Autor: m88bogdanovic

  • Otkupna cijena mlijeka u RS ponovo pada, mljekari upozoravaju na krizu

    Otkupna cijena mlijeka u RS ponovo pada, mljekari upozoravaju na krizu

    Otkupna cijena svježeg sirovog mlijeka pašće za pet feninga po litru, s tim da je u prethodnih godinu dana već smanjenja za 20 feninga, upozoravaju iz Udruženja mljekara Republike Srpske nakon sastanka sa predstavnicima preduzeća “Mlijekoprodukt”.

    Tema sastanka bila je aktuelno stanje u mljekarstvu, a istaknuto je da “Mlijekoprodukt” ima nagomilane viškove mlijeka i mliječnih prerađevina u skladištu, koji prelaze 8,4 miliona litara.

    “Još jedan problem je enorman uvoz mlijeka, ali i lažnih mliječnih prerađevina, što dodatno otežava plasman domaćih proizvoda. Ovo su, između ostalog, razlozi zbog kojih će biti smanjena cijena svježeg sirovog mlijeka za 0,05 KM/l od 1. juna ove godine. Napominjemo da je u proteklih 12 mjeseci cijena mlijeka smanjena već za 0,20 KM, a troškovi proizvodnje su rasli i za 40 odsto”, naglasili su iz Udruženja.

    Kako kažu, iz “Mlijekoprodukta” navode da su troškovi proizvodnje i distribucije, te skladištenja narasli za oko 15 odsto u zadnjih pet mjeseci, prije svega zbog rasta cijena energenata.

    “Našim članovima su preporučili da smanje investicije u proizvodnju mlijeka i ne povećavaju količine te po mogućnosti ostanu na ovom nivou”, kažu iz Udruženja.

    S obzirom na to da će, kako ističu, uskoro na tržište izaći i velike količine mlijeka u prahu, očekuje se i dodatan udar na tržište.

    “Već se kod pojedinih domaćih mljekara i u jogurt dodaje mlijeko u prahu”, dodaju.

    Navode i da se “Mlijekoprodukt” nada da će Ministarstvo podržati preradu viškova mlijeka u mlijeko u prahu, kao što su uradili Federacija BiH i Srbija.

    “Srbija sufinansira preradu u mlijeko u prahu sa dva evra po kilogramu, a Federacija je odobrila dva miliona KM, za ove namjene svojim mljekarama. Međutim, ovo dugoročno neće riješiti problem”, naglasili su.

    Zbog toga su se na sastanku usaglasili da je pod hitno potrebno pokrenuti strateške razgovore između svih uključenih partnera (Ministarstvo, mljekari, prerađivači) te donijeti strateške planove razvoja i održivosti sektora mljekarstva na srednjoročnom planu (na tri do pet godina).

    “‘Mlijekoproduktu’ nedostaje masnoće i nadaju se da će problem biti riješen kroz uključivanje džerzeja u Program uzgoja goveda u RS. Ovo bi uticalo na smanjenje proizvedenih količina mlijeka, a povećanje proizvedene mliječne masti. Potrebno je što prije donijeti Pravilnik o deklarisanju mliječnih proizvoda, po ugledu na Srbiju, koji će uključiti i proizvode od rekonstituisanog mlijeka”, navode iz Udruženja.

    Osim toga, traže i da Republika Srpska subvencioniše dio proizvođača koji hoće da pređu u sistem “krava-tele” ili “krava-dojilja”, s obzirom na to da su veoma dobre cijene mesa na tržištu, ali i da se odobre dodatna sredstva za unapređenje domaćih kapaciteta za preradu mlijeka u sir, jer su velike količine sira koji se uvozi.

    “Tijela nadležna za spoljnotrgovinsko poslovanje i diplomatska predstavništva BiH se pod hitno moraju uključiti u pomoć prodaji mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH na stranim tržištima. Ukoliko se nastave ovi trendovi i ne uvedu hitne mjere podrške, iz ‘Mlijekoprodukta’ upozoravaju da će doći do privremenog smanjenja količina koje se otkupljuju”, zaključuju iz Udruženja mljekara RS.

