda dogodio se u ulicama u naselju, 41,3 odsto, te na magistralnom putu, u 31 odsto slučajeva – navode iz MUP-a.

    Tokom prvih šest mjeseci iz saobraćaja su isključena 11.994 vozača, što je za gotovo četiri odsto više u odnosu na isti period lani. Razlog isključenja u više od 80 slučajeva bio je alkohol, napominju iz MUP-a.

  • U Hrvatskoj se od početka ljeta utopilo 16 ljudi

    U Hrvatskoj se od početka ljeta utopilo 16 ljudi

    U Hrvatskoj je od početka ovogodišnje ljetnje sezone u utapanjima stradalo 16 osoba, upozorio je danas Hrvatski Crveni krst, povodom Svjetskog dana prevencije utapanja, koji se obilježava 25. jula.

    Prema podacima HCK-a, u periodu od 2014. do 2024. godine od posljedica utapanja u Hrvatskoj je preminulo više od 840 ljudi, prenio je portal Indeks.

    Tokom 2023. godine zabilježeno je 68 smrtnih slučajeva, dok je godinu dana kasnije broj žrtava porastao na 76.

    Hrvatski Crveni krst upozorava da je utapanje jedan od vodećih uzroka smrti koji se u velikom broju slučajeva može spriječiti, zbog čega je neophodna veća pažnja i edukacija o bezbjednom ponašanju u vodi i pored vode.

    Povodom Svjetskog dana prevencije utapanja, HCK i Gradsko društvo Crvenog krsta Osijek organizuju program edukacije na kupalištu Kopakabana u Osijeku, gdje će biti predstavljena spasilačka oprema, održane radionice za djecu i aktivnosti prve pomoći, kao i vježba spasavanja utopljenika u saradnji sa Plivačkim klubom Osijek.

    HCK je upozorio da su najčešći rizici poznati – kupanje pod dejstvom alkohola, skakanje u vodu, precjenjivanje sopstvenih sposobnosti, kupanje bez nadzora i ostavljanje djece bez kontrole, ali da ih ljudi često zanemaruju vjerujući da se nesreća neće dogoditi njima.

    – Iskustvo i brojke pokazuju da takve tragedije mogu da se dogode svakome – poručio je Hrvatski Crveni krst.

  • Vreli talas – u Libiji i do 50 stepeni

    Vreli talas – u Libiji i do 50 stepeni

    Јak toplotni talas zahvatio je zapadnu Libiju, gdje temperatura dostiže 50 stepeni Celzijusa.

    Prema podacima Libijskog nacionalnog centra za meteorologiju, u gradu Azizija, udaljenom oko 40 kilometara od glavnog grada Tripolija, temperatura je dostigla 50 stepeni Celzijusa.

    Široka područja zapadne Libije doživljavaju značajan porast temperature, između 44 i 49 stepeni Celzijusa.

    Toplotni talas se poklopio sa povećanim pritiskom na elektroenergetsku mrežu, jer potražnja za električnom energijom raste zbog intenzivne upotrebe sistema za klimatizaciju, navodi Sinhua.

    Ovo je dovelo do planiranih prekida snabdijevanja električnom energijom u nekoliko gradova.

    Elektroenergetski sektor se tokom ljetne sezone suočava sa izazovima zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta i povećane potrošnje.

  • SAD otvara vrata kontroverznim injekcijama za podmlađivanje koje su hit na TikToku

    SAD otvara vrata kontroverznim injekcijama za podmlađivanje koje su hit na TikToku

    Kontroverzni peptidi koje posljednjih godina promovišu influenseri kao sredstvo za brži oporavak, izgradnju mišića i podmlađivanje mogli bi uskoro postati dostupni na recept u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Savjetodavni odbor američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) tijesnom većinom glasova podržao je ublažavanje ograničenja za nekoliko najpoznatijih peptida, među kojima su BPC-157, TB-500 i KPV. Konačnu odluku donijeće FDA, koja nije obavezna da prihvati preporuku odbora, ali to u praksi često čini, prenosi BBC.

    Šta su zapravo peptidi?

