Autor: m88bogdanovic

  • Košarac: Krajnje vrijeme da se okonča najdugovječniji protektorat u Evropi

    Košarac: Krajnje vrijeme da se okonča najdugovječniji protektorat u Evropi

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac istakao je da su politike stranog intervencionizma i opstanak OHR-a najveća prepreka funkcionisanju BiH i da je krajnje vrijeme da se okonča najdugovječniji međunarodni protektorat u Evropi.

    – Pod plaštom takozvane međunarodne zajednice decenijama je rušen ustavni poredak BiH, potkopavan Dejton i stvaran presedan nezabilježen u savremenoj Evropi – da jedan neizabrani stranac prisvaja zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u suverenoj zemlji – naveo je Košarac.

    On je dodao da takva praksa nije ni demokratija, ni vladavina prava, već politički protektorat koji BiH drži u stalnoj institucionalnoj i političkoj krizi

    Košarac podsjeća da Aneks 10 Dejtonskog sporazuma nije dao visokom predstavniku pravo da nameće zakone, mijenja ustavni poredak, suspenduje institucije ili kažnjava demokratski izabrane predstavnike naroda, te da takozvana bonska ovlaštenja nisu dio Dejtonskog sporazuma.

    – Sve što je izvan Dejtona predstavlja političku, a ne pravnu kategoriju. Ako BiH želi bilo kakvu budućnost, onda mora prestati biti kolonija političkog tutorstva. Svaki dan opstanka OHR-a predstavlja potvrdu da BiH nije istinski suverena država – napisao je Košarac na Instagram profilu.

    On je naglasio da zatvaranje OHR-a nije pitanje političke želje Republike Srpske, već pitanje poštovanja međunarodnog prava i Dejtonskog sporazuma.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Staša Košarac (@stasa.kosarac)

  • Stabilna situacija na požarištu kod Trebinja

    Stabilna situacija na požarištu kod Trebinja

    Situacija na požarištu u okolini Trebinja ovoga jutra je stabilna.

    Vatra je i dalje aktivna na nepristupačnom terenu, ali ne ugrožava kuće i pomoćne objekte.

    Pripadnici Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Trebinje konstantno su na terenu i motre situaciju, potvrdio je za RTRS komandir TVSЈ Trebinje, Dejan Kašiković.

    Podsjetimo požari koji su aktivni već deveti dan prijetili su kućama u selima Luke, Tretina i Poljice Petrovo, ali su vatrogasci u više navrata uz pomoć mještana uspjeli da odbrane kuće i pomoćne objekte.

    U gašenje je bio uključen i helikopter MUP-a Republike Srpske.

  • Na većini graničnih prelaza pojačan saobraćaj

    Na većini graničnih prelaza pojačan saobraćaj

    Na većini graničnih prelaza BiH jutros je pojačan intezitet saobraćaja, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

    Iz AMS-a navode da su od ranog jutra duge kolone vozila evidentirane na izlazu iz BiH na graničnim prelazima Kamensko, Prisika, Izačić, Velika Kladuša, Doljani, Zupci, Hum i Deleuša, a u oba smjera na graničnom prelazu Donja Gradina.

    Na prelazu Gradiška nema zadržavanja na ulaznoj/izlaznoj rampi u BiH, ali su duga čekanja u oba smjera u međuprostoru, na ulazu i izlazu iz Hrvatske.

  • Zenički rudari i dalje u jami – traže pismenu potvrdu da će dobiti plate

    Zenički rudari i dalje u jami – traže pismenu potvrdu da će dobiti plate

    U jami Rudnika mrkog uglja “Zenica” trenutno je deset rudara koji protestuju zbog kašnjenja plata, rekao je za RTRS Alija Selman, predstavnik Sindikata ovog rudnika.

    – Јuče je u jami bilo jedanaest rudara. Ukazana je zdravstvena pomoć jednom rudaru i poslat je na kućno liječenje zbog zdravstvenih problema. Ovih deset rudara što je ostalo ne misle izaći dok god ne dobiju pismenu potvrdu da će isplata plata za maj, jun i jul biti tad i tad, odnosno dok ne dobiju tačan datum od resornog ministarstva – istakao je Selman.

    On je naveo da rudari imaju obaćanja da će plate biti isplaćene do 20. avgusta, ali da traže pismenu potvrdu za to.