  • Novi prijedlog Njemačke mogao bi promijeniti put BiH ka Evropskoj uniji

    Novi prijedlog Njemačke mogao bi promijeniti put BiH ka Evropskoj uniji

    Fridrih Merc, njemački kancelar, liderima EU iznio je prijedlog kako bi se mogla pomiriti potreba proširenja EU, uz istovremeno insistiranje da sve zemlje kandidati sprovedu pune reforme kako bi bile spremne kada budu postale članice.

    Šta predviđa Mercov prijedlog za Zapadni Balkan

    • Privilegovan pristup tržištu EU
    • Bližu saradnju sa evropskim institucijama
    • Status posmatrača u pojedinim institucijama EU
    • Zajedničke sjednice sa predstavnicima EU
    • Postepenu integraciju kroz reformske procese
    • Veću uključenost regiona u donošenje odluka

    Postepena integracija prije punopravnog članstva

    Za zemlje zapadnog Balkana i Moldaviju Merc je u pismu Antoniju Kosti, predsjedniku Evropskog savjeta, i Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, predložio privilegovan pristup zajedničkom tržištu EU uz tješnje veze s evropskim institucijama.

    “Mogli bismo predvidjeti i za ove zemlje značajne korake na njihovom putu ka članstvu, na primjer, privilegovan pristup unutrašnjem tržištu i tješnje veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, poput dodjeljivanja statusa posmatrača zemljama zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU, kao i održavanja zajedničkih sjednica Evropske komisije ili Evropskog parlamenta sa predstavnicima zemalja zapadnog Balkana o pitanjima koja se direktno odnose na region”, naveo je Merc u pismu koje je u posjedu “Nezavisnih”.

    Merc smatra da bi postepena integracija mogla biti uspostavljena kroz formiranje blokova koji bi mogli predstavljati osnovu za punu primjenu odgovarajućih oblasti politika, a zatim bi bila praćena povećanom podrškom u procesu sprovođenja reformi u sklopu pravne tekovine EU.

    Prevedeno na obični jezik, Merc predlaže da EU i zemlje regiona zajedno rade na odlukama koje će se odnositi na oba partnera i da ih uklope u obaveze koje bi zemlje regiona svakako morale ispuniti na putu ka članstvu. Time bi se, po svemu sudeći, zemlje regiona uvele u funkcionisanje EU dok istovremeno ispunjavaju obaveze ka članstvu.

    “EU mora ispuniti obećanje”

    Merc je naglasio da ove prijedloge iznosi kako bi EU ispunila svoje obaveze prema zemljama kandidatima.

    “Predlažem da ostanemo čvrsti u našem obećanju da zemlje zapadnog Balkana i Moldavija mogu pristupiti EU, kako je utvrđeno Kopenhaškim kriterijumima i predviđeno Solunskom agendom iz 2003. godine. Naš cilj se nije promijenio: dovršetak EU kroz uključivanje svih zemalja kandidata”, naveo je Merc.

    Radi stavljanja stvari u kontekst, Merc je ovo pismo napisao prevashodno zbog pitanja Ukrajine, koje EU vidi kao svoj egzistencijalni bezbjednosni problem. EU je sve više ovisna o Ukrajini kad je u pitanju ulaganje u odbrambene kapacitete i ono čime Ukrajina može doprinijeti kad je u pitanju evropska bezbjednosti. Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, i vlada njegove zemlje, pokušali su objediniti ova dva pitanja na način da Ukrajina uđe u EU možda već naredne godine i da na taj način EU dobije značajnu vojnu formaciju kao dio svoje bezbjednosne strategije. Dio zemalja EU, posebno one prema istoku, prihvatile su ovaj prijedlog, dok je dio zemalja u grupi “Prijatelji zapadnog Balkana” insistirao da se ne može dati Ukrajini takav model bez toga da se slično ponudi i zemljama našeg regiona.

    Čini se da je Mercovo pismo pokušaj da se pomire ova dva stava, jer on u svom pismu govori i o modelu za Ukrajinu koji bi ponudio nešto više u početnoj fazi, ali bi i naš region i Ukrajina na kraju imali isti status kao punopravne članice EU.