    Peptidi su kratki lanci aminokiselina koje ljudski organizam prirodno proizvodi. Oni učestvuju u brojnim procesima – od regulacije hormona do zarastanja tkiva i rada imunog sistema.

    Neki peptidi već godinama imaju medicinsku primjenu, na primjer u liječenju dijabetesa. Međutim, posljednjih godina veliku popularnost stekle su supstance koje nisu odobrene za upotrebu kod ljudi, a koje se prodaju preko interneta.

    Na društvenim mrežama reklamiraju se kao preparati koji mogu ubrzati oporavak nakon treninga, poboljšati izgled kože, smanjiti upale ili pomoći u izgradnji mišićne mase.

    Popularni na TikToku, ali bez dovoljno dokaza

    Posebno je popularan BPC-157, peptid nastao iz proteina želuca, za koji se tvrdi da pomaže regeneraciju tkiva, zdravlje crijeva i oporavak mišića.

    Problem je što su dosadašnja istraživanja uglavnom sprovedena na životinjama, dok kvalitetnih kliničkih studija na ljudima gotovo da nema.

    Zbog toga stručnjaci upozoravaju da nije poznato koja bi doza bila bezbjedna niti kakve bi dugoročne posljedice mogla imati njegova upotreba.

    Slične tvrdnje prate i peptid KPV, koji se na internetu promoviše kao sredstvo za regeneraciju kože, liječenje akni i jačanje imuniteta.

    Stručnjaci podijeljeni

    Na sjednici savjetodavnog odbora dio članova usprotivio se ublažavanju ograničenja.

    Farmaceutkinja i anesteziolog Elizabet Rebelo (Elizabeth Rebello) rekla je da je glasala protiv BPC-157 zbog “nedostatka dokaza o efikasnosti” i “zabrinutosti za bezbjednost”.

    S druge strane, članovi koji su podržali prijedlog isticali su “medicinske slobode” i mogućnost da pacijenti dobiju širi izbor terapija.

    Zabranjeni u sportu

    Iako su lako dostupni na internetu, pojedini peptidi imaju poseban status u profesionalnom sportu.

    Svjetska antidoping agencija (WADA) zabranjuje upotrebu BPC-157, dok Američka antidoping agencija upozorava da ne postoje pouzdani podaci o njegovoj bezbjednosti kod ljudi.

    Konačna riječ još nije data

    Savjetodavni odbor razmatra ukupno sedam peptida za koje bi specijalizovane apoteke ubuduće mogle da pripremaju lijekove na recept.

    Ograničenja su uvedena tokom administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, nakon što je FDA zaključila da ovi preparati ne ispunjavaju bezbjednosne standarde. Aktuelni ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi više puta je poručio da želi da ublaži ta pravila i omogući širu dostupnost peptida.

  • Tokom dana očekuje se pojačana frekvencija vozila

    Tokom dana očekuje se pojačana frekvencija vozila

    Saobraćaj se odvija nesmetano, ali s obzirom na to da je posljednji dan radne semdice u toku dana se očekuje pojačana frekvencija vozila na većini putnih pravaca i graničnih prelaza, saopšteno je jutros iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

    Vozi se po mjestimično mokrim kolovozima, a u kotlinama i duž riječnih tokova smanjena je vidljivost zbog magle.

    Zadržavanja na graničnim prelazima nisu duža od pola sata, ali budući da je sezona godišnjih odmora, gužve i duža zadržavanja su očekivana. Vozačima se savjetuje da se prije polaska na put informišu putem kamera na stranici AMS-a.

    Na putevima na kojima se izvode radovi, privremeno postavljena signalizacija reguliše saobraćaj.

    Na magistralom putu Ljubogošta-Pale-Podgrab ove sedmice dolaziće do izmjene u odvijanju saobraćaja, zbog izgradnje kružne raskrsnice, na ukrštanju ulica Nikole Tesle i Krađorđeve.

    Preko Romanije je zbog izgradnje dodatne trake za spora vozila na dionici magistralnog puta Podromanija-Sumbulovac, na snazi izmjena u odvijanju saobraćaja.

    Zbog radova na proširenju javne rasvjete na auto-putu Gradiška-Banjaluka, na dionici Mahovljani–Glamočani, dolazi do izmjene u odvijanju saobraćaja radnim danima i subotom od 7.00 do 17.00 časova.

