Autor: m88bogdanovic

  • Oboren rekord Banjaluke za najduži niz tropskih dana

    Oboren rekord Banjaluke za najduži niz tropskih dana

    U Banjaluci je oboren rekord za najduži niz tropskih dana kada je temperatura prelazila 30 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura od 30 i više stepeni u Banjaluci se bilježi bez prekida od 25. jula godine, čak 18 dana je prelazila 35, a tokom tri dana i 40 stepeni.

    Prethodni rekord iznosio je 26 uzastopnih dana, od 17. jula do 8. avgusta, 2022. godine, a u ljeto 2024. godine zabilježen je niz od 25 neprekidnih tropskih dana, od 26. jula do 19. avgusta.

    Analiza maksimalne temperature od 30 i više stepeni Celzijusovih u Banjaluci za period od 1950. godine do danas pokazuje da su toplotni talasi u posljednjih dvadesetak godina sve intenzivniji i dugotrajniji.

    Od 10 najdužih nizova tropskih dana, čak devet je zabilježeno nakon 2000. godine, dok je jedini niz iz ranijeg perioda, u trajanju od 17 dana, zabilježen 1952. godine.

    Iako je Banjaluka ove godine postavila novi rekord za najduži niz tropskih dana, Bijeljina i Rudo i dalje imaju najduže nizove zabilježene na području Republike Srpske.

    U 2024. godini u Bijeljini je registrovan niz od čak 45 dana, a u Rudom 44 dana.

    U Bijeljini je od 26. jula do 8. septembra 2024. godine svakog dana zabilježena maksimalna temperatura od 30 i više stepeni Celzijusovih.

    U Republici Srpskoj toplotni talas koji je počeo krajem jula održava se tokom cijelog avgusta, uz manje varijacije u temperaturi.

  • Radnici državnih vrtića u Banjaluci ponovo traže veće plate: Imaju tri zahtjeva

    Radnici državnih vrtića u Banjaluci ponovo traže veće plate: Imaju tri zahtjeva

    Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka zatražili su novo povećanje plata za sve zaposlene za 10 odsto, a sem toga Sindikalna organizacija ove ustanove pred nadležne je stavila još dva zahtjeva.

    Kako je saopšteno iz ovog Sindikata koji djeluje u okviru Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike  Srpske, oni su započeli zvanične pregovore o povećanju plata za sve zaposlene u Centru sa poslodavcem, a sada traže i sastanak sa osnivačem, odnosno Gradom Banjaluka.

    U saopštenju se navodi da su zahtjevi Sindikalne organizacije sljedeći:

    1. Povećanje plate svih zaposlenih za 10 odsto;
    2. Ujednačavanje plate i ostalih primanja sa ostalim korisnicima budžeta Grada Banjaluka, a na osnovu ranijih obećanja i dogovora sa gradonačelnikom i Skupštinom  Grada  Banjaluka, a koja nisu ispoštovana;
    3. Rješavanje problema upisa djece u vrtić zaposlenih u Centru.

    “Radnici, članovi Sindikata, u proteklom periodu su prošli kroz težak period sindikalne borbe i kroz štrajk su se borili za povećanje minimalnih ličnih dohodaka. Iako je njihova borba u tom trenutku okončana povećanjem plata, do danas troškovi života  i inflacije nisu stali, te su u nezahvalnom položaju u odnosu na sve ostale budžetske korisnike čiji se poslovi ne klasifikuju kao izuzetno odgovorni, što posao vaspitno-obrazovnog kadra svakako jeste”, dodaju iz Sindikata.

    Oni dodaju da radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, a posebno vaspitno-obrazovni kadar, vode višegodišnju borbu za plate kojima se može priuštiti pristojan život.

    “Zbog uslova i položaja zaposlenih, Sindikalna organizacija preduzeće aktivnosti kojima će ostvariti prava za bolji položaj svakog člana Sindikata”, navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije JU Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka.

    Vaspitači danima štrajkovali

    Vrijedi podsjetiti da su radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje vodili tokom 2025. godine dugu borbu za povećanje plata, a tada su u više navrata stupali i u štrajk.

    Dogovor o povećanju plata postignut je 21. oktobra 2025. godine i to nakon višesatnih pregovora, a tada je dogovoreno povećanje plata do kraja 2025. godine i isplata regresa.

    “Postigli smo dogovor do kraja godine, da oktobarska, novembarska i decembarska plata bude povećana 16,6 odsto što je sredina i balans koji smo mogli da postignemo. Uspostavili smo dogovor o obustavi štrajka”, istakao je tada Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Slađana Mišić, predsjednica Sindikalne organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, istakla je tada da je njihova borba bila intenzivna i iskrena.

    Zaposleni u Centru za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Banjaluka dobili su tada povećanje plata za 16,6 odsto za oktobar, novembar i decembar 2025. godine, te isplatu regresa.

