Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će francuski predsjednik Emanuel Makron ubrzo otići sa funkcije.
Tramp je izrazio razočaranje stavovima Makrona i britanskog premijera Kira Starmera o američko-izraelskoj vojnoj operaciji protiv Irana.
Nakon bilateralnog sastanka sa irskim premijerom Majklom Martinom, Tramp je rekao da je bio razočaran jer je Starmer bio spreman da pošalje dva nosača aviona nakon pobjede.
– Trenutno nema nosača aviona – dodao je Tramp.
Prema njegovim riječima, SAD još nisu spremne da okončaju vojnu operaciju protiv Irana, ali će to učiniti u bliskoj budućnosti.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuju padavine, pojačan vjeter i temperatura vazduha do 14 stepeni Celzijusovih.
U prvom dijelu dana biće hladnije uz kišu, dok će u brdsko-planinskim predjelima padati snijeg uz manji rast snježnog pokrivača, a padavine će povremeno biti i jače, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Od sredine dana padavine će slabiti i postepeno prestajati, pa će po podne i uveče biti oblačno i uglavnom suvo, osim ponegdje na jugu i jugoistoku gdje je moguća slaba kiša.
Duvaće umjeren do jak sjeveroistočni vjetar, a u Hercegovini i na planinama povremeno i olujni.
Jutarnja temperatura vazduha biće od jedan do sedam, u višim predjelima od minus dva, a najviša dnevna od pet na jugoistoku do 14 stepeni na sjeveru i jugu, dok će u višim krajevima biti oko jedan stepen Celzijusov.
Danas je u Republici Srpskoj i Federaciji BiH oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Bjelašnica minus pet, Kneževo nula, Čemerno i Ivan sedlo jedan, Drinić i Han Pijesak dva, Kalinovik i Mrkonjić Grad tri, Ribnik, Sokolac, Foča, Bugojno i Drvar četiri, Banjaluka i Sanski Most pet, Novi Grad, Srbac, Bihać i Zenica šest, Doboj, Zvornik, Prijedor, Sarajevo i Tuzla sedam, Srebrenica osam, Bileća devet, Bijeljina, Višegrad i Rudo 10, Trebinje i Mostar 12 stepeni Celzijusovih.
Prije samo jedne generacije, bili su simbol ekonomske neizvjesnosti u istočnoj Evropi.
Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, Poljska se suočavala s nestašicama osnovnih proizvoda poput šećera i brašna, dok su njeni građani zarađivali višestruko manje od radnika u Zapadnoj Evropi.
Danas, međutim, Poljska predstavlja jednu od najdinamičnijih ekonomija kontinenta, a po ukupnoj veličini ekonomije nadmašila je čak i Švajcarsku.
Poljska ekonomija danas vrijedi više od 1.000 milijardi dolara, čime se svrstava među dvadesetak najvećih u svijetu. Ovaj rezultat predstavlja ogroman iskorak u odnosu na stanje iz 1989. godine, kada je zemlja napustila komunistički sistem i započela tranziciju ka tržišnoj ekonomiji.
Ulazak u EU sve promijenio
Jedan od ključnih faktora ovog uspjeha bio je jasan strateški cilj – članstvo u Evropskoj uniji. Od ulaska u EU 2004. godine, Poljska bilježi stabilan rast, u prosjeku oko 3,8 odsto godišnje, što je značajno iznad prosjeka Evropske unije. Pristup jedinstvenom tržištu, ali i milijarde evra iz evropskih fondova, omogućili su snažan investicioni ciklus i modernizaciju infrastrukture.
Ekonomisti ističu da uspjeh Poljske nije rezultat jednog poteza, već kombinacije reformi i dugoročnih politika. Među najvažnijim faktorima je izgradnja stabilnih institucija koje podržavaju poslovno okruženje – uključujući nezavisno pravosuđe, regulatorna tijela i pravila koja osiguravaju fer tržišnu utakmicu.
Za razliku od nekih drugih postkomunističkih zemalja, Poljska je uspjela izbjeći dominaciju oligarha i visoku razinu korupcije koja koči razvoj.