    – Imamo usmena obećanja, ali to se proteže tri, četiri, pet mjeseci, stalno nam usmeno obećavaju. Otkad smo ušli u zelenu tranziciju i zatvaranje rudnika, obećavaju nam mnogo, nešto i urade, ali to nije dovoljno da bi ljudi bili zadovoljni. Minimum minimuma je isplata plata da ljudi mogu da žive – rekao je Selman.

    On je rekao da je ovjera zdravstvenih knjižica riješena na mjesec dana, ali da je rudarima bitno da imaju zdravstveno osiguranje pa taman i da se tako uplaćuje.

    – Cijelo vrijeme od zatvaranja rudnika traje borba od danas do sutra, rudar ne može ništa planirati, ni godišnji, niti bilo šta. Počevši od plata, preko knjižica, uplate doprinosa, sve nam obećavaju, a mi smo tu da čekamo i radimo onako kako oni kažu. Ministar Vedran Lakić je obećao da će sve biti regulisano do prve polovine sedmog mjeseca, tada je obećana i majska i junska plata. Sada je polovina avgusta i nemamo ni majske ni junske plate – rekao je Selman.

  • Opasna misija na Mont Everestu: Vraćaju tijelo alpiniste koje leži zamrznuto 30 godina

    Opasna misija na Mont Everestu: Vraćaju tijelo alpiniste koje leži zamrznuto 30 godina

    Tijelo indijskog penjača Dordžea Morupa, koje već 30 godina leži zamrznuto na Mont Everestu, moglo bi konačno da bude vraćeno njegovoj porodici, pošto Indija traži specijalizovani tim za spasavanje na velikim nadmorskim visinama koji bi izveo složenu i rizičnu operaciju izvlačenja tijela sa oko 8.500 metara nadmorske visine, prenio je danas, 8. avgusta, BBC.

    Morup je stradao još 1996. godine tokom indijske ekspedicije na Everest sa kineske strane planine.

    Bio je jedan od šest članova ekspedicije Indo-tibetanske granične policije (ITBP) koja je pokušavala da postane prva indijska ekspedicija koja će se na najviši vrh svijeta popeti sa te strane.

    Troje članova ekspedicije vratilo se zbog snažne snježne oluje, ali su Morup i još dvojica penjača, Cevang Smanla i Cevang Paldžor, nastavili prema vrhu, prenosi Tanjug.

    Sva trojica su poginula u mećavi tokom spuštanja.

    “Zelene čizme”

    Dva tijela nikada nisu pronađena, dok je treće godinama bilo poznato kao “Zelene čizme”, po upečatljivim planinarskim cipelama boje limete koje je penjač nosio.

    Tijelo se nalazi u takozvanoj “zoni smrti”, na oko 8.500 metara visine, gdje temperature mogu da padnu do čak minus 40 stepeni Celzijusa, a nivo kiseonika je približno trećina onog na nivou mora.

    Godinama se pretpostavljalo da zelene čizme pripadaju Cevangu Paldžoru.

    Međutim, na osnovu svjedočenja preživjelih članova ekspedicije i posljednje poznate lokacije radio-kontakta sa penjačima, indijske vlasti sada vjeruju da je riječ o Morupu.

    Njegova odjeća i planinarska oprema dodatno su pomogli u identifikaciji.

    Plan da tijelo supuste do septembra

    ITBP sada finansira operaciju i želi da tijelo bude spušteno sa planine do septembra.

    Nakon transporta u Indiju, biće urađen DNK test kako bi se identitet potvrdio, a posmrtni ostaci potom će biti predati porodici.

    Izvlačenje tijela sa Everesta izuzetno je opasan i fizički zahtjevan poduhvat.

    “Zelene čizme” se nalaze na kineskoj strani vrha, koja je strmija i ima slabiju infrastrukturu za spasavanje od nepalske strane.

    Stručnjaci procjenjuju da bi za operaciju bilo potrebno između 10 i 12 iskusnih visokogorskih penjača, samo da bi se obnovila i osigurala užad do mjesta na kojem se tijelo nalazi.

    Potom bi tijelo moralo da bude spušteno na nižu nadmorsku visinu, odakle bi moglo da bude transportovano helikopterom.

    Dodatni problem predstavlja težina tijela, koje može da bude višestruko teže zbog zaleđene opreme, kao i činjenica da posmrtni ostaci mogu da se odmrznu i raspadnu pri spuštanju na niže nadmorske visine.