    Ćerimagić: Dosta simbolike bez konkretnih koraka

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe smatra da je ovo pismo u kontekstu rješavanja dileme oko nastavka proširenja i odnosa EU prema Ukrajini i zapadnom Balkanu.

    Ćerimagić ističe da je osnovna poruka pisma da članstvo nijedna zemlja ne može dobiti brzo, a da se taj prelazni period iskoristi za postepenu integraciju.

    “Međutim, inicijativa trenutno otvara više političkih, pravnih i praktičnih pitanja nego što daje odgovora. Čini se da i sam kancelar Merc to prepoznaje, a ta pitanja će vjerovatno postati dio širih rasprava među evropskim liderima u narednim mjesecima, iako tema još formalno nije na dnevnom redu Evropskog vijeća. Konkretno za zapadni Balkan, prijedlog sadrži ohrabrujući jezik o tome da puno članstvo ostaje cilj i da proces proširenja treba ubrzati. Ali u stvarnosti, riječ je više o simboličnoj nadogradnji postojećeg pristupa nego o velikom strateškom zaokretu. Ne postoje konkretne obaveze kada je riječ o Crnoj Gori ili drugim državama regiona, niti postoji jasna naznaka da bi zemlje koje brzo provode reforme mogle brže napredovati”, ocjenjuje Ćerimagić.

    Kako ističe, Mercov prijedlog to ne isključuje eksplicitno, ali upada u oči da se i ne spominje.

    “Sveukupno gledano, ovo više izgleda kao pokušaj upravljanja očekivanjima i blagog prilagođavanja postojećeg okvira nego kao dramatična pozitivna promjena u ponudi Berlina u odnosu na proširenje EU”, ocjenjuje on za “Nezavisne”.

  • Izmjene zakona stupaju na snagu: Od 27. maja strože saobraćajne kazne u BiH

    Izmjene zakona stupaju na snagu: Od 27. maja strože saobraćajne kazne u BiH

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, koji definiše obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, na snagu stupa 27. maja 2026. godine, saznaju “Nezavisne novine”.

    Zakonske izmjene, po kojima će policija, dakle, početi postupati od srijede, donose kazne koje dostižu i do 5.000 maraka.

    Prekoračenje brzine

    Pod obijesnom vožnjom smatra se kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno, ali i vožnja u naselju brzinom većom za 40 km/h iznad najveće dozvoljene, odnosno van naselja brzinom većom za 60 km/h.

    Obijesnom vožnjom, osim toga, smatra se i kad vozač pretekne kolonu vozila, prelazeći ili se krećući po punoj liniji, ali i kad vozi sa koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg, ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

    “Ovlašteno lice privremeno će oduzeti vozilo od vozača na licu mjesta gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju”, stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.

    Do donošenja pravosnažnog sudskog rješenja, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo čuva se na prostoru koji odredi policija. Propisane su i kazne.

    “Od 2.000 KM do 3.000 KM biće kažnjen vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju na način da se njegovo postupanje karakteriše kao obijesna vožnja. Vozaču će se uz novčanu kaznu izreći i zabrana vožnje od šest mjeseci i dva kaznena boda”, piše u izmjenama ZOBS-a.

    Najveće novčane kazne

    Ali ni to nije sve – ako usljed bahate vožnje dođe do udesa, kazna iznosi od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će biti izrečena i zabrana vožnje od devet mjeseci i dobiće četiri kaznena boda.

    Definisano je i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona i nevezivanje sigurnosnog pojasa, a iznosiće od 200 do 400 maraka. Ako je usljed toga izazvana nezgoda, kazna je od 400 KM do 2.000 KM, a tu je i zabrana vožnje do pola godine, kao i dva kaznena boda. Definisana je još jedna vrsta kazne.

    “Vozač koji u saobraćaju na putu koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, biće kažnjen od 200 KM do 400 KM”, navedeno je u izmjenama ZOBS-a, koje stupaju na snagu 27. maja 2026.

    Najteži prekršaji

    Semir Šut, stručnjak za bezbjednost saobraćaja i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, ističe da su ovim izmjenama ZOBS-a izdvojeni i kao obijesna vožnja tretirani najteži prekršaji koji oduzimaju živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim saobraćajnicama.