Veliki broj obrazovanih
Važnu ulogu odigralo je i obrazovanje. Tokom i nakon tranzicije, značajno je proširen pristup visokom obrazovanju, pa danas veliki broj mladih Poljaka ima univerzitetsku diplomu. Kombinacija obrazovane radne snage i nižih troškova rada učinila je Poljsku izuzetno privlačnom za strane investitore.
Istovremeno, razvijao se i domaći privatni sektor. Kompanije poput Solaris Bus & Coach iz Poznanja, jednog od vodećih evropskih proizvođača električnih autobusa, ilustruju kako su lokalni preduzetnici iskoristili prilike koje je donijela tranzicija.
Ova kompanija, osnovana 1996. godine, danas drži značajan udio na evropskom tržištu i predstavlja primjer tehnološkog iskoraka.
Prosječni Švajcarac je ipak znatno bogatiji
Poljska je takođe vješto kombinovala domaće reforme sa spoljnim podrškama. EU fondovi korišteni su za razvoj infrastrukture, energetike i industrije, dok je istovremeno jačan izvozno orijentisan sektor.
Ipak, i pored impresivnog rasta, razlike u životnom standardu i dalje postoje. Iako je ukupna ekonomija Poljske veća od švajcarske, prosječne plate i životni standard po stanovniku i dalje su značajno niži nego u Švajcarskoj. To nije ni čudo, jer je Poljska višestruko veća od Švajcarske, po broju stanovnika.
Bez obzira na to, poljski primjer ostaje jedan od najuspješnijih u savremenoj Evropi – pokazuje kako kombinacija reformi, obrazovanja, institucionalne stabilnosti i jasne strateške orijentacije može u relativno kratkom vremenu transformisati ekonomiju jedne zemlje, prenosi Biznisinfo.
Nizozemski naučnici nedavno su objavili rad koji sugeriše da bi pomjeranje Golfske struje ka sjeveru moglo da posluži kao rani signal za jedan od najopasnijih klimatskih scenarija, kolaps sistema tzv. atlantske meridionalne prevratne okeanske cirkulacije (AMOC) koji održava klimu Evrope relativno blagom.
Rad naučnika sa Institute for Marine and Atmospheric Research na Univerzitetu u Utrehtu (Utrecht University) objavljen je u časopisu Communications Earth & Environment i zasniva se na dosad najdetaljnijim kompjuterskim simulacijama Atlantskog okeana.
Novo istraživanje pokazuje da bi promjene u putanji Golfske struje mogle da posluže kao svojevrsni “rani alarm” za kolaps AMOC-a. Prema simulacijama nizozemskog tima, Golfska struja mogla bi naglo da promijeni položaj oko 25 godina prije kolapsa cirkulacije.
Kako funkcioniše AMOC?
AMOC je ogroman sistem morskih struja koji djeluje poput planetarnog transportnog pojasa. U površinskom sloju okeana prenosi toplu vodu iz tropskih područja ka sjevernom Atlantiku. Kako se voda hladi, postaje gušća (slana voda najgušća je na −2 do 0 °C, u zavisnosti od saliniteta), tone i vraća se ka jugu u dubokim slojevima.
Taj proces pokreće razlika u temperaturi i slanosti vode pa se naziva termohalinska cirkulacija. Topla voda koju AMOC donosi ka sjeveru grije vazduh iznad Atlantika i ublažava zime u Evropi, zbog čega zapadna Evropa ima blažu klimu nego područja na istoj geografskoj širini u Sjevernoj Americi.
Upozorenja klimatologa
Naučnici već decenijama upozoravaju da bi globalno zatopljenje moglo da oslabi ovaj sistem. Kako se Arktik zagrijeva, glečeri i morski led se tope, a velike količine slatke vode ulaze u sjeverni Atlantik. Pošto je slatka voda manje gusta od slane, teže tone i slabi proces koji pokreće dubinsku cirkulaciju.
Neki radovi sugerišu da je AMOC već značajno oslabio u posljednjih stotinak godina te da je danas vjerovatno najslabiji u najmanje hiljadu godina.
Kolaps tog sistema imao bi globalne posljedice. U mnogim dijelovima Evrope zime bi postale hladnije, dok bi se u tropskim područjima promijenili obrasci padavina. Monsuni u Africi i Aziji mogli bi da se poremete, što bi uticalo na snabdijevanje hranom za milijarde ljudi. Istovremeno bi nivo mora uz istočnu obalu Sjeverne Amerike mogao naglo da poraste.