    Izmjene u saobraćaju su na području Bijeljine zbog izgradnje auto-puta Rača-Bijeljina. Postavljena je privremena saobraćajna signalizacija i njeno poštovanje je obavezno. Predviđeno je da ovakav režim saobraćaja traje do kraja godine.

    Na ulazu u Bijeljinu iz pravca Brčkog u toku je rekonstrukcija i dogradnja mosta preko Majevičkog kanala zbog čega je izmijenjen režim u odvijanju saobraćaja.

    Sva vozila ukupne mase do tri i po tone biće usmjerena na privremenu obilaznicu u neposrednoj blizini gradilišta, dok će se vozila ukupne mase iznad tri i po tone usmjeravati preko regionalnog puta kroz naselje Velika Obarska.

    Radovi se izvode i na magistralnom putu Bijeljina-Zvornik u Patkovači gdje je u toku izgradnja trotoara, autobuskog stajališta i pristupnih rampi u zoni osnovne škole.

    Izmjenjen je režim sabraćaja na dionici magistralnog puta Krupac-granica Republike Srpske i FBiH /Bogatići/ zbog sanacije cjevovoda minihidroelektrane Krupac do 5. septembra.

    Na magistralnom putu od Višegrada do Brodara, u mjestu Nezuci, dolaziće do obustave saobraćaja u trajanju od 15 minuta od 7.00 do 15.00 časova

    U toku su radovi na obnovi magistralnog puta, poznatog kao “brza cesta” Klašnice-Banjaluka, gdje dolazi do zastoja zbog dugih kolona vozila, pa iz AMS-a apeluju da vozači budu strpljivi.

    Na magistralnom putu Dobro Polje-Miljevina, saobraćaj se za vozila do tri i po tone odvija naizmjenično jednom kolovoznom trakom, dok je za vozila preko tri i po tone saobraćaj i dalje obustavljen, i preusmjerava se na alternativne pravce.

    Izmjena saobraćaja je na magistralnom putu Crkvina-Modriča zbog izgradnje auto-puta.

    Usljed oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraćaj se odvija jednom saobraćajnom trakom. Saobraćaj reguliše privremeno postavljena saobraćajna signalizacija, a brzina kretanja vozila ograničena je na 30 kilometara na čas. Na mostu se zabranjuje saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa prelazi 30 tona.

    Zbog radova, izmjene u saobraćaju su na putnim pravcima Brod na Drini /Foča/-Hum /Šćepan Polje/ i Rača-Bijeljina u rejonu Balatuna i Trnjaka, gdje se vozi usporeno sa privremenim prekidima u trajanju od 10 minuta.

    Na magistralnom putu Čelinac-Kotor Varoš, na dionici regionalnog puta Čelinac-Ukrina i na regionalnom putu Ukrina-Klupe, zbog radova, izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja sve do kraja godine.

    Na kamenolomu Han Derventa, na magistralnom putu Lapišnica-Ljubogošta, svakodnevno i subotom dolazi do povremene obustave saobraćaja između 12.00 i 16.00, zbog bušačko minerskih radova.

    U FBiH je zbog nastavka izgradnje poddionice auto-puta Nemila-Vranduk zatvorena poddionica Golubinja-Nemila, a saobraćaj je preusmjeren na magistralni put.

    Zbog sanacije kolovoza, zatvorena je dionica auto-puta Kakanj-Lašva u dužini od tri kilometra, a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom auto-puta.

    Na dionicama Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj preko mosta Hercegovina, zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.

    Preko Banj brda, na magistralnom putu Tuzla-Bijeljina, kao i na magistrali Јablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do tri i po tone, dok je za vozila iznad te mase saobraćaj i dalje obustavljen.

    Zbog radova se naizmjenično, jednom trakom vozi na magistralnim putevima Crna Rijeka-Јajce /u Podmilačju/, granični prelaz Izačić-Bihać /most preko potoka Mrižnica/ i Konjic-Јablanica /Ribićki most.