    “To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Ja mislim da ćemo ovaj put u fokusu težeg kažnjavanja zaista imati prekršioce koji se obijesno odnose i prema bezbjednosti saobraćaja i prema drugim učesnicima”, rekao je Šut.

    Izmjene zakona donose najstrožu novčanu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje da li u BiH, kao u brojnim drugim državama, treba razmišljati o uvođenju kazni koje će biti proporcijalne imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekog ko radi za minimalac i onog ko ima milione. Šut kaže da je ideja dobra, ali…

    “To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sistem utvrđivanja imovine. U BiH, imajući u vidu neuređenost sistema te razuđenost sistema poreskih uprava i zemljišno-knjižnih ureda, jako bi mukotrpan posao bio samo da utvrdite nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutno stanje”, kaže Šut za “Nezavisne novine”. 

    Značajan iskorak

    Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za oblast drumskog saobraćaja, ocjenjuje da definisanje obijesne vožnje kroz izmjene ZOBS-a predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu, jer se prvi put preciznije izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja koji imaju visok rizik nastanka saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama.

    “Dosadašnja praksa je pokazivala da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog preticanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih učesnika u saobraćaju, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja”, ističe Memić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Sa aspekta saobraćajne struke, kako ističe, strože sankcionisanje obijesne vožnje može imati pozitivan preventivni efekat, prvenstveno kroz specijalnu i generalnu prevenciju. Posebno je, dodaje on, važno što se šalje jasna poruka da se gruba kršenja saobraćajnih propisa više neće posmatrati kao “uobičajeni prekršaji”, već kao ponašanja koja direktno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost saobraćajnog sistema.

    “Međutim, iskustva iz zemalja regiona i Evropske unije pokazuju da efekti strožih kaznenih odredbi zavise prije svega od stepena njihove primjene u praksi. Ukoliko ne postoji kontinuiran i efikasan nadzor saobraćaja, uključujući prisustvo policije, savremene sisteme kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni efekat”, naglasio je Memić.

    Takođe, kako napominje, bezbjednost saobraćaja ne može se posmatrati isključivo kroz kaznenu politiku.

    “Potrebno je paralelno djelovati kroz unapređenje saobraćajne infrastrukture, edukaciju učesnika u saobraćaju, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje saobraćajne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ukoliko izmjene budu praćene efikasnom implementacijom i sistemskim pristupom bezbjednosti saobraćaja, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika saobraćajnih prekršaja, a samim tim i povećanje nivoa bezbjednosti na putevima u BiH”, ističe Memić za “Nezavisne novine”.

  • Električni orgazam i Anica Dobra opet zajedno (VIDEO)

    Električni orgazam i Anica Dobra opet zajedno (VIDEO)

    ​Legendarni beogradski rok bend Električni orgazam objavio je novi singl “Gde je Barbara sad”, kojim je simbolično zatvoren krug započet još krajem osamdesetih godina kultnim filmom “Kako je propao rokenrol”. Posebnu pažnju publike izazvao je povratak glumice Anice Dobre, koja se nakon čak 36 godina ponovo pojavljuje u priči povezanoj sa ovim kultnim ostvarenjem domaće pop kulture.

    Pjesma i spot predstavljaju svojevrsni nastavak priče iz segmenta filma u kojem su Električni orgazam i Anica Dobra zajedno ostavili snažan trag na tadašnjoj jugoslovenskoj rok sceni. Novi projekat donosi spoj nostalgije i savremenog zvuka, ali i podsjećanje na period kada je domaći novi talas bio na vrhuncu popularnosti.

    Povratak duha filma “Kako je propao rokenrol”Film “Kako je propao rokenrol” iz 1989. godine i danas ima kultni status među ljubiteljima domaće muzike i filma. Ostvarenje je kroz tri povezane priče prikazivalo tadašnju alternativnu i rok scenu Jugoslavije, a Električni orgazam bio je jedan od bendova koji su obilježili cijeli projekat.