Zbog toga naučnici pokušavaju da pronađu rane znakove upozorenja koji bi signalizirali približavanje kritičnoj tački, tzv. tipping pointu – pragu nakon kojeg promjene postaju nagle i teško zaustavljive.
Pad od desetak stepeni Celzijusovih
Ivica Vilibić, okeanograf sa Instituta Ruđer Bošković kaže da bi kolaps AMOC-a u sjeverozapadnoj Evropi, naročito u Škotskoj i uz obale Norveške, donio prosječan pad temperature za nešto manje od deset stepeni.
“Drugim riječima, klima u tim krajevima bila bi slična klimi na sličnim geografskim širinama uz istočnu obalu sjeverne Amerike, primjerice u području Newfoundlanda. Ta anomalija temperature naglo bi se smanjivala prema srednjoj Europi, dok bi područje Sredozemlja, a time i Hrvatske, bilo ‘netaknuto’, barem u smislu prosječnih temperatura, dok bi oborina bilo nešto više, budući da bi se promijenile putanje ciklona nad Atlantikom. Ovdje riječ ‘netaknuto’ zapravo znači da bi područje Sredozemlja bilo pod utjecajem izraženog globalnog zatopljenja i svega ostalog što ide uz to”, objašnjava Vilibić.
Golfska struja se već pomjera
Novo istraživanje fokusira se na Golfsku struju, snažnu površinsku struju koja teče uz istočnu obalu SAD-a prije nego što skrene ka Evropi. Ona je dio AMOC-a, ali i zaseban sistem kojim upravljaju i vjetrovi i rotacija Zemlje.
U modelu su istraživači postepeno slabili AMOC i pratili reakciju Golfske struje.
Kako je cirkulacija slabila, struja se postepeno pomjerala ka sjeveru i u modelu se tokom dužeg perioda pomjerila oko 133 km.
Međutim, zatim je uslijedio nagli skok – za samo dvije godine njena putanja pomjerila se dodatnih 219 kilometara ka sjeveru.
Signal 25 godina prije kolapsa
Najzanimljiviji nalaz studije je da se taj nagli pomak dogodio oko 25 godina prije početka kolapsa AMOC-a.
“Otkrili smo da se Golfska struja ponaša poput ranog upozorenja za kolaps cirkulacije“, objasnili su autori studije.
“Nagli pomak njene putanje može signalizirati da se sistem približava kritičnoj tački”, dodaju.
Drugim riječima, promjene u jednoj poznatoj okeanskoj struji mogle bi da otkriju šta se dešava u mnogo većem sistemu dubinskih struja.
Satelitske potvrde
Zanimljivo je da neka posmatranja pokazuju da se Golfska struja u posljednjih nekoliko decenija zaista pomjerila nešto sjevernije.
Istraživači su takođe primijetili slabljenje dubinske struje Deep Western Boundary Current koja teče ispod Golfske struje i predstavlja važan dio AMOC-a. Takva podudaranja između modela i mherenja naučnici nazivaju “otiscima prsta” klimatskog sistema.
Kolaps možda već do sredine vijeka?
Važno je naglasiti da to ne znači da je kolaps neizbiježan niti da će se dogoditi uskoro. Klimatski modeli pokazuju različite scenarije. Neki sugerišu da bi AMOC mogao da kolabira već sredinom vijeka ako emisije gasova staklene bašte nastave da rastu, dok drugi predviđaju sporije slabljenje bez potpunog kolapsa.
Vilibić kaže da je nova studija jedna od mnogih modelskih studija koje pokušavaju da povežu “znakove vremena” sa mogućim budućim scenarijima.
“Da, prateći satelitske podatke znamo da se Golfska struja već pomiče prema sjeveru, a prateći duboka mjerenja znamo da postoji blagi trend slabljenja duboke cirkulacije. No taj trend je još uvijek bitno manji od međugodišnje varijabilnosti. Stoga se postavlja pitanje je li opaženi pomak Golfske struje prema sjeveru rezultat slabljenja AMOC-a ili možda nečega drugoga što nije dosada pravilno uvaženo u modelima, kao što je vjetar, slabljenje Labradorske struje ili nešto treće. Potrebno je još dosta modeliranja i opažanja da bismo s dovoljnom vjerodostojnošću mogli tvrditi da je pomak Golfske struje povezan s kolapsom AMOC-a”, objašnjava okeanograf Ivica Vilibić..