    Posebno opasna dionica

    Stručnjaci upozoravaju da bi posebno opasan bio prvi dio spuštanja, zbog veoma strmog i kamenitog terena.

    Procjene su da spasilačke operacije na Everestu mogu da koštaju između 40.000 i 80.000 dolara.

    Morupova supruga Končak Jangskit decenijama se nije pomirila sa njegovom smrću.

    Ako operacija bude uspješna, porodica planira da organizuje sahranu u blizini Parka mučenika u Lehu, glavnom gradu Ladaka.

    Tijelo indijskog planinara sa zelenim čizmama postalo je jezivi orijentir za mnoge penjače na stazi ka najvišem vrhu svijeta i najpoznatije je među stotinama tijela koja su ostala zamrznuta na čuvenoj planini.

  • Zelenski u zvaničnoj posjeti Srbiji

    Zelenski u zvaničnoj posjeti Srbiji

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski stigao je u zvaničnu posjetu Srbiji, gdje mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priredio večeru.

    Dvojica predsjednika sastaće se danas, a na dnevnom redu biće evropski put Ukrajine i Srbije, bilateralna ekonomska i energetska saradnja.

    Vučić i Zelenski su se ranije susretali na međunarodnim forumima i samitima u inostranstvu, ali je ovo prva zvanična posjeta Zelenskog Srbiji.

  • Danas Sveta Petka

    Danas Sveta Petka

    Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.

    Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Јevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

    Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

    U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

    Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

    Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Јašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.

    Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

    Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

    Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

    Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

  • Šta od voća smijete unijeti u Hrvatsku iz BiH: Kazne mogu dostići 13.260 evra

    Šta od voća smijete unijeti u Hrvatsku iz BiH: Kazne mogu dostići 13.260 evra

    Građani Bosne i Hercegovine koji putuju u Hrvatsku trebali bi obratiti pažnju na pravila Evropske unije o unosu svježeg voća. Pojedine vrste nije dozvoljeno unijeti bez odgovarajuće fitosanitarne dokumentacije, a kršenje propisa može rezultirati visokim novčanim kaznama.

    Posebna ograničenja odnose se na svježe smokve i grožđe.

    Budući da se BiH prema pravilima EU smatra trećom zemljom, za unos većine biljaka i biljnih proizvoda potreban je fitosanitarni certifikat koji izdaje nadležno tijelo.

    Pravilo važi i za manje količine za ličnu upotrebu

    To znači da ne postoji dozvoljena količina smokava ili grožđa koja se može prenijeti bez potrebne dokumentacije, čak ni kada je riječ o manjim količinama za ličnu upotrebu.

    I uz posjedovanje certifikata, granične službe procjenjuju da li količina odgovara ličnim potrebama ili upućuje na komercijalni uvoz.

    Koje voće možete unijeti bez fitosanitarnog certifikata

    Od ovih pravila izuzeto je samo nekoliko vrsta voća – ananas, kokos, durian, banane i datule (hurme), koje se mogu unijeti bez fitosanitarnog certifikata, piše “Avaz”.

    Kazne mogu dostići 13.260 eura

    Ako granične ili carinske službe pronađu voće koje ne ispunjava propisane uslove, ono može biti oduzeto i uništeno. Za neprijavljivanje robe koja podliježe ograničenjima fizičkim osobama prijete novčane kazne od 390 do čak 13.260 eura, zavisno od težine prekršaja.

    Zbog toga se putnicima savjetuje da prije polaska provjere važeće propise ili da svježe smokve i grožđe kupe tek nakon ulaska u Hrvatsku.

  • Djetinjstvo nekad i sad: Djeca 80-ih živjela su po sasvim drugačijim pravilima

    Djetinjstvo nekad i sad: Djeca 80-ih živjela su po sasvim drugačijim pravilima

    Način na koji djeca odrastaju danas značajno se razlikuje od djetinjstva njihovih roditelja. Ono što je nekada bilo sasvim uobičajeno i podrazumijevalo se bez mnogo pitanja, danas je često nezamislivo bez saglasnosti odraslih i pažljivog planiranja, piše YourTango.

    Nekada nije bilo ništa neobično da dijete jednostavno pokuca prijatelju na vrata i pita ga da li želi napolje. Danas roditelji uglavnom žele unaprijed da znaju kuda dijete ide, s kim će biti i kada će se vratiti.

    Djeca generacije X češće su sama obilazila komšiluk, vozila bicikle i svraćala kod prijatelja bez prethodnog dogovora. Roditelji su se međusobno poznavali, djeca su veliki dio dana provodila napolju, a mnogo se manje razmišljalo o tome ko ih u svakom trenutku nadgleda, prenosi Index.hr.

    Vožnja bicikla po komšiluku

    Za mnoge koji su odrastali sedamdesetih i osamdesetih godina bicikl je bio glavno prevozno sredstvo. Djeca bi se nalazila s prijateljima i satima vozila po komšiluku, odlazila do parka, igrališta ili prodavnice, često bez toga da roditeljima unaprijed kažu svaki detalj.

    Zanimljivo je da su mnogi pripadnici te iste generacije danas kao roditelji mnogo oprezniji. Od svoje djece žele da znaju kuda idu i kojim će putem voziti, a često im unaprijed određuju gdje smiju da idu. Sloboda koju su sami imali kao djeca danas im se nerijetko čini previše rizičnom.

    Vrijeme nasamo

    Djeca su nekada mnogo više vremena provodila sama ili s vršnjacima, bez stalnog prisustva roditelja. To ne znači da roditelji nisu brinuli o njima, nego je svakodnevica jednostavno izgledala drugačije.

    Danas mnoge porodice mnogo više vremena provode zajedno, a roditelji su znatno više uključeni u dječju svakodnevicu. Zbog toga neka djeca čak moraju jasno da kažu da žele malo vremena za sebe, nešto što je prethodnim generacijama uglavnom dolazilo samo od sebe.

    Dopisivanje s prijateljima koji žive daleko

    Nekada su se prijateljima i rođacima koji su živjeli daleko slala pisma ili razglednice. Za to uglavnom nije trebalo posebno dopuštenje roditelja.

    Danas se gotovo sva komunikacija odvija preko mobilnih telefona, interneta i društvenih mreža. Djeca zato često moraju pitati da li smiju da otvore profil na određenoj platformi, koriste aplikaciju za dopisivanje ili razgovaraju s osobama koje ne poznaju uživo.

    Roditelji pritom imaju i razloga za oprez jer digitalne platforme, osim lakše komunikacije, donose i probleme poput neprimjerenog sadržaja, internet nasilja i kontakta s nepoznatim osobama.

    Dogovaranje slobodnih aktivnosti

    Velika je razlika i u načinu na koji djeca provode slobodno vrijeme. Danas roditelji često organizuju gotovo cijeli raspored – od treninga i kurseva do prevoza, termina i kupovine potrebne opreme.

    Prije nekoliko decenija dječja druženja bila su mnogo spontanija. Umjesto organizovanog treninga djeca bi jednostavno uzela loptu, okupila ekipu i otišla da igraju fudbal ili košarku u parku.

    Za takva druženja nije trebalo mnogo planiranja ni uključivanja roditelja. Danas su spontane igre u komšiluku rjeđe, pa i slobodno vrijeme djece češće zavisi od dogovora i dopuštenja odraslih.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje promjenljivo oblačno i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i temperaturom vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

    Јutro će u većini predjela biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Od sredine dana razvoj oblačnosti donosi lokalno kišu i pljuskove praćene grmljavinom, dok na krajnjem sjeveru i zapadu ostaje uglavnom suvo vrijeme.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od 15 do 22, u višim predjelima od 12, a dnevna od 29 do 35, na jugu do 38, u višim krajevima od 25 stepeni Celzijusovih.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    U Republici Srpskoj i FBiH danas je preovladavalo pretežno sunčano vrijeme, u poslijepodnevnim časovima lokalno su registrovani pljuskovi sa grmljavinom.

    Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Čemerno 27, Kneževo, Sokolac i Han Pijesak 29, Gacko 30, Mrkonjić Grad 32, Zvornik, Ribnik, Srebrenica, Bihać, Bugojno, Livno i Sarajevo 33, Srbac, Šipovo, Doboj, Prijedor, Sanski Most i Tuzla 34, Rudo, Foča, Banjaluka, Bijeljina, Višegrad i Novi Grad 35, Bileća, Trebinje i Zenica 36, te Mostar 40 stepeni Celzijusovih.