    Anica Dobra tada je igrala Barbaru, lik koji je ostao upamćen među fanovima filma, pa novi singl direktno priziva emocije i atmosferu tog vremena. Sam naziv pjesme “Gde je Barbara sad” predstavlja očiglednu referencu na kultni lik i pitanje šta se dogodilo sa generacijom koja je živjela rokenrol osamdesetih godina.

    Spot donosi spoj prošlosti i sadašnjosti

    Novi video spot kombinuje savremene kadrove sa estetikom koja podsjeća na period novog talasa, a u njemu se pojavljuje i Anica Dobra, što je izazvalo veliko interesovanje publike i fanova benda.

    Prema navodima benda, ideja nije bila samo da se evociraju uspomene, već i da se pokaže kako određene emocije, muzika i simboli jedne epohe mogu opstati i decenijama kasnije.

     

    Električni orgazam na ovaj način još jednom potvrđuje status jednog od najvažnijih bendova regionalne rok scene, koji i nakon više od četiri decenije karijere nastavlja da objavljuje novu muziku i aktivno nastupa širom regiona.

    Bend koji je obilježio regionalni novi talas

    Električni orgazam osnovan je početkom osamdesetih godina u Beogradu i zajedno sa grupama poput Idola i Šarla Akrobate predstavljao je ključni dio jugoslovenskog novog talasa. Tokom karijere bend je objavio niz kultnih albuma i hitova koji su ostavili veliki trag u regionalnoj rok muzici.

    Frontmen benda Srđan Gojković Gile i danas važi za jednu od najprepoznatljivijih figura domaće rok scene, a Električni orgazam posljednjih godina redovno nastupa na festivalima i koncertima širom bivše Jugoslavije.

    Nostalgija koja i dalje privlači publiku

    Objava singla “Gde je Barbara sad” izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno među publikom koja je odrasla uz film “Kako je propao rokenrol” i muziku Električnog orgazma.

    Mnogi fanovi ocjenjuju da pjesma i spot uspješno spajaju nostalgiju za osamdesetim godinama sa savremenim trenutkom, podsjećajući na vrijeme kada je rok muzika imala snažan kulturni i društveni uticaj na prostoru bivše Jugoslavije.

  • Bečko zlato pretvoreno u muziku za opuštanje (VIDEO)

    Bečko zlato pretvoreno u muziku za opuštanje (VIDEO)

    Turistička organizacija Beča svojim novim zvučnim projektom čini zlato čujnim i donosi sjaj grada u sobe svojih gostiju.

    „Vienna Gold Noise“ je atmosferski zlatni šum, oplemenjen glasovima hora Bečkih dječaka i djevojčica, koji treba da pomogne pri uspavljivanju.

    Od hotela do aviona

    Petominutni audio-zapisi za spavanje od sada su dostupni posjetiocima u sobama i apartmanima bečkih luksuznih hotela, u ÖBB Nightjet vozovima, a od juna i na dugolinijskim letovima Austrian Airlines-a, kao i putem plejliste na Spotify-u.

    Turistička organizacija Beča, prateći međunarodni trend zvukova za spavanje i relaksaciju, kreirala je sopstveni zvuk za opuštanje.

    Za razliku od poznatog „White Noise“, algoritamski generisanog bijelog šuma u pozadini, „Vienna Gold Noise“ je topao i ljudski izveden zvuk. Zlatne nijanse bečkih znamenitosti iz oblasti muzike, umjetnosti, arhitekture i carskog nasljeđa izmjerene su spektrometrom, pretvorene u čujne tonove i aranžirane u četiri audio-zapisa za spavanje uz pjevušenje hora Bečkih dječaka i djevojčica.

    Tako je nastalo zvučno zlato iz čajnog salona Bečke državne opere, Klimtovog „Poljupca“, krune iz carske Riznice i crkve Ota Vagnera na Štajnhofu.

    „Ključni partneri koji integrišu novo zvučno iskustvo u sobe su bečki luksuzni hoteli“, rekao je direktor Bečkog turizma Norbert Ketner.

    Modulirane svjetlosne frekvencije

    Svjetlost ima više frekvencije od zvuka – može se vidjeti, ali ne i čuti.

    Zato je istraživačka grupa „Novel Electronic Materials and Concepts“ sa Tehničkog univerziteta u Beču spektrometrom analizirala zlato odabranih bečkih znamenitosti kako bi precizno odredila specifične nijanse i tonove boja.