  • Tramp poslao novu prijetnju iz Vašingtona

    Tramp poslao novu prijetnju iz Vašingtona

    Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će Sjedinjene Američke Države koristiti zamrznutu iransku imovinu za isplatu štete nastale na brodovima i teretu oštećenim u napadima u Persijskom zalivu i okolnim vodama.

    U objavi na društvenoj mreži Truth Social naveo je da će “svaka šteta nanesena brodovima, teretu ili bilo čemu povezanom s pomorskim saobraćajem biti nadoknađena novcem Irana koji se nalazi pod kontrolom SAD”.

    Teheran oštro odgovorio

    Na Trampovu izjavu reagovao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči, koji je upozorio da bi zapljena državne imovine radi namirenja budućih potraživanja predstavljala “opasan i zapaljiv presedan”.

    On je ocijenio da bi takav potez mogao narušiti povjerenje u međunarodni finansijski sistem i otvoriti vrata sličnim postupcima drugih država, uz upozorenje da bi posljedice bile dalekosežne.

    Nastavljeni napadi i rast tenzija

    Razmjena oštrih poruka dolazi u trenutku kada američke snage već 13. uzastopnu noć izvode napade na vojne i logističke ciljeve u Iranu.

    Iranski državni mediji izvijestili su o eksplozijama u luci Bandar Abas, na ostrvu Kešm, kao i u više gradova na jugozapadu zemlje, dok Vašington tvrdi da operacijama nastoji zaštititi međunarodne pomorske pravce.

    Huti otvaraju novi front

    Istovremeno, dodatne tenzije izazvale su prijetnje jemenskih Huta, koje podržava Iran, da će blokirati moreuz Bab el-Mandeb nakon napada na saudijske naftne tankere u Crvenom moru.

    Tramp je poručio da će SAD Iran smatrati odgovornim za svaku buduću akciju Huta i zaprijetio “ozbiljnom vojnom odmazdom” protiv Teherana i te grupe ukoliko napadi budu nastavljeni.

    Bab el-Mandeb je jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza kroz koji prolazi oko 12 odsto globalne trgovine, pa analitičari upozoravaju da bi svaka njegova blokada mogla izazvati nove poremećaje na energetskom tržištu i dodatno produbiti krizu na Bliskom istoku, navodi “EuroNews”.

  • Iran povukao potez koji mijenja tok sukoba

    Iran povukao potez koji mijenja tok sukoba

    Iran je odbio američki prijedlog o prekidu vatre koji je u Teheran donio irački premijer Ali al-Zaidi, prenosi “The New York Times”, pozivajući se na iranske i iračke zvaničnike.

    Do odbijanja je došlo nakon al-Zaidijeve posjete Teheranu, uslijedila neposredno poslije njegovog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući, dok sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana traje gotovo dvije sedmice.

    Ormuski moreuz ostaje glavna tačka spora

    Prema navodima izvora upoznatih s pregovorima, detalji američkog prijedloga nisu objavljeni, ali su iranski zvaničnici poručili da je riječ o jedinoj ponudi koja je trenutno na stolu.

    Teheran je odbio prijedlog jer nije sadržavao rješenje pitanja kontrole nad Ormuskim moreuzom, jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca kroz koji prolazi značajan dio globalnog izvoza nafte.

    Iranska strana ističe da nije zainteresovana za privremeni sporazum koji ne bi riješio to ključno strateško pitanje.

    Potreba za dijalogom

    Al-Zaidi je tokom svoje prve zvanične posjete Iranu od preuzimanja dužnosti razgovarao s predsjednikom Masudom Pezeškijanom o bilateralnim odnosima i bezbjednosnoj situaciji u regionu, naglašavajući potrebu za dijalogom i smirivanjem tenzija.

    Međutim, diplomatski napori zasad nisu donijeli konkretan pomak.

    Istovremeno, iranski zvaničnici upozoravaju da se pripremaju za mogućnost širenja sukoba ukoliko Vašington ispuni prijetnje o novim napadima na Teheran i ključnu infrastrukturu.

    Prema pisanju američkih medija, u tom slučaju Iran bi mogao proširiti vojne aktivnosti na druge dijelove regiona, uključujući napade na Tel Aviv i traženje od jemenskih Huta da blokiraju moreuz Bab el-Mandeb, još jednu strateški važnu pomorsku rutu.