Rene van Vesten (René van Westen), jedan od autora studije, ističe da je Golfska struja u mnogim klimatskim modelima dosad bila previše pojednostavljena.
“U standardnim modelima Golfska struja je često ‘zaglađena’, pa se njena dinamika ne vidi dovoljno jasno”, rekao je za Live Science.
Procesori iz računarskih igara
Vilibić kaže da nova studija predstavlja “mali kamenčić u mozaiku“ našeg razumijevanja promjena strujanja u sjevernom Atlantiku.
“Viša rezolucija modela ne znači da su rezultati vjerodostojniji, to je samo jedan od preduvjeta. Stvarni problem je ogromna računalna snaga potrebna za simulacije. No neki modeli već se pokreću na grafičkim karticama koje su izvorno razvijene za računalne igrice, a GPU i kvantni procesori mogli bi uskoro omogućiti izvođenje stotina i tisuća klimatskih simulacija, čime bi se povećala vjerodostojnost rezultata”, zaključuje Vilibić, prenosi Index.hr.
Oko 10.000 koka nosilja uginulo je od ptičijeg gripa na dvije komercijalne farme živine u Bijelom Polju, a evidentirani su i novi slučajevi bolesti u Plavu, podaci su Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Novi slučaj ptičijeg gripa evidentiran je na manjem seoskom gazdinstvu na kojem su uginule sve jedinke u veoma kratkom periodu, što je karakteristika ptičijeg gripa, saopšteno je iz Uprave.
Kada je riječ o masovnom uginuću živine u Bijelom Polju, iz Uprave su naveli da imaju potvrde da su sa farmi, mimo procedura i prijave na bolest, uklonili živinu na deponiju, iako im je zakonska obaveza da o uginućima životinja obavijeste najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora.
Po nalogu tužilaštva, izvršeno je otkopavanje tog materijala sa deponije i uzorkovanje za laboratorijske analize, a rezultati su bili pozitivni na ptičiji grip.
EU se “potpuno diskreditovala” kao posrednik u mirovnom procesu u Ukrajini, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Evropski saveznici Kijeva tražili su da se uključe u trilateralne mirovne pregovore Rusije, SAD i Ukrajine, ali su dosljedno kršili ranije postignute sporazume”, naveo je Lavrov u intervjuu za “Raša tudej”.
On je podsjetio da su 2014. godine Francuska i NJemačka bili garanti sporazuma između tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i opozicije, ali da nisu učinili ništa kada je nacionalistička garnitura preuzela vlast u Ukrajini.
Prema njegovim riječima, EU je ponovo podbacila kada se radi o Minskom protokolu iz 2015. godine, čiji je cilj bio pomirenje nove nacionalističke vlasti u Kijevu sa snagama na istoku zemlje koje su bile odane opoziciji.
“Bivši njemački kancelar Angela Merkel i bivši francuski predsjednik Fransoa Oland, koji su bili garanti sporazuma, kasnije su priznali da `nikada nisu namjeravali da ispune bilo šta dogovoreno`, već da su time željeli da kupe vrijeme za naoružavanje Kijeva”, rekao je Lavrov.
On je naglasio da se, nakon eskalacije sukoba 2022. godine, “rješenje moglo postići već u aprilu te godine da nije bilo miješanja tadašnjeg britanskog premijera Borisa DŽonsona i zvaničnika EU”.
Lavrov je optužio evropske lidere da žele da “očuvaju prisustvo nacističkog režima u Kijevu”, što je osnovni uzrok sukoba u Ukrajini.
“Ako se to dozvoli, kijevski režim će nastaviti neprijateljske antiruske aktivnosti prema civilnom stanovništvu, snagama reda i prema samoj Rusiji”, naglasio je ruski ministar.
On je odbacio planove Francuske i Velike Britanije o raspoređivanju trupa u Ukrajini kao dio bezbjednosnih garancija, i nazvao ih “okupacionim snagama koje će predstavljati prijetnju za Rusku Federaciju”.