    Potom su svjetlosne frekvencije modulirane u čujne audio-frekvencije.

    Dodati su i zvuci prirode koji imaju umirujuće dejstvo, kao i svjetski poznata uspavanka Johanesa Bramsa „Dobro veče, laku noć“, usporena i izvedena pjevušenjem hora Bečkih dječaka i djevojčica, prenosi eKapija.

  • Tramp: Vašington će preuzeti uranijum od Teherana

    Tramp: Vašington će preuzeti uranijum od Teherana

    Predsjednik SAD Donald Tramp obećao je da će Sjedinjene Države na kraju preuzeti iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.

    – Uzećemo ga. Ne treba nam, ne želimo ga. Vjerovatno ćemo ga uništiti nakon što ga preuzmemo, ali im nećemo dozvoliti da ga zadrže –  rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

    On je podsjetio da je preuzimanje uranijuma dio glavnog cilja američke vojne intervencije – da se Teheranu onemogući razvijanje nuklearnog oružja.

    Vjeruje se da Iran posjeduje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma, za koji je Tramp izjavio ranije da je zakopan ispod ruševina nakon američkih i izraelskih vazdušnih udara prošle godine.

    Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei izdao je ranije direktivu da se zalihe uranijuma, koji je blizu nivoa potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, ne smiju iznositi u inostranstvo.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode, naročito na sjeveru, a samo ponegdje je moguća slaba kiša ili kratkotrajni pljusak.

    Uveče se očekuje razvedravanje, dok će u Hercegovini će biti pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće umjeren, na istoku i u višim predjelima pojačan sjeveroistočni vjetar, a u Hercegovini umjerena, na momente i jaka do olujna bura.

    Minimalna temperatura vazduha biće od osam do 14, na jugu do 16, u višim predjelima od šest stepeni, a najviša dnevna biće od 21 do 26, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih.

    Danas u Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme, a prema večernjim časovima očekuju se lokalni pljuskovi i slaba grmljavina, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Pronađeno tijelo u buretu, sumnja se da je Nešović

    Pronađeno tijelo u buretu, sumnja se da je Nešović

    U buretu otkopanom na području Inđije danas je pronađeno tijelo muškarca za kojeg se vjeruje da je Aleksandar Nešović, koji je nestao 12. maja u Beogradu, saopštilo je beogradsko Više javno tužilaštvo.

    Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, tijelo će biti poslato na obdukciju i DNK vještačenje na Institut za sudsku medicinu u Beogradu.

    Nešović je, kako se sumnja, ubijen u restoranu na Senjaku 12. maja, a u vezi sa ovim zločinom uhapšeno je 10 osoba, među kojima i načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić.

  • Nesvakidašnja sreća u Hercegovini: Trojica braće istog dana postali djedovi

    Nesvakidašnja sreća u Hercegovini: Trojica braće istog dana postali djedovi

    Iz Mrkodola kod Tomislavgrada stiže jedna posebno lijepa i rijetka vijest.

    U velikoj porodici Tomić, koju u selu od milja zovu Pećenkovići, čak trojica braće istog dana postali su djedovi.

    Braća Miće, Joka i Neno 19. maja dobili su svoje nove životne radosti – unučiće Maru, Luku i Franju. Najprije je na svijet stigla mala Mara, potom Luka, a zatim i mali Franjo, čime je ovaj datum zauvijek postao poseban za cijelu porodicu.

    Velika i složna porodica

    Porodica Tomić poznata je kao velika, složna i povezana porodica u kojoj šestoro braće i jedna sestra godinama njeguju zajedništvo, međusobno poštovanje i porodične vrijednosti. Njihova povezanost sada je dodatno učvršćena jednom posebnom i radosnom porodičnom pričom.

    Ovakav događaj prava je rijetkost ne samo u Mrkodolu nego i mnogo šire, ali jedno je sigurno – ovakve vijesti uvijek izazivaju osmijehe i radost.

    Kada se u jednom danu rode čak troje unučića, riječ je o trenutku koji će se dugo pamtiti i prepričavati, piše Tomislavcity.com.