    Američke snage su u međuvremenu izvele napade na ciljeve u Iranu već 13. uzastopnu noć, što dodatno povećava strah od šire regionalne eskalacije, navodi “YeniSafak”.

  • Inspektori za pola godine otkrili 100 neprijavljenih radnika u Srpskoj

    Inspektori za pola godine otkrili 100 neprijavljenih radnika u Srpskoj

    Inspektori Inspektorata Republike Srpske su tokom prvih šest mjeseci ove godine kontrolisali oko 7.700 radnika zatečenih na radu, pri čemu je utvrđeno da njih 100 nije imalo zaključen ugovor o radu niti su bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

    Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su za “Nezavisne novine” da su zbog utvrđenih nepravilnosti poslodavcima izrečene kazne u ukupnom iznosu od oko 150.000 KM.

    “Za prvih šest mjeseci ove godine republička inspekcija rada je u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu izvršila 2.070 kontrola, od čega je 680 bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta, poslodavcima je izrečeno 350 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 186 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 342.000 KM, te su nadležnim sudovima podnesene tri prekršajne prijave”, navode iz Inspektorata.

    Oni podsjećaju da ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika imaju svi inspektori Inspektorata Republike Srpske u svojim primarnim oblastima nadzora, kao i inspektori Poreske uprave Republike Srpske i Republičke uprave za igre na sreću, čime je značajno povećan broj inspektora i broj kontrola u ovom segmentu, dok je ranije te kontrole vršila samo inspekcija rada.

    Više od 1.500 kontrola sa nepravilnostima tokom prošle godine

    “U 2025. godini republička inspekcija rada je izvršila 4.320 kontrola, od čega je 1.545 bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta poslodavcima je izrečeno 979 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 450 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 840.000 KM, te je nadležnim sudovima podneseno osam prekršajnih prijava”, navode oni.

    Kako dodaju, u toku prošle godine po osnovu ugovora o radu kontrolisano je 15.526 radnika zatečenih na radu kod poslodavaca, od čega je za 243 radnika utvrđeno da nisu imali regulisan radni status u skladu sa zakonom, te su po tom osnovu poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 365.000 KM.

    Građevinarstvo među sektorima gdje je rad na crno najizraženiji

    “Angažovanje radnika na crno najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima”, ističu iz Inspektorata.

    Dodaju da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, rokove za isplatu plata i naknada plata, organizovanje poslova zaštite na radu, sprovođenje mjera zaštite na radu.

    Sindikat: Radnika na crno ima, posebno u građevinarstvu

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da u građevinarstvu ima radnika na crno i da je to činjenica koju inspekcija utvrđuje na terenu.

    “Radnika koji rade na crno ima. To je činjenica koju inspektorati utvrđuju na terenu i to nije ništa nepoznato niti tajno. Rad na crno, odnosno siva ekonomija, podrazumijeva i isplatu plata u kovertama, što imamo u velikoj mjeri u građevinarstvu. S obzirom na to da su prosječne plate u ovoj djelatnosti veoma niske, a znamo da radnici u građevinarstvu zapravo zarađuju više nego što statistika pokazuje, jasno je da je taj problem prisutan”, kazala je Vrabičićeva.

    Kako kaže, građevinski sektor je oduvijek bio među djelatnostima s najvećim brojem radnika zaposlenih na crno, odnosno ljudi koji nisu prijavljeni i rade po potrebi.

    “Kada poslodavcu zatreba radnik – angažuje ga, odradi posao, bude plaćen na crno i to je jednostavno nešto što se mora sistemski urediti. To nije problem koji sindikat može riješiti sam”, kazala je ona.

    Nepravilnosti i u zaštiti radnika na gradilištima

    Kako je dodala, kada je riječ o zaštiti radnika, bilježe se brojne nepravilnosti.

    “Imamo slučajeve neadekvatne zaštitne opreme, kao i situacije u kojima pojedini poslodavci nabavljaju opremu koja nije primjerena uslovima rada. Takođe, dešava se i da radnici ne koriste zaštitnu opremu, nažalost, iako to nije česta pojava”, kazala je Vrabičićeva.