  • Požar u Ramićima, ekipe na terenu

    Požar u Ramićima, ekipe na terenu

    U banjalučkoj mjesnoj zajednici Ramići aktivan je požar, a na terenu su vatrogasci, izjavio je komandant Vatrogasno-spasilačke brigade Miroslav Malinić.

    – Naši ljudi pokušavaju prići, nepristupačan je teren – rekao je Malinić.

    On je istakao da ovaj požar ne ugrožava ničiji život, niti imovinu.

  • Film “Odiseja” rekorder po zaradi

    Film “Odiseja” rekorder po zaradi

    Film “Odiseja” režisera Kristofera Nolana zvanično je postao rekorder sa najvećom zaradom u istoriji među ostvarenjima sa oznakom “Er”, sa prihodom od 1,352 milijarde dolara na svjetskim blagajnama.

    Adaptacija Homerovog epa tako je premašila rekord koji je 2024. godine postavio film “Dedpul i Vulverin”, sa zaradom od 1,338 milijardi dolara.

    Film je u SAD dobio oznaku “Er”, što znači da se djeci i tinejdžerima mlađim od 17 godina preporučuje gledanje samo u pratnji roditelja ili druge odrasle osobe.

  • Požari u Doboju uprkos apelima da se na pali vatra na otvorenom

    Požari u Doboju uprkos apelima da se na pali vatra na otvorenom

    Više požara izbilo je na području Doboja u protekla 24 časa uprkos njihovim apelima upućenim građanima da ne pale vatru na otvorenom dok su visoke temperature vazduha i velike suše.

    Gorjelo je nisko rastinje na Željezničkoj stanici, kao i u naseljima Usora i Lipac, a šumski požar izbio je na Preslici i u Klokotnici, saopšteno je iz dobojskog područnog odjeljenja Republičke uprave Civilne zaštite.

    U slučaju izbijanja požara, vatrogasci ističu da ih odmah treba obavijestiti.

    Foto: RTRS

  • Vučić: Parlamentarni izbori u Srbiji 18. ili 25. oktobra

    Vučić: Parlamentarni izbori u Srbiji 18. ili 25. oktobra

    Parlamentarni izbori u Srbiji održaće se 18. ili 25. oktobra, najavio je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Predsjednik Srbije napomenuo je da će se tačan datum znati za nekoliko dana.

    – Mi ćemo da se borimo da osvojimo većinu glasova, na ljudima je da naprave izbor – rekao je Vučić za RTS.

    Povodom tvrdnji da je prijem u državljanstvo Srbije pokušaj izborne krađe, Vučić je iznio podatak da su prošle vlasti dale državljanstvo Srbije 713.739 ljudi, a aktuelna vlast tokom više godina tri puta manje, odnosno 292.000.

    Od toga, dodao je on, glasa svega 80.000 ljudi.

    – Za nas su demokratski izbori od ključnog značaja. Mi nemamo problem sa tim kome će narod da da svoje povjerenje. Narod je taj koji je vrhovni sudija na kraju – volja naroda – volja Boga – rekao je Vučić.

  • Danas bi srpski ljekar trebalo da pregleda generala Mladića

    Danas bi srpski ljekar trebalo da pregleda generala Mladića

    Zdravstveno stanje generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića izuzetno je teško. Porodica strahuje da mu je preostalo veoma malo vremena.

    Danas bi, kako je najavljeno, generala Mladića trebalo da pregleda srpski ljekar.

    Potom će porodica biti omogućeno da ga ponovo vidi. Ponovo stiže i zahtjev da se generalu Mladiću omogući liječenje u Srbiji ili Republici Srpskoj.

  • Dug trese Evropu: Pale se crveni alarmi

    Dug trese Evropu: Pale se crveni alarmi

    Rast američkog javnog duga, koji je premašio 40 biliona dolara, sve snažnije se preliva na evropska finansijska tržišta, jer vlade širom svijeta plaćaju više kamate kako bi privukle kapital, dok dodatni pritisak stvara zaduživanje američkih tehnoloških kompanija koje ulažu stotine milijardi dolara u razvoj vještačke inteligencije.

    Troškovi zaduživanja rastu

    Prinos na desetogodišnje njemačke obveznice, koji predstavlja jednu od ključnih referentnih tačaka za evropsko tržište, dostigao je ove sedmice najviši nivo od 2011. godine, dok je prinos na američke 30-godišnje državne obveznice porastao na najviši nivo u posljednjih 19 godina zbog zabrinutosti zbog inflacije i rastućeg budžetskog deficita SAD.

    Takva kretanja mogla bi dodatno otežati položaj evropskih vlada, koje će prilikom pripreme budžeta za narednu godinu biti suočene sa pritiskom da povećavaju poreze ili smanjuju potrošnju, iako istovremeno nastoje izdvojiti više novca za odbranu, dok bi finansijski problemi mogli postati i važna tema pred izbore u Francuskoj, Italiji i Španiji.