  • Dječji hirurg oduševio svijet: Mališane pred operaciju oblači kao superheroje (VIDEO)

    Dječji hirurg oduševio svijet: Mališane pred operaciju oblači kao superheroje (VIDEO)

    Dok većina djece ulazak u operacionu salu doživljava kao jedan od najstrašnijih trenutaka u životu, ljekar iz Brazila Leandro Gimaraeš pronašao je neobičan način da svojim pacijentima pomogne da zaborave strah.

    Umjesto suza i panike, mališani kod njega na operaciju odlaze obučeni kao superheroji, vjerujući da upravo tada postaju moćni i jaki.

    Osjećaj sigurnosti i hrabrosti

    Snimci koje je ovaj dječji hirurg i ORL specijalista objavio na Instagramu izazvali su veliku pažnju tokom 2025. godine, a nedavno su iznova aktuelizovani.

    Mnogi gledaoci su priznali da ih je prizor djece koja “poleću” ka operacionoj sali dirnuo u srce.

    Gimaraeš objašnjava da mališanima želi da pruži osjećaj sigurnosti i hrabrosti u trenucima kada su najranjiviji.

    Vjeruje da je kroz igru i maštu moguće uspostaviti mnogo bolji kontakt sa najmlađima nego kroz strogo bolničko okruženje, prenosi Today.

    Na snimcima se vide mali pacijenti obučeni u kostime superheroja kako “lete” oslonjeni na rame ljekara ili trče držeći ga za ruku – dok zajedno odlaze ka operacionoj sali.

    Kadrove prati numera “Stand By Me”, a izazvali su lavinu reakcija na internetu. Korisnici su poručili specijalisti iz Brazila da je “pravi anđeo”.

    “Bolnički klovnovi”

    Gimaraeš kaže da se operaciona sala doživljava kao veoma stresno mjesto za dijete, ali i za roditelje.

    “Moja ideja je nastala iz želje da ulazak u operacionu salu učinim manje traumatičnim”, objasnio je.

    On posebno pamti djevojčicu po imenu Alana, staru dvije godine, koja je u njegovom naručju nekontrolisano plakala dok su je vodili na intervenciju.

    “Tog dana obećao sam sebi da više nikada neću odvesti uplakano dijete na operaciju”, rekao je.

    Njegov neobičan pristup djelimično potiče i iz iskustva koje je stekao mnogo prije nego što je postao hirurg.

    Naime, tokom studija medicine pridružio se grupi “bolničkih klovnova”, gdje je pohađao časove glume i učio kako da kroz humor i igru odvuče pažnju djece tokom pregleda.

    “Tada sam se zaljubio u rad sa djecom”, prisjetio se Gimaraeš.

    Dodaje da su mu vještine koje je naučio kao “bolnički klovn” mnogo pomogle da pregleda mališane bez straha i panike.

    “Roditelji obožavaju moje snimke”

    Njegovi pacijenti najčešće nose kostime Betmena ili Fleša, a svako može da izabere šta želi da “postane” prije operacije.

    “Objasnim im da ćemo do sale otići leteći ili trčeći i da ćemo usput ‘popraviti’ njihov nos ili uši”, rekao je brazilski ljekar.

    Tek kada vidi da je dijete opušteno i potpuno uključeno u igru, ulazi sa njim u operacionu salu.

    Ako primijeti da je mali pacijent i dalje uplašen, dozvoljava jednom od roditelja da bude uz njega tokom uspavljivanja anestezijom, kako bi cijeli proces protekao što mirnije. Nakon što dijete zaspi, kostim se skida i predaje roditeljima da bi ga odnijeli kući.

    “Roditelji obožavaju moje snimke jer mogu da pokažu djeci koliko su bila hrabra”, rekao je.

    Po njegovim riječima, mnoga djeca dolaze kasnije na kontrole obučena kao superheroji, ponosna što iskustvo operacije nije ostavilo trauma, prenosi Telegraf.

    “Kada obuku kostim, potpuno se promijene. Uzbuđena su, srećna i osjećaju se snažno. Tada se i roditelji opuste”, ističe Gimaraeš.