“Moskva posmatra sukob u Ukrajini kao posrednički rat NATO-a protiv Rusije i već dugo upozorava da nikada neće prihvatiti prisustvo vojnika tog vojnog saveza na ukrajinskoj teritoriji. Ruski zvaničnici su u više navrata istakli da će se sve strane trupe u Ukrajini smatrati legitimnim vojnim metama”, napomenuo je Lavrov.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije da “evropske zemlje iznose zahtjeve za koje znaju da su potpuno neprihvatljivi za Rusiju, kako bi sabotirale diplomatske napore američkog predsjednika Donalda Trampa”.
On je dodao da EU nema mirovnu agendu i da je na strani rata.
Vozači koji voze tom dionicom puta su u grupama na Viberu upozorili da je kolaps na ovoj dionici puta i da ko ne mora da ne ide ovom dionicom.
Kako se vidi na snimcima koji su objavljeni, kamioni zbog snijega i poledice proklizavaju na ovom dijelu puta, te se stvaraju gužve.
Prognoza meteorologa se obistinila. Podsjetimo, za danas, utorak, 17. marta, u BiH je najavljeno oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom.
Minus 5 na Bjelašnici
Temperature vazduha, danas u 13 sati, bile su: Bjelašnica -5 stepeni, Ivan Sedlo 1, Bugojno, Drvar i Sokolac 4, Banjaluka i Sanski Most 5, Bihać, Doboj i Zenica 6, Prijedor, Sarajevo, Tuzla i Zvornik 7, Srebrenica 8, Bijeljina 10, Mostar i Trebinje 12 stepeni.
U srijedu prestanak padavina
“Sutra će u BiH biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom ili susnježicom u nizinama, snijegom u višim područjima. Tokom dana, padavine će oslabiti. U večernjim satima prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Jutarnja temperatura vazduha biće većinom između jedan i pet, na jugu do sedam, a najviša dnevna temperatura uglavnom između pet i deset, na jugu do 13 stepeni”, naveli su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Više od 60 odsto odraslih u BiH ima prekomjernu tjelesnu težinu, a gojaznost znatno povećava rizik od raka debelog crijeva, zbog čega stručnjaci tokom “Plavog marta” – mjeseca posvećenog prevenciji raka debelog crijeva, posebno ukazuju na značaj prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
Gojaznost je globalni problem koji pogađa više od milijardu ljudi, a u BiH je približno svaka peta odrasla osoba gojazna, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara.
Stručnjaci upozoravaju da gojaznost povećava rizik od niza malignih oboljenja, uključujući rak jetre, pankreasa, dojke i debelog crijeva, jer višak masnog tkiva izaziva upale i hormonske poremećaje koji pogoduju razvoju tumora.
U BiH, kako se navodi, gojaznost sve više pogađa djecu i mlade, što povećava rizik od hroničnih oboljenja, uključujući dijabetes i kardiovaskularne bolesti, te dodatno opterećuje zdravstveni sistem.
Istovremeno, savremene terapije za kontrolu tjelesne težine još nisu dovoljno dostupne, što dodatno otežava efikasnu borbu protiv gojaznosti i njenih posljedica.
Stručnjaci naglašavaju da se zdravim navikama, fizičkom aktivnošću i redovnim pregledima rizik može znatno smanjiti, te podsjećaju da se tokom “Plavog marta” širom BiH organizuju besplatni skrininzi radi ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Meta je tiho objavila da će end-to-end enkripcija (E2EE) za direktne poruke na Instagramu biti ukinuta 8. maja 2026. godine, čime se poništava funkcija uvedena u decembru 2023. godine.
Na Instagram stranicama za podršku je 13. marta 2026. ažuriran dokument koji je izazvao burne reakcije zajednice za zaštitu privatnosti. Korisnici čiji su razgovori bili zaštićeni dobiće uputstva kako da preuzmu poruke i medije koje žele sačuvati prije isteka roka.
Objašnjenje kompanije
Zvanično objašnjenje kompanije Meta je kratko: „Veoma mali broj ljudi koristio je opciju end-to-end enkriptovanih poruka u direktnim porukama, pa u narednim mjesecima uklanjamo tu opciju s Instagrama. Svako ko želi nastaviti slati enkriptovane poruke to može uraditi putem WhatsAppa.”
