Autor: m88bogdanovic

Snažne eksplozije potresle su jutros, u petak, 13.marta, Dubai, a gust crni dim nadvio se nad finansijskim centrom grada, nakon požara u industrijskoj zoni, objavile su lokalne vlasti.

Požar je izbio u četvrti Al Kuoz, a Kancelarija za medije vlade Dubaija objavila je na društvenoj mreži “X” da je do incidenta došlo nakon što su krhotine presretnutog projektila pale na zgradu u centru grada.

🇮🇷🇦🇪🇺🇸⚡️BREAKING: The International Financial Centre in Dubai has just been struck by Iranian drone. pic.twitter.com/aGJTAvbM3S

— MonitorX (@MonitorX99800) March 13, 2026

“Krhotine nakon uspješnog presretanja uzrokovale su manji incident na pročelju jedne zgrade u centru Dubaija”, saopštile su vlasti.

U incidentu nema povrijeđenih, iako se gust dim iz požara mogao vidjeti iz velikog dijela grada, sve do luksuznog hotela Burdž al-Arab, poznatog po svom izgledu u obliku jedra.

Podsjećamo, sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana započeo je 28. februara, kada su američke i izraelske snage pokrenule koordinisane vazdušne napade na ciljeve širom Irana, uključujući vojne baze, sisteme protivvazdušne odbrane i političko vođstvo zemlje.

Authorities confirm that debris from a successful interception caused a minor incident on the façade of a building in central Dubai. No injuries have been reported.

— Dubai Media Office (@DXBMediaOffice) March 13, 2026

Iran je odgovorio lansiranjem stotina projektila i dronova na Izrael, američke vojne baze i saveznike SAD-a u regiji, uključujući zemlje Persijskog zaliva.

Sjedinjene Države su izdale 30-dnevnu dozvolu za kupovinu ruske nafte i naftnih derivata koji su trenutno zadržani na moru što je korak ka stabilizaciji globalnih energetskih tržišta pogođenih ratom protiv Irana, rekao je ministar finansija Skot Besent.

Nekoliko sati nakon što su referentne cijene nafte porasle iznad 100 dolara po barelu, na najviši nivo u gotovo četiri godine, Besent je rekao da ta mjera neće donijeti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi.

Ova Besentova objava uslijedila je dan nakon što je američko Ministarstvo energetike reklo da će SAD pustiti 172 miliona barela nafte iz strateških naftnih rezervi u nastojanju da obuzda vrtoglavo rastuće cijene nafte zbog rata u Iranu.

To je bio dio šire obaveze Međunarodne agencije za energiju, koju čine 32 zemlje, da pusti 400 miliona barela nafte.

Dozvola od četvrtka, koja omogućava isporuku i prodaju ruske sirove nafte i naftnih derivata utovarenih na brodove od 12. marta, važiće do ponoći po vašingtonskom vremenu 11. aprila, navedeno je u tekstu objavljenom na internet stranici Ministarstva finansija.

Američko Ministarstvo finansija je prethodno 5. marta izdalo 30-dnevno odricanje posebno za Indiju, dopuštajući NJu Delhiju da kupuje rusku naftu zadržanu na moru.

Američki i izraelski napadi na Iran i naknadni odgovor Teherana paralizovali su brodski saobraćaj kroz Ormuški moreuz što je poremetilo vitalne tokove nafte i gasa na Bliskom istoku i povisilo cijene energenata.

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde najavio je blokadu isporuke nafte iz Zaliva dok američki i izraelski napadi ne prestanu.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da se rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana „odvija veoma brzo“, kao i da Teheran u ratu „plaća veliku cijenu“.

On je na obilježavanju Mjeseca ženske istorije u Bijeloj kući rekao da je američka vojska „neprevaziđena“, prenosi CNN.

„Nikada nije bilo ničeg sličnog, niko nikada nije vidio nešto slično. I radimo ono što je trebalo da se uradi tokom perioda od 47 godina. Moglo je to da uradi mnogo različitih ljudi. Odlučili su da to ne urade, ali oni (Iran) su zaista nacija terora i mržnje. I sada plaćaju veliku cijenu“, rekao je Tramp.

Prethodno je američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio da o okončanju aktuelnog rata sa Iranom, koji traje već 11 dana i u kojem je do sada poginulo sedam američkih vojnika, i dalje odlučuje Tramp.

„Razumijem zabrinutost, jer sam je čuo od mnogih ljudi koji su prošli kroz to, i ja sam prošao kroz 20 godina tih ratova, zabrinuti da bi SAD mogle biti uvučene, zabrinuti zbog širenja misije, zabrinuti zbog izgradnje država ili širenja demokratije. To nikada nije bila perspektiva koju je predsjednik (Donald Tramp) slijedio u ovom slučaju“, rekao je on.

Dok Izrael i SAD nastavljaju bombardovanje Irana, Teheran uzvraća raketnim i napadima dronovima i prijeti da će Ormuski moreuz ostati zatvoren.

U izraelskom napadu na Arak u zapadnom Iranu poginuli su žena i dete, dok je više od 30 ljudi povređeno u napadu u sjevernom Zarziru u Izraelu. Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da je jedan francuski vojnik poginuo, a nekoliko drugih povrijeđeno u napadu u iračkom Erbilu. IRGC je saopštila da je lansirala mnoštvo raketa na izraelske i američke snage; Saudijska Arabija i UAE su izvijestili o uzvratnim vazdušnim napadima tokom noći.

Tramp vjeruje da je novi iranski lider živ, ali povrijeđen

U intervjuu za Foks njuz, predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da je novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei povrijeđen, ali živ.

– Mislim da je povređen, ali mislim da je vjerovatno živ – rekao je Tramp Foks njuzu.

Saudijska Arabija saopštava da je presretnuto preko 20 dronova

Portparol Ministarstva odbrane Saudijske Arabije rekao je da je protivvazdušna odbrana oborila još osam dronova u centralnim i istočnim regionima zemlje, kao i u pokrajini Al-Hadž i zapadno od glavnog grada Rijada.

Ranije je ministarstvo izvijestilo da je 14 dronova presretnuto i uništeno u pokušaju napada.

Kijev eskalira sukobe i iskaljuje bijes na civilima zbog neuspjeha na frontu, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Kijevski neonacistički režim, skrivajući se iza navodne neophodnosti vojnog djelovanja, nastavlja da krši međunarodno humanitarno pravo, vrši terorističke napade i iskaljuje bijes na civilima zbog neuspjeha na frontu”, navela je Zaharova.

Ona je dodala da je prošle sedmice, djelovanjem kijevskih snaga, ranjeno najmanje 240 civila, uključujući 13 djece, a 31 lice je poginulo.

“Napadi ukrajinske vojske na civile demonstriraju očiglednu namjeru Kijeva da eskalira sukob”, navela je Zaharova.

Cijene nafte su u popodnevnim časovima 12. marta ponovo porasle, i to za 10 odsto, na više od 100 dolara po barelu, nakon što je novi vrhovni lider Irana Modžtaba Hamnei izjavio da Ormuski moreuz, ključan za transport energenata iz Persijskog zaliva, mora da ostane blokiran kao “sredstvo pritiska na neprijatelja”.

Ministar energetike Sjedinjenih Američkih Država Kris Rajt poručio je ranije u toku dana da američka mornarica još nije spremna da obezbijedi tranzit naftnih tankera kroz ključni Ormuski moreuz.

Prekid saobraćaja kroz Ormuski moreuz izazvao je najveće prekide u snabdijevanju naftom u istoriji. Tankeri ostaju u lukama, jer brodari strahuju od iranskih napada, što dodatno ugrožava stabilnost snabdijevanja.