    Sindikat traži jasna pravila za rad na visokim temperaturama

    Prema njenim riječima, trenutno je veliki problem sa radom na visokim temperaturama, posebno tokom ljetne sezone.

    “Ono na čemu Savez sindikata već duži period radi jeste pokušaj da se zakonski uredi oblast rada na visokim temperaturama. Potrebno je jasno odrediti pri kojoj temperaturi i u kojim uslovima radnik više ne bi trebalo da radi na otvorenom, odnosno kada mora biti sklonjen sa visokih temperatura. Tada bi svi imali obavezu da se pridržavaju tih pravila, a inspektori bi imali zakonsko uporište da reaguju kada na gradilištu zateknu radnike koji rade u uslovima opasnim po zdravlje i život”, istakla je Vrabičićeva, dodajući da je to teško sprovoditi u praksi.

    “Problem postoji, ali vjerujem da smo dovoljno dugo uključeni u ovu aktivnost i da zaista ne postoji nijedan ozbiljan razlog da se ova oblast što prije ne uredi. To ne bi trebalo da predstavlja problem ni poslodavcima ni zakonodavcu. Umjesto apela, preporuka i sugestija, potrebno je imati jasno zakonsko rješenje koje će ovu oblast trajno urediti i omogućiti da bude regulisana onako kako treba”, kazala je ona.

  • Delfin napravio šou među kupačima na Jadranu, igrao se s loptom (VIDEO)

    Delfin napravio šou među kupačima na Jadranu, igrao se s loptom (VIDEO)

    Nesvakidašnja scena odigrala se u Maslenici kraj Zadra, a srećom je i zabilježena na snimku koji će vam sigurno uljepšati dan.

    Među kupače koji su uživali u moru doplivao je delfin i, na oduševljenje svih koji su se našli u blizini, počeo da se igra s loptom.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by 023.hr (@023.zadar)

    Kako je izgledala ova nevjerovatna scena i kako su reagovali kupači i ljudi na plaži, pogledajte na ovom izuzetnom snimku.

    (Telegraf)

  • Bend iz BiH među 12 finalista za nagradu “Milan Mladenović”

    Bend iz BiH među 12 finalista za nagradu “Milan Mladenović”

    Nakon što su od 173 pjesme koje su ušle u konkurenciju za ovogodišnju nagradu “Milan Mladenović” izabrali 47 polufinalista, članovi žirija odabrali su i 12 finalista koji će se naći na promotivnoj CD kompilaciji u izdanju Zadužbine Milana Mladenovića.

    Žiri u sastavu Pavica Čabrijan (Hrvatska), Nemanja Đorđević (Srbija), Lada Furlan Zaborac (Hrvatska), Jovan Matić (Srbija) i Ana Radonjić / Zoe Kida (Srbija) odabrao je pjesme u nastavku, a pred predstavljene su abecednim redom:

    Zhiva (Srbija) – “Atom”

    Tingo (Srbija) – “Bernardino rizzi”

    Tarej (Hrvatska) – “Biser”

    Pocket palma (Hrvatska) – “Boli me”

    Roba bez greške (Crna Gora) – “Bez tebe”

    Darkoff (Severna Makedonija) – “Cekoj (ti i jas)”

    Dunja Đoković (Srbija) – “Dok spava”

    Lelee & Jelena Petošević (Slovenija/Srbija) – “Igra bela mečka”

    Deminutiv (Bosna i Hercegovina) – “Kletva”

    Dolores feat. Retrospektiva (Srbija) – “Ko gasi svetlo”

    Milošev (Hrvatska) – “Odluke”

    Žbađ (Srbija) – “U zamrzivaču”

    Kako je navedeno u saopštenju Zadužbine Milana Mladenovića, nakon narednog kruga glasanja žirija, pet od ovih dvanaest pesama naći će se među superfinalistima, dok će jedna od njih 21. septembra – na rođendan Milana Mladenovića – biti proglašena laureatom nagrade “Milan Mladenović” za 2026. godinu.

    “Pored novčane nagrade koja iznosi 3.000 evra, za dobitnika nagrade biće izrađena i posebna statueta te ugovoreni nastupi na relevantnim regionalnim festivalima”, pojašnjeno je iz Zadužbine.