Ovaj obrat je značajan jer Meta ukida funkciju samo dvije i po godine nakon njenog lansiranja. Za razliku od WhatsAppa, gdje je enkripcija automatski uključena, na Instagramu je ona bila opciona i korisnici su je morali ručno aktivirati za svaki razgovor.
Šta će se desiti
Jednom kada funkcija bude onemogućena, direktne poruke više neće biti zaštićene E2EE protokolom. Iako će poruke biti zaštićene od presretanja tokom samog slanja, Meta će tehnički moći da im pristupa, skenira ih i čuva.
To efektivno završava eru privatnosti na Instagramu, a kompanija će te podatke moći koristiti za moderaciju sadržaja, primjenu pravila i razvoj AI funkcija.
Debata o stvarnim razlozima
Debata o stvarnim razlozima ove odluke već je počela. Vlade SAD, Velike Britanije i EU vršile su pritisak na platforme da omoguće skeniranje poruka radi otkrivanja zloupotrebe djece. EU regulativa Chat Control i britanski Online Safety Act daju regulatorima ovlaštenja koja su u suprotnosti s potpunom enkripcijom.
Kriptograf i profesor s Johns Hopkins University, Matthew Green, ocijenio je ovaj potez kao znak da Meta mijenja svoj čvrsti stav prema enkripciji. Stručnjaci također postavljaju pitanje da li će sadržaj privatnih poruka postati dostupan Meti za analiziranje potreba oglašavanja ili treniranje AI modela, s obzirom na to da je kompanija u decembru 2025. potvrdila da interakcije s Meta AI alatima mogu biti korištene za ciljano oglašavanje.
Dok Facebook Messenger i WhatsApp zadržavaju enkripciju, Instagram, čija je baza korisnika mlađa i šira, gubi je u potpunosti, piše PCMAG, prenosi Raport.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je Republika Srpska stabilna i mirna, te da je važno da se iskazuje i politička snaga kroz Narodnu skupštinu i dovoljan broj glasova za potvrđivanje izbora Vlade.
“Za svaku vladu važno je da ima dovoljan broj ruku u Narodnoj skupštini, što mi i imamo”, rekao je Dodik.
On je ukazao na to da političko Sarajevo, uz pojedine opozicione predstavnike, želi da napravi štetu Republici Srpskoj, navodeći da je shvatio njihove namjere i povukao poteze kojima je izbjegnuta destabilizacija zemlje.
“Oni ruše Ustav BiH, Ustav Republike Srpske i opozicija daje legitimitet tome. Oni su prvi rekli da će izaći na izbore i znao sam da će to voditi u dalju destabilizaciju”, rekao je Dodik.
On kaže da u prilog ovoj konstataciji ide i nova priča u Parlamentarnoj skupštini BiH i navodna briga političkih oponenata za građane kroz akcize.
“SNSD brani Republiku Srpsku, a vi pokušavate da iskoristite populističku priču oko akciza”, naveo je Dodik.
Govoreći o niovu BiH, on je rekao da je i Centralna izborna komisija BiH imala svoju ulogu u proteklom periodu, poništavajući prijevremne izbore za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta.
“Desili su se ponovljeni izbori i dobili smo više glasova”, istakao je Dodik.
On je naveo da je mnogo teže bilo odlučivati prije 10 ili 15 godina, pa s tim u vezi i donijeti rezoluciju o genocidu nad srpskim narodom u NDH, što opozicija ponovo stavlja na dnevni red i predstavlja to kao novu inicijativu.
“Treba osuditi ustaštvo, ali treba da se bavimo operativnim mjerama. Svi smo osudili to i jasna je naša pozicija. Da li ima neki Srbin da ne razumije šta je ustaštvo?”, upitao je Dodik.
On ističe da se na političkoj sceni pojavilo nekoliko ljudi iz redova opozicije koji sve pokušavaju predstaviti na pogrešan način i da “u Republici Srpskoj ništa ne funkcioniše”.
“Oni smatraju da narod treba kazniti, a ne da su sami krivi za svoj izborni rezultat. Kako je moguće da dobijete manje glasova na ponovljenim izborima”, rekao je Dodik za RTRS.
On je poručio da iza takvih političara stoje i pojedini mediji u Republici Srpskoj.