    Francuska posebno izložena

    Francuska je među najranjivijim zemljama jer je dugogodišnje pogoršavanje javnih finansija oslabilo povjerenje investitora, a francuska krajnje desničarska liderka Marin le Pen rast prinosa na obveznice nazvala je “nemilosrdnim obračunom za deset godina makronizma” navodi Politico, poručivši da je vrijeme da se “očiste Augijeve štale u koje su se pretvorile javne finansije”.

    Problem dodatno povećava činjenica da je javni dug zemalja evrozone porastao sa 66 odsto BDP-a 2007. na gotovo 88 odsto prošle godine, dok francuski statistički zavod INSEE procjenjuje da će izdvajanja Pariza za kamate na dug porasti sa 30 milijardi evra u 2020. na čak 124 milijarde evra 2030. godine.

    Evropa još daleko od nove dužničke krize

    Ekonomisti ipak smatraju da je evrozona za sada daleko od ponavljanja dužničke krize iz 2010. godine, jer je njen ukupni budžetski deficit približno upola manji od američkog, a EU i Evropska centralna banka u međuvremenu su ojačale mehanizme za zaštitu finansijskog sistema, iako je bivši glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda Olivije Blanšar upozorio da je Francuska zbog visokog duga i deficita “vjerovatno ušla u zonu opasnosti”.

  • Dim uznemirio Banjalučane: Palili bakar kod Delte, bilo je jako opasno

    Dim uznemirio Banjalučane: Palili bakar kod Delte, bilo je jako opasno

    U blizini Delte u Banjaluci, danas, 20.avgusta, oko 18 časova dogodio se požar, a kako je potvrđeno za “Nezavisne novine” u pitanju je paljenje sekundarnih sirovina, što predstavlja ozbiljnu opasnost od širenja vatre i ugrožavanja stanovništva.

    Komandant Vatrogasne brigade Banjaluka Miroslav Malinić je za “Nezavisne novine” kazao da je neko palio sekundarne sirovine i kablove i to, kako navodi, u ovako ekstremnim vrućinama i uz prisustvo vjetra.

    “Prilika za upozorenja je davno prošla, ja više i ne govorim ljudima da pripaze, nego da uopšte ne smiju da pale ništa, ako su imalo normalni, bar ja to tako vidim. Nama je ovaj požar javljen brzo i brzo je i reagovano, ali bilo je jako opasno. U Budžaku se dim osjetio i poslije požara, koji nije dugo trajao. Ugašen je brzo, ali dim i smrad se osjetio do maloprije. Po ovako ektremnim vrućinama je li normalno da dišemo dim”, kazao je Malinić.

    Na zvaničnoj Facebook stranici oglasili su se i banjalučki vatrogasci koji kažu da je policija obavještena i traga za “pametnjakovićima” koji su kod Delte u Banjaluci “palili bakar”.

    “Ovakav rizičan dan, a oni pametnjakovići pale ‘bakar’, šta pametno reći na ovakav bezobrazluk, neodgovornost i bahatost. Lokacija je jezero kod Delte, uslikani su i obavještena je policija koja je potrazi za ovim”, navode banjalučki vatrogasci.

  • Bruklin Bekam uklonio tetovažu: Prekida sve veze s majkom (FOTO)

    Bruklin Bekam uklonio tetovažu: Prekida sve veze s majkom (FOTO)

    Bruklin Bekam, najstariji sin britanskog fudbalera Dejvida Bekama i modne dizajnerke Viktorije Bekam, potpuno je prekrio tetovažu “mamin dečko” (mama's boy) koju je 2017. godine posvetio majci.

    Bekam (27) sada preko tog natpisa ima veliku cvjetnu tetovažu, inspirisanu buketom njegove supruge Nikole Pelc sa njihovog vjenčanja 2022. godine.

    Tetovažu je ranije počeo da prekriva, ali je sada natpis posvećen Viktoriji u potpunosti nestao, prenosi britanski portal Metro.

    Bruklin je novu tetovažu pokazao na fotografiji koju je objavio nakon trčanja, a britanski mediji potez tumače kao još jedan javni znak njegovog udaljavanja od roditelja, prenosi Tanjug.

    Na njegovom tijelu već se nalazi više tetovaža posvećenih Nikoli, uključujući njen portret, prikaz njenih očiju, njeno ime i njihove bračne zavjete.

    Istovremeno, čini se da je prepravio i neke ranije tetovaže posvećene ocu Dejvidu. Veliko sidro sa natpisom “tata” (“Dad”), kao i broj “1975”, koji se odnosio na godinu rođenja bivšeg fudbalera, više nisu vidljivi u prvobitnom obliku.

    Sukob između Bruklina i njegove porodice povezuje se sa njegovim odnosom sa Nikolom Pelc, a posebno sa događajima oko njihovog vjenčanja 2022. godine. Bruklin i Nikola od tada su sve otuđeniji od ostatka porodice Bekam.

    Bruklin je ranije objasnio da je preuzeo prezime Pelc-Bekam kako bi odao počast porodici svoje supruge i rekao da bi volio da njihova buduća djeca nose isto dvostruko